Jabuka (lat. Pyrus malus L.) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Najpopularnije je voće na svijetu, a uzgaja se zbog okruglog jestivog ploda, najčešće crvene ili zelene boje.
U svakom supermarketu bez problema možete naći više vrsta jabuka. Međutim, nijedna nema tako dobar okus i toliko sočnosti kao jabuka ubrana u vlastitom vrtu ili voćnjaku i zato je najbolje otići u neki vrtni centar i nabaviti svoju sadnicu jabuke.
Da biste uzgojili jabuke, ne treba vam velik prostor i hektari zemlje. Postoje i patuljasta stabla jabuka koja se mogu posaditi kao živica, a daju puno plodova. Međutim, prije sadnje ipak morate znati nekoliko osnovnih stvari kako biste u jesen bili zadovoljni onim što ste napravili.
Srodne biljke
Sorte
Postoje različite sorte (vrste) jabuka, a odabrati biste trebali one koje najbolje uspijevaju u pojedinim područjima. Neke sorte jabuka se dobro prilagođavaju različitim ekološkim uvjetima, međutim, plodovi im ne moraju uvijek imati najbolju kvalitetu. Recimo, zna se da vrsta Zlatni delišes najbolje uspijeva u područjima gdje se sade vinogradi.
Kad krenete u sadnju, morate znati da se jabuke ne oplođuju same tako da je potrebno posaditi bar dvije različite sorte. Ako se radi o triploidnoj vrsti (kao Jonagold), potrebno je posaditi bar četiri različite sorte stabala jabuka koje se mogu međusobno oprašivati i moraju biti spolno kompatibilne. Prilikom odabira sorti, vodite računa o prirodnom okolišu, potražnji, tržišnoj vrijednosti i svemu onome što od svog nasada jabuka očekujete.
U svijetu je poznato oko 20.000 različitih vrsta jabuka pa vam odabir sigurno neće biti lagan. Međutim, uz malo više vremena i pažnje, uspjet ćete izabrati sorte koje su međusobno kompatibilne i neće vam prouzrokovati ekonomsku štetu.
Pitome sorte jabuka
U Hrvatskoj su najzastupljenije sorte jabuka Idared i Zlatni delišes (Golden Delicious), a nakon njih Jonagold, hibrid Granny Smith i mutant Gala. Osim ovih vrsta, u Hrvatskoj je prisutno i nekoliko drugih vrsta, ali u mnogo manjem broju. Razlozi su u tome što rasadnici nemaju matična stabla visokokvalitetnih vrsta jer je njihova prodaja i razmnožavanje onemogućeno patentom EU.
Osim toga, mnoge se sorte ne nalaze na “sortnoj listi” pa je ograničen ili zabranjen njihov uvoz.
U današnje se vrijeme situacija mijenja, sve više vrsta je moguće uvesti, ali je za to potrebno više vremena. Osim toga, uvode se i nove tehnologije za proizvodnju, koje su u skladu sa zahtjevima EU.
Sortna lista
To je lista za određena područja- kontinentalno, obalno i sl. Za pojedina područja razlikujemo A, B i C listu.
- A lista – sastoji se od popisa vrsta jabuka koje su najbolje ocijenjene
- B lista – kao i lista A, međutim, radi složenijih zahtjeva potrošača i oprašivanja nisu jednostavne za uzgoj
- C lista – popis vrsta koje se uzgajaju u određenom području (lokalno)
Koju vrstu jabuka ćete zasaditi, ovisi o vama. Iako vam prijedloge mogu dati stručne i znanstvene institucije, one vas ne obavezuju na uzgoj posebnih sorti. Prijedlozi na njihovim listama mogu vam biti vodič za sorte koje će najbolje proći na tržištu ili postići bolju cijenu, ali je odluka na kraju ipak vaša.
Gala
To je vrsta jabuke potekla s Novog Zelanda i izuzetno je popularna. Sočna je i hrskava, slatkastog i blagog okusa. Ima tanku kožicu i veličinom idealno odgovara djeci. Nastala je križanjem vrsta Kidd’s Orange Red i Golden Delicious (Zlatni Delišes). Gala je kombinacija tradicionalnog i modernog. U domaćinstvima se koristi za štrudle ili pite, a može biti i ukusan i osvježavajuć napitak.
Gala je jesenska sorta jabuka, dozrijeva krajem kolovoza ili početkom rujna. Stabilna je vrsta, plodovi su uglavnom iste veličine, težina im je od 150-180 g. Plodovi imaju glatku kožu, okruglog su oblika, klasično žute boje, a na sunčanoj strani prošarani crveno. Postoje i hibridi ove sorte, u crvenoj boji-Galaxy, Royal Gala, Gala Must.
Golden Delicious (Zlatni delišes)
Vrsta Zlatni delišes je omiljena vrsta u našim krajevima, a uzgaja se u svim toplim područjima u svijetu. Koža ove sorte je tanka i nježna, a mesnati dio je sočan i hrskav. Jabuka je slatka, a u kućanstvu se koristi za pečenje, kuhanje ili se od nje radi voćna salata.
Zlatni delišes je zimska jabuka, dozrijeva od sredine do kraja rujna. Plod je srednje veličine, težine od 150-200 g. Do vremena berbe, temeljna zelena boja jabuke prelazi u žutu.
Jonagold
Jonagold je američka sorta, a nastala je križanjem dviju- Jonathan i Zlatni delišes. Sadrži najbolje odlike obje sorte, a to su slatkoća (Zlatni delišes) i kiselost (Jonathan). Ova je vrsta stekla veliku popularnost čim je stavljena na tržište i u prodaju 1968. godine, osobito u Europi. U domaćinstvu se koristi za kuhanje, pečenje, u voćnim salatama.
Jonagold je zimska vrsta, dozrijeva od sredine do kraja rujna. Plodovi su srednje veličine, poneki i veliki, težine od 180-250 g. Boja ove sorte je zeleno-žuta, a u vrijeme berbe je žuta s crvenim nijansama na osunčanoj strani.
Idared
Idared je sorta potekla iz Amerike, a nastala je 1935. godine, križanjem sorti Wagener i Jonathan. Izvrsnog je okusa, lijepog ploda i moguće ju je uskladištiti. Omiljena je sorta u Hrvatskoj. Plod je izgledom blijed, ali kad se zagrize, osjeti se sočnost, hrskavost i kiselkast okus. Ova je vrsta izuzetno dobra za pečenje, kuhanje, voćne salate i definitivno je vrsta koju vrijedi zagristi!
Idared je zimska sorta, dozrijeva u razdoblju od 1.-10. listopada. Plodovi su srednje veličine ili veći, težine od 180-250 g. Izgledaju malo spljošteno, a boja im je žućkastozelena u kombinaciji s crvenom ili samo crvena.
Granny Smith
U mlađoj populaciji, Granny Smith je najomiljenija i najpopularnija vrsta jabuka. Pretpostavlja se da je hibrid domaće i europske divlje jabuke, a otkrivena je u Australiji, 1960-ih godina. Ime je dobila po ženi koja ju je otkrila- Maria Ann Smith i koja ju je nazvala Granny Smith. Ta je vrsta najprepoznatljivija i potrošači je jako vole. Zelene je boje, sočna i čvrsta, može se skladištiti i svestrana je. U našoj zemlji se uzgaja u Istri, Dalmaciji i Baranji.
Granny Smith je kiselkasta sorta, plodovi su sočni i tvrdi. Nakon nekog vremena unutrašnjost ploda je mekša. Osobito je dobra za voćne salate jer dugo zadržava svježinu i boju.
Ovo je zimska sorta, dozrijeva krajem listopada, a plodovi su joj veliki ( od 200-250 g.). Jabuka je tamnozelene boje, a dozrijevanjem postaje svjetlija.
Fuji jabuka
Ova je vrsta jedna od ljepših i atraktivnijih vrsta jabuka. Glavna joj je karakteristika ružičasta boja na svijetlozelenoj pozadini. Vrsta je porijeklom iz Japana, a nastala je 1940-ih godina, križanjem dviju vrsta – Ralls Janet i Red Delicious. U Europi se uzgaja u plantažama, a popularna je zadnjih desetak godina.
Fuji jabuka je izuzetne arome, hrskava i sočna. Lako se jede jer je puna slatkoće i soka, a može se i skladištiti jer plodovi dugo vremena zadržavaju čvrstoću.
Ovo je zimska sorta koja dozrijeva krajem listopada. Plodovi su joj srednje veličine ( od 150- 180 g.), okrugli. Boja jabuke je žutozelena, prošarana crvenom i žutonarančastom.
Top Red Delicious (Crveni Delišes)
Ova jabuka je jedna od najpoznatijih američkih sorti, a u našoj se zemlji uzgaja u Slavoniji gdje su joj vrlo povoljni agroekološki uvjeti. Crveni Delišes se uzgaja u moderno organiziranim nasadima i različit je od sorte Zlatni Delišes, iako dijele neke zanimljivosti.
Okus plodova je sladak i blag, a mesni dio je hrskav, sočan, s velikim udjelom šećera, a malim postotkom kiseline.
Plodovi ove sorte jabuka dozrijevaju od 1.-15. rujna, teški su od 180 – 250 g. i izduženog su oblika. Boja im je intenzivna tamnocrvena (88%), a temeljna im je boja zelenožuta.
Manje poznate sorte jabuka
- Court Pendu Plat – zimska stolna sorta koja je među najstarijim poznatim vrstama. Zahvaljujući svojoj otpornosti na mrazove i ranom cvjetanju, posebno je popularna među uzgajivačima.
- Golden Reinette – zimska stolna koja je posebno popularna u Europi, a starost sorte je poznata još od 1650. godine.
- Golden pippin – rijetka i teže dostupna sorta
- Ribstone Pippin – sorta koja se uzgaja od 1707. godine, bogata je vitaminom C i ne voli zbijena i vlažna tla.
- Orleans Reinette – sorta koja je među uzgajivačima poznata od 1776 godine. Odlikuju ju tvrda pokožica, ukus i sočnost. Nije dobra za uzgoj na vlažnim mjestima.
- Pitmaston Pine – ima karakteristične male plodove koje okusom podsjećaju na med.
- Wagener – sorta potječe iz New Yorka gdje je prvi put uzgojena 1791. godine. Plod karakterizira tvrdo meso, a dostupna je od sredine do kraja zime.
- Bramleys Seeding – sorta koja pripada stolnim vrstama s najvećim udjelom vitamina C. Uzgojena je 1809. godine te se uzgaja na malo bujnim podlogama od ostalih sorti.
- Cornish Gillyflower – sorta uzgojena 1913. godine odlično napreduje u blago vlažnim do vlažnim klimama. Vrlo je ukusna i odlična za dugo skladištenje.
- Blenheim Organe – sorta koja ima veliko stablo i zlatno-crvenkastosmeđi plod. Pripada sortama s dvostrukom namjenom.
- Coxs Organe Pippin – mnogi ju smatraju najboljom desertnom jabukom. Sklona je štetnicima i bolestima stoga ju nije lako uzgajati. Nije podložna uzgoju na vlažnim tlima.
- Beauty of Bath – poznata rana sorta koju odlikuju sočni, slatki, mali, žuti plodovi s crvenim i narančastim šarama č. Dozrijeva kasno u ljeto, a plodovi ostaju pri vrhu. Prvi put je uzgojena 1864 godine.
- Egremont Russet – sorta uzgojena 1872. godine. Smatra se jednom od najboljih iz skupine sorti koji imaju hrskavu i grubu kožicu. Nema mirisa, slatka je i ukusna.
- James Grieve – sorta koja je dobar oprašivač za drugu sortu (Coxs Organe Pippin). Sklona je napadu bolesti, stoga je teška za uzgoj. Plodovi su osvježavajuće kiseli i mirisni.
- George Cave – rana sorta koja je prvi put uzgojena 1945. godine kao moderna sorta u hortikulturalnom smislu. Ima bolju aromu od Beauty of Bath, dozrijeva kasno u ljeto i nije sklona rastu plodova pri vrhu.
- Discavery – sorta uzgojena 1962. godine. Karakteriziraju ju grimizni plodovi i kremasto bijela unutrašnjost. Dozrijeva od kasnog ljeta do rane jeseni. Sorta je otporna na krastavost i jake zime. Odlična je za dugo skladištenje zbog čega dominira tržištem.
Divlja jabuka
Divlja jabuka (lat. Malus sylvestris Mill) je sorta jabuke koja raste kao grm ili manje drvo te je vrsta koja se najčešće može naći u divljini. Drvo može narasti do 10 metara, ali u prosjeku doseže visinu 3-4 metra. Iako su plodovi različite veličine i manji od sorti nabrojanih iznad, okusom su neukusne i nejestive zbog čega se često koristi za pripremu jabučnog vina. Mladice divlje jabuke imaju svijetlosivu boju, dok starija, zrela stabla imaju sivu i tamnosivu boju te je kora ispucana. Listovi su naizmjenično poslagani, jajolikog oblika i pomalo ušiljeni, a grane dlakave i prekrivene trnjem. Cvjetovi divlje jabuke su dvospolni i mogu biti bijele ili ružičaste boje. Krošnja je nepravilna i gusta.
Iako nalikuju sortama koje se često koriste u kulinarske svrhe, plodovi su okusom gorki i reski zbog čega se najčešće koriste za pripremu jabučnog vina, svježe u pripremi želea, ali i kao oprašivači za uzgoj drugih sorti.
Najpoznatije sorte divlje jabuke:
- Golder Nornet – sorta koju ima karakteristične plodove jarko žute boje karakteriziraju ih jarko žuti plodovi
- Johan Downie – sorta koju odlikuju plodovi zlatne do narančaste boje
Podvrste divlje jabuke:
- Malus sylvestris subsp. orientalis
- Malus sylvestris subsp. praecoxs
- Malus sylvestris subsp. sylvestris
Većina sorti divlje jabuke pripadaju među vrsnim hibridima. Često su popunjeni trnjem te tvrdim i zelenim plodovima. Sorte divlje jabuke koje rastu uz priobalna područja imaju mekše listove i šarenije i slađe plodove od onih koji rastu u kontinentalnim predjelima.
Patuljaste vrste jabuka
Razlog za odabir patuljastih vrsta jabuka je svakako nedostatak prostora. Iako su manja i kompaktna, stabla patuljaste sorte su produktivnija, otpornija na razne bolesti, a plodovi sazrijevaju ranije.
Sadi se sredinom jeseni ili početkom zime. Važno je omogućiti dobru uspostavu korijena i ne prehladne temperature. Obavezno ju sadite uz još jednu stolnu sortu i to onu koja cvijeta u isto vrijeme kako bi joj pomogla u oprašivanju. Ako je usko raspoređena ili posađena ne zahtijeva prihranu i gnojidbu. Otporna je na mraz i zahtjeva sadnju na sunčanim mjestima s djelomičnom sjenom ili hladovinom.
Preporučene sorte jabuka
Sorte jabuka koje najbolje uspijevaju na našim područjima su Williams Pride, Macfree, Jonafree i Liberty. Posebno su otporne na razne bolesti, lakše ih je uzdržavati i moguće ih je saditi za organski uzgoj jer ne zahtijevaju korištenje nikakvih kemikalija.
Prije nego se odlučite za sadnju neke sorte razmislite o njenim karakteristikama, kada želite da vam dozrijeva i je li kompatibilna s ostalim biljkama u dvorištu. Također možete potražiti savjet i lokalnog uzgajivača ili rasadnika koji su oprašivači na vašem području koji bi potencijalno mogli oprašivati sortu koju biste željeli posaditi. Savjetujemo odabir sorti Crveni delišes, Zlatni delišes i Grimes Golden jer su odlični oprašivači drugim sortama.
Sadnja
Sadnja stabla jabuke nije komplicirana, no ipak zahtjeva praćenje određenih uvjeta sadnje kao što su vrijeme, razmak, položaj. U nastavku se nalaze optimalni uvjeti i savjeti za sadnju stabla jabuke.
Klima
Ako živite na sjevernim i središnjim područjima, savjetuje se proljetna sadnja. Ako živite u vlažnijem području gdje su zima i jesen blaži, savjetuje se jesenska sadnja.
Svaka sorta jabuke će uspješno rasti, no svaka vrsta ima određeno vrijeme koliko joj treba da sazre. Posebnu pažnju obratite na oznake na sadnicama koje kupujete. Na njima se nalaze osnovni uvjeti koje morate omogućiti sadnici za rast.
Svaka sorta ima određenu optimalnu temperaturu na kojoj će najbolje rasti. Minimalna optimalna temperatura za sadnju sadnice je od 0 do 7°C. Ako živite u području gdje su zime jake, ranije krenite sa sadnjom kako biste izbjegli mogućnost smrzavanja sadnice. Također, ovisno o sorti, na oznakama sadnice ćete pronaći optimalnu temperaturu za sadnju sadnice.
Tlo
Sigurno vam je poznato da prije svake sadnje višegodišnje biljke tlo treba biti testirano i ispitano kako bi se dobili podaci o karakterističnosti, kvaliteti i vrsti tla na kojem želite saditi. Nakon ispitivanja tla, svakako se informirajte o rezultatima jer ćete tako saznati koje sve izmjene i prilagodbe tla morate napraviti kako biste imali što kvalitetniju zemlju za uzgoj višegodišnje sorte. Određene nadopune za sadnju jabuke se vrše na minimalno 35-45 cm dubine gdje se ukorjenjuje korijen.
Za sadnju sadnice jabuke odaberite srednje vlažno i dobro drenirano tlo. Mora zadržavati prozračnost i vlagu te biti umjereno bogato. Važno je malčirati ga organskim materijalima poput sijena i slame. Jabuka ne treba previše sunčeve svjetlosti, no za najbolje plodove ipak odaberite mjesto sa šest ili više sati dnevnog ljetnog sunca i posadite na istočnoj ili sjevernoj strani.
Sadnja stabla u zemlju
Prije same sadnje sadnice u zemlju potrebno je ukloniti svu travu i korov u promjeru 4 m. Ako primijetite da je korijenje biljke suho, namočite ga u vodu barem 24 sata prije sadnje. Iskopajte rupu duboku 2 m i najmanje 2x promjera korijenskog sustava sadnice. Prije polaganja sadnice u zemlju stavite sloj rahle zemlje i lagano popustite zemlju na “zidovima” rupe kako bi korijenje moglo nesmetano prodirati u tlo i širiti se.
Prilikom polaganja sadnice u zemlju, raširite korijenje i provjerite da nisu uvijeni. Lagano zamjenjujte i zatrpavajte tlo oko korijena pripremljenom zemljom te ga učvrstite (lagano pritisnite) kako biste uklonili “zračne džepove” i bili sigurni da zemlja okružuje korijenje.
Za vrijeme sadnje izbjegavajte dodavanje gnojiva kako ne bi “spalili” korijenje. Ostatak rupe popunite rahlom zemljom i dobro pritisnite.
Razmak između stabala uvelike utječe na orezivanje i plodnost tla. Imajte na umu da sadnice trebaju biti posađene na minimalnom razmaku od 4,5 – 5,5 m, dok korijen kod patuljastih sorti treba biti udaljen minimalno 1,2 – 2,4 m u nizu.
Patuljaste sorte su poznate po sklonosti pucanju kore pod težinom plodova, pa se pobrinite da stablima i krošnjama osigurate podršku i zaštitu u obliku špaleta. Također ih možete saditi uz ogradu koja će isto poslužiti kao potporni sustav stablu.
Sadnice ne smiju biti posađene u rupama u tlu nastale od mraza jer se u tim džepovima taložio hladan zrak koji nije pogodan sa sadnju mlade biljke. Ako imate mogućnost, odaberite mjesto s protokom zraka i ne sadite ih u blizini drugih stabala ili šumovitim područjima.
Odabir podloge za sadnju
Odabir podloge za sadnju jabuke ovisi o željenoj veličini stabla i vrsti na kojoj planirate saditi jabuku.
Preporučujemo:
- Za patuljaste sorte odabir M91 podloge
- Za veća stabla odabir M26 podloge
- Za srednje velika stabla odabir MM106 podloge
Ako odaberete M25 podlogu, stablo će narasti otprilike 5 m u visinu i 6 m u širinu. Za slabo bujne krošnje, patuljaste sorte i uzgoj u teglama i posudama preporučuje se korištenje podloge M27. Imajte na umu da je patuljastim sortama uzgajanim u teglama također potreban oslonac, a ako su posađene vani, ispod njih nećete moći kositi ili uzgajati drugu biljnu vrstu jer im se grane razvijaju i pružaju nisko.
M9 podloga je najbolji odabir za visoka stabla do 2 m koja također trebaju dodatni oslona, a M26 je za bujnije krošnje i veća stabla idealna za manja dvorišta jer trebaju prostora od otprilike 3 m sa svake strane.
MM106 podloga je najbolja za uzgoj jabuke na siromašnom tlu, iako će odlično funkcionirati i na bogatim tlima na kojima će omogućiti rast stablu i do 4 m visine. Imajte na umu da je pri sadnji jabuke na ovoj podlozi potrebno omogućiti razmak od 4,5 m između sadnica stabala.
Dobri susjedi
Artičoka, Bob, Boražina, Bosiljak, Cikorija, Češnjak, Čili papričice, Djetelina, Dragoljub, Gavez, Grah, Grašak, Heljda, Kamilica, Komorač, Kopar, Kopriva, Korijander, Krizantema, Limunska trava ili citronela, Lucerna, Luk, Maslačak, Menta ili metvica, Neven, Pelin, Peršin, Potočarka, Rabarbara, Stolisnik, Timijan, Vlasac
Uzgoj
Stablo jabuke moguće je posaditi na lošijim tlima, no preferira dobro drenirano, bogato i vlažno tlo. Može uspješno rasti u raznim uvjetima, no ono što zaista ne podnosi je tlo na kojem se prije uzgajala jabuka, mraz, natopljena tla, tla s visokom razinom podzemne vode i blizinu starih stabala drugih sorti.
Oprašivanje se najbolje vrši odabirom tri ili više sorti koje su međusobno kompatibilne, na primjer ako posadite Bramley i Cox sortu same, neće davati plodove, no ako uz njih posadite i sortu James Grive, sva tri stabla će davati plodove. Triploidne i diploidne sorte imaju velike razlike u kromosomima zbog čega im je potrebno oprašivanje drugih sorti. Sorte divljih jabuka su najbolji oprašivači priznatim sortama koje se sade za uzgoj.
Plodored
Sadnja jabuka na tlu na kojem je prije bio posađen krumpir nije dobar izbor jer ostavljaju tvari u tlu koje uzrokuju truljenje stabla. Odličan izbor su vlasac i luk, a sadnja dragoljuba ispod stabla jabuke omogućit će da stablo ne napadaju lisne uši i jabučne ose. Također je korisna i kopriva koja će pomoći u zaštiti od štetnika i obogatiti tlo hranjivim tvarima.
Uzgoj u stakleniku
Iako ne vole mraz, stabla jabuke ipak vole hladnoću zime zbog čega uzgoj u staklenicima nije pogodan. Pod staklom su stabla podložnija napadima štetnika i bolestima, posebice u suho i vruće vrijeme. No, postoje određene sorte koje su namijenjene samo uzgoju u staklenicima, poput Calville Blanche d Hiver koja uopće ne podnosi hladno vrijeme i moguće ju je uspješno uzgojiti samo u zatvorenom i zaštićenom prostoru. Sadnja jabuka namijenjenih uzgoju u staklenicima ovisi o samo sorti. Svakako obavezno preporučujemo čitanje oznake i deklaracije te savjetovanje s rasadnikom ili prodavačem.
Uzgoj u loncima
Jabuke se mogu lako uzgajati u posudama i to na jako bujnoj podlozi. Za uzgoj u loncima namijenjene su patuljaste sorte koje treba često orezivati, a ljeti dugačke izdanke presađivati. Izbjegavajte odabir sorte koja rađa puno plodova ili one s plodovima na vrhu jer bi njihova težina mogla uništiti cijelu krošnju. Za uzgoj u posudama namijenjene su posebne patuljaste sorte.
Razmnožavanje
Jabuka se može razmnožavati sjemenkama i reznicama. Uzgoj jabuke iz sjemena se ne preporučuje jer, iako je mnogo sorti koje se danas uzgajaju na našem području dobiveno upravo iz sjemena, sjeme rijetko daje dobro i kvalitetno stablo. Također se rijetko uzgajaju i na sjemenjaku ili iz reznica na vlastitom korijenu zato što tada izrastu velika stabla koja su pogodna za rast samo na velikim prostorima i pašnjacima.
Održavanje
Održavanje stabla jabuke zahtjeva redovito malčiranje organskim tvarima, plijevljenje i mjesečno prskanje otopinom od morskih algi. Plodove je potrebno prorjeđivati (uklanjati loše plodove), a krošnju obrezivati. Prvo poberite slabe plodove koje konzumirajte svježe, dok najbolje berite zadnje i čuvajte za skladištenje. Također redovito kompostirajte stablo i odstranjujte odumrle grane i plodove.
Briga za mlada stabla
Mlada stabla je potrebno redovito zalijevati, posebno patuljaste sorte uzgojene na podlogama kako bi im omogućili dobar razvoj korijenskog sustava. Također je potrebno povremeno obnavljati i malč, no u jesen ga uklonite kako se u njemu ne bi gnijezdili miševi koji jedu koru stabla. Dok je stablo mlado, važno je njegovati okvir grana kako bi se razvile one koje će moći nositi teške plodove.
Oblikovanje mladog stabla
Obrezivanje mladog stabla jabuke se vrši minimalno jer samo orezivanje može usporiti rast stabla te odgoditi razvijanje plodova. Uklanjajte samo mrtve, polomljene i uvijene grane. Prvo uklonite loše pupoljke kako ne bi izrasle u pogrešno postavljenom smjeru. Kako biste pospješili plodored, grane i usporili rast, stabljiku savijte vodoravno i zavežite sa žicama s donje strane za kolac u zemlji te ostavite tako savijenu nekoliko tjedana.
Uzgojni oblik
Često se godinama ostavlja stabla da se krošnje same formiraju, bez ikakve rezidbe i oblikovanja. No, stara stabla se također mogu oblikovati i orezivati, i to ljeti i zimi. Uzgojni oblik za stabla jabuke je obično oblik lepeze, no za što bolju produktivnost i ljepotu, najbolji odabir uzgojnog oblika je špalir. Za lakoću plodova i kvalitetu, za mala stabla odaberite uzgojni oblike pehara. Rane sorte jabuka nose svoje plodove na vrhovima krošnji stoga ih se preporučuje lagano orezivati kako ne bi odstranili korisne izboje.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje krošnje je jednako važno kao i obrezivanje. Potrebno je odstraniti bolesne i oštećene plodove i grane kako bi se omogućio razvoj veličine i kakvoće plodova koji ostaju na stablu. Prorjeđivanje se vrši nakon lipnja i još dva puta nakon opadanja plodova. Ostatke obavezno maknite, a bolesne grane i plodove uništite spaljivanjem.
Prorjeđivanje stabla jabuke
Stabla jabuke je moguće uzgajati bez prorjeđivanja, no ono se vrši kako bi se izbjegla mogućnost zaraze bolestima ili napada štetnika. Nakon cvjetanja, otprilike 4-6 tjedana, prorijedite grane otprilike 6 – 8 cm između plodova. Proces je težak, no ovime omogućujete slobodan razvitak grana i sprječavate kasnije lomljenje grana pod teškim usjevom. Odmah po dozrijevanju plodova, uklonite oštećene i sitne voćke, a između grana ostavite prostora otprilike 4 cm.
Obrezivanje
Zrelo stablo jabuke zahtjeva obrezivanje samo jednom godišnje. Nemojte pretjerivati s orezivanjem jer, iako je stablo već razvijeno, pretjerana rezidba će onemogućiti razvitak novih grana, pupova i plodova. Jednogodišnje obrezivanje omogućuje puštanje više zraka i svjetla u krošnju što rezultira smanjenjem bolesti. Ako imate posađena velika stabla, ovisno o sorti i zdravlju samog drveta, moguće ga je obrezati više od jednom godišnje.
Obrezivanje se obavezno vrši samo za vrijeme mirovanja i režu se slabe grane koje više s donje strane, grane koje stoje uspravno izvan oblika krošnje te grane koje rastu nisko na stablu ili su previše vlažne. Ako ostavite tvrdoglave grane da slobodno rastu, nakon deset godina krošnja će biti oslabljena i prenapučena. Dio grana odrežite, a dio skratite.
Zaštita od bolesti
Jabuka je voćka koja se najviše uzgaja u svijetu. Zbog čestog uzgoja postoji cijeni niz bolesti i štetnika koji narušavaju njihov razvoj. Također, zbog često rasta u lošim uvjetima, stabla imaju puno problema s razvojem plodova i pojavom određenih bolesti kao što je rak stabla.
Štetnike treba uobičajeno tretirati, a najčešći štetnici koje možete primijetiti na stablima jabuke su:
Jabučni savijač
Ovaj štetnik buši rupe u plodovima te izbacuje otpad kroz otvor čaške. Tretira se pravilnom higijenom stabala, prskanjem u vrijeme cvatnje te feromonskim i kartonskim zrakama.
Jabučna osa
Jabučna osa je još jedan poznati štetnik koji se često pojavljuje na stablima jabuka. Kao i jabučni savijač, buši uske rupice u plodovima i može oštetiti više plodova. Kontroliraju se uništavanjem oštećenih plodova (nakon prorjeđivanja) i insekticidima nakon perioda cvatnje.
Krastavost
Iako su mnoge sorte jabuke otporne na krastavost, postoje one koje nisu. Krastavost zahvaća prvo listove, a zatim plodove te se širi poput raka i smeđe truleži na plodove i deblo ostavljajući ih trulima i suhima. Najviše se pojavljuju u vlažnim područjima.
Lisne uši
Lisne uši se tretiraju biljnim insekticidom te tapkanjem i prskanjem sapunom. Također možete koristiti i ljepljive prstene koji će kontrolirati štetnike tijekom ljeta i jeseni.
Plodove jabuke mogu oštetiti i uholaže, ose i ptice, a možete ih držati dalje od svojih stabala tako što ćete ga zaštiti papirnatim vrećicama koje ih svojim šuškanjem odbija. Svi problemi jabuke najbolje se kontroliraju malčiranjem, zalijevanjem, rezidbom i pravilnom higijenom.
Upotreba
Stablo jabuke se najčešće koristi za graviranje i izradu palica za golf. S obzirom na to da je mirisna, često se koristi za dimljenje hrane.
Jabuke se najčešće koriste u želeima, pitama, pirjane i sirove. Odlično se kombiniraju s drugim voćem, a može se i zamrznuti za pripremu izvan sezone. Često se od jabuka pravi sok, vino ili ocat.
Stolne sorte su manje sočne, veće su i kiselije od sorti koje se konzumiraju svježe stoga ih je najbolje upotrijebiti pripremljene kao pire koji možete i zamrznuti.
Berba
Jabuke berite strpljivo i odmah po dozrijevanju i to rukom laganim povlačenjem prema dolje. Spremite ih u gajbicu koju ste obložili novinskim papirom ili suhom slamom. Jabuke se beru kad crvene sorte više nemaju zelenu boju i kad se stabljika lagano odvaja od grane. Sortama koje duže dozrijevaju ostavite plodove na granama, do pojave mraza ili dok ptice ne počnu činiti preveliku štetu. Sezona berbe jabuka ovisi o sorti, pa može trajati od kolovoza do listopada. Prezrele jabuke koristite za kuhanje.
Čuvanje
Većinu jabuka je najbolje jesti odmah sa stabla kako dozrijevaju, ali mnoge će se sorte očuvati tjednima ako se uberu točno prije no što dozru i spreme na hladno mjesto. One sorte koje kasno dozrijevaju i duže se čuvaju mogu ostati na stablima dok mrazevi ne postanu prejaki ili dok šteta od ptica ne postane prevelika, a tada se mogu skladištiti šest mjeseci ili dulje ako se pažljivo beru i drže na hladnom i mračnom mjestu. Tako jabuke možete imati gotovo u svako doba godine, uz uvjet da imate i rane i kasne sorte, te dobre uvjete za čuvanje.
Skladištiti možete samo sorte koje dozrijevaju kasno. Rane sorte se ne skladište i najbolje ih je konzumirati odmah nakon berbe. Srednje kasne sorte se mogu skladištiti samo nekoliko tjedana, dok kasne ostaju svježe i do 5 mjeseci.
Plodovi namijenjeni za skladištenje moraju biti bez oštećenja, mrlja i modrica kako bi se onemogućio ulazak štetnika i truleži. Skladištite ih tako da umotate plodove pojedinačno u ubrus ili novinski papir, posložite prvi sloj na koji ćete staviti pladanj ili tacnu kako biste omogućili protok zraka. Jabuke se također mogu skladištiti i bez papira, ali u tom slučaju se plodovi ne smiju dodirivati.
Idealni uvjeti za skladištenje jabuka su dobro prozračena, mračna i hladna mjesta, kao što je garaža. Podrume i tavane treba izbjegavati zbog niske vlažnosti zraka, nedostatka ventilacije i prekomjerne vrućine. Redovito ih provjetravajte i odmah uklanjajte trule, smeđe i mekane plodove.
Izbjegavajte skladištenje jabuka pored krumpira, češnjaka, luka i krušaka.
Zimnica
Foto: congerdesign / Pixabay
Odgovori