Višnja

Višnja (lat. Prunus cerasus) je voće koje se često naziva i “plemenitim voćem”, i to prvenstveno zbog unutarnjih svojstava ploda.

Plod višnje kreće se od svijetlo do tamnocrvene boje, dok okus može biti sladak ili kiseo. Razlog ovom je sam nastanak višnje. Naime, višnja je nastala križanjem domaće trešnje s divljim vrstama, odnosno križanjem slatkih sorti trešnje s onim kiselijima. Divlje sorte trešnje potječu iz zapadne Azije te su se prije 2.500 godina počele i uzgajati, posebice u Grčkoj i Turskoj. Za proširenje višnje u Europu su pak zaslužni Rimljani koji su poznavali i trešnju i višnju.

Zanimljivo je kako se u Hrvatskoj višnja uzgaja u samo dva proizvodna područja: u Dalmaciji gdje se proizvodi vrlo kvalitetna višnja maraska, te u sjevernom kontinentalnom dijelu gdje se više uzgajaju sorte koje dolaze iz sjevernog dijela Europe. Dodatno, u Dalmaciji se do 1971. godine proizvodilo više od 12 tisuća tona višnje, dok je danas proizvodnja pala za 4 puta te se proizvodi manje od 3 tisuće tona godišnje. Najveći proizvođač višnje u svijetu i dalje ostaje Turska, a slijede je SAD i Iran.

Izgled višnje

Višnja u pravilu raste do 6 metara visine te ima ispravno stablo s visećim, tankim granama, pa je zgog grmolikom oblika jako zahvalna za ukomponirati je u bilo koji voćnjak ili vrt. Za razliku od trešnje od koje potječe, višnja ima puno kožnatiji list koji je sjajan te ima zašiljen vrh. Za vrijeme cvata, višnja ukrasi svoje grane bijelim cvjetovima koji se otvaraju u ranim jutarnjim satima, i to tijekom ožujka i travnja.

Sorte višnje

Meteor

Ova sorta višnje raste do 5 metara te ima tamno crvene, srednje tvrde plodove. Porijeklom je iz Mađarske te je otporna prema bolestima. Svoje zrenje doživljava tijekom lipnja te je pogodna za preradu.

Rexelle

Još jedna sorta koja je pogodna za sve oblike prerade te dozrijeva u lipnju je Rexelle. Ova sorta rađa krupne, srcolike plodove, crveno – crne boje te kiselo – slatkog okusa. Jedna od prednosti ove sorte je što je otporna na niske temperature i proljetne mrazove.

Gorsemska

Ovo je jedna od samooplodnih sorti, no zbog sigurnosti se savjetuje saditi je s oprašivačima. Dozrijeva krajem mjeseca srpnja te ima okrugle plodove tamnocrvene boje koji su izrazito kiseli ali ugodne arome.

Oblačinska

Ovo je jedna od sorti koja svoje porijeklo vuče iz Hrvatske, točnije iz Slavonije. Zbog podneblja u kojem je nastala, podnosi i loša tla te je otporna na bolesti, a izvrsna za preradu. Plodovi Oblačinske su manji obujmom od plodova drugih sorti, tamnocrvene je boje dok je okusom slatkokiselo i aromatično. Ukoliko se odlučite za ovu sortu, utoliko očekujte dozrijevanje krajem lipnja.

Keleris

Jednako kao i Gorsemska, i ova sorta je samooplodna ali se savjetuje da se sadi sa oprašivačima. Dozrijeva početkom srpnja, i to plodovima koji su crno – crvene boje a meso im je vrlo sočno i aromatično.

Heimann

Ova sorta je specifična po tome što je prikladna za mehaniziranu berbu te se stoga preporučuje za plantažni uzgoj. Dozrijeva krajem lipnja a ima velike plodove tamnocrvene boje.

Maraska

Najpoznatija sorta višnje u Hrvatskoj, a koja je i autohtona sorta u Dalmaciji gdje se uzgaja dulje od 500 godina. Maraska najbolje uspjeva u Ravnim Kotarima, na Hvaru, Braču i u Brelima, dok je rasprostranjena na području od Makarske do Zadra, uključujući otoke Hvar i Brač.

Za procvat popularnosti ove sorte višnje u Dalmaciji zaslužni su dominikanci koji su na zadarskom području proizvodili “ros solis” (sunčanu rosu) – liker od destiliranog ploda višnje maraske. Kasnije se popularnost proširila i zahvaljujući Maraskinu – likeru od plodova, lišća i koštica maraske.

Ova sorta višnje dozrijeva početkom srpnja, a plodovi su srednje krupni i crvene boje. Maraska je poznata po visokoj kvaliteti plodova te su posebno cijenjeni u likerskoj industriji.

Uzgoj višnje

Temperatura

Višnja je izuzetno otporna na visoke temperature tako da i tijekom ljetnih mjeseci kada temperature prelaze 30° na višnji nema nikakvih promjena.

Problemi se mogu javiti pri niskim temperaturama. Naime, višnja može podnijeti temperature između -25° i -30°. Ipak, u našem podneblju gdje je uobičajeno da je siječanj relativno topao dok se temperatura znatno snizi u veljači, moguće je da višnjini pupovi stradaju. Dodatno, u vrijeme početka vegetacije (nekoliko tjedana prije cvatnje) te u cvatnji, može doći do znatne štete ako temperature padnu na -2° do -3°. Ova pojava se poklapa sa kasnim proljetnim mrazovima koji mogu biti jako opasni za stablo višnje.

Oborine

Kako bi vaša višnja uspjela, nije važna samo njega koju joj dajete, već puno toga ovisi o oborinama. Kako onima u pojedinim fenofazama razvoja višnje, tako i godišnjoj razini oborina te posebice razini tijekom ljeta. Važno je znati da je minimalna granica za uzgoj višnje 650 mm oborina godišnje. Posebice je važno da u lipnju padne oko 100 mm oborina, kao i da u isto vrijeme relativna vlaga zraka ne bude niska. Generalno govoreći, vlažnost zraka je važna za višnju i u doba cvatnje. Ipak, ukoliko vas oborine u ponekim sušnim godinama iznevjere, moguće je popraviti situaciju navodnjavanjem.

Tlo

Kao i kod drugih sorti voća, višnja zahtjeva određeno tlo da bi uspjela. Tako najbolje uspjeva na propusnim, toplim i dubokim tlima. Ukoliko je tlo na kojem planirate zasaditi višnju vlažno, utoliko će biti potrebna drenaža tla.

Najpovoljnije tlo za uzgoj višnje je ono koje ima omjer gline i pijeska od 60:40 te slabo kisele do neutralne reakcije.

Priprema tla za sadnju višnje

Prije same sadnje bitno je odabrati dobru podlogu za višnju, a zastupljene su i vegetativne i generativne podloge.

Kao dvije najzastupljenije podloge izdvojiti ćemo divlju trešnju i rašeljku. Naime, ukoliko se radi o težem tlu, utoliko se višnja uzgaja na generativnim podlogama i to na sjemenjaku divlje trešnje. U pravilu se u ovom scenariju radi o plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Stabla višnje koja se uzgajaju na ovu podlogu obično bogato rađaju i dugotrajna su.

Ukoliko je vaše tlo lagano i pjeskovitom, kao što je slučaj u Dalmaciji, utoliko se višnja uzgaja na sjemenjaku rašeljke. Ovakva podloga je otpornija na smrzavanja od podloge divlje trešnje, a stabla višnje uzgojena na ovom tlu su bujna no kraćeg vijeka.

Prije same sadnje višnje važno je dobro pripremiti tlo. Ovaj proces počinje kada je tlo potpuno suho, dakle uglavnom u ljetnim mjesecima (srpanj i kolovoz), i to uklanjanjem ostataka dubokog šiblja ili drveća te poravnavanjem manjih i većih depresija na parceli. Nastavak pripreme tla uključuje meliorativnu gnjojidbu koja uključuje dodavanje fosfora i kalija prije dubokog oranja, a potom i pod tanjuraču. Korijen višnje se nalazi i do 60 cm dubine, pa je važno da se oranje obavi minimalno do te dubine.

Za kraj, prije sadnje za koju se preporučuje da bude jesenska sadnja, potrebno je branama poravnati i usitniti tlo. Ovaj korak je izuzetno važan jer višnja zahtjeva rahlu zemlju.

Sadnja višnje

Prije nego se same sadnice postave u zemlju, važno ih je pregledati te ukloniti one koje su oštećene, Dodatno, korijenje je nužno osvježiti rezom. Potom se sadnice na nekoliko sati potope u smjesu vode, ilovače i kravlje balege a tek tada postavljaju u tlo.

Pri sadnji se sadnice višnje postavljaju u razmaku od 5 x 4 metra, a važno je upamtiti da su za pvaj proces potrebne minimalno 2 osobe. Naime, potrebno je da jedna osoba drži stablo višnje u ispravnom položaju, dok druga puni jamu zemljom. Potom se oko sadnice doda po 30 kg zrelog stajskog gnjoja koji je potrebno nagaziti te prekriti zemljom, a potom i obilato zaliti.

Održavanje nasada višnje

S obzirom na to da se višnja u Hrvatskoj uzgaja na dva različita dijela države, samo održavanje nasada se razlikuje ovisno o tome radi li se o nasadima u Dalmaciji ili kontinentalnoj Hrvatskoj.
U Dalmaciji te Slavoniji i Baranji preporučuje se da se tlo stalno obrađuje. Točnije, u prve tri godine prostor između voćaka je nužno ručno okopati 4 puta tijekom vegetacije, dok se u narednim godinama upotrebljavaju herbicidi. Što se pak sjeverozapadne Hrvatske tiče, s obzirom na to da ovo područje obiluje oborinama, moguće je međuredove voćnjaka zatraviti te oblikovati tratinu.

Za održavanje nasada višnje jako je važna prihrana dušikom kojeg višnja traži u velikim količinama. Prihranu je potrebno obavljati nekoliko puta tijekom godine, odnosno u trećinama u proljeće, nakon cvatnje i u jesen. Dušik se dodaje tlu u obliku mineralnog gnjojiva KAN s 27 posto, i to po 1 kilogram za svaku sadnicu u polumjeru 30 cm od debla.

Što se pak rezidbe stabala tiče, ona se obavlja u doba mirovanja te u doba vegetacije, a u cilju osiguranja prozračnosti krošnje te omogućavanju prolaska svjetla.

Berba višnje

Berba je najzahtjevniji posao u nasadima višnje, posebice jer je na našem podneblju uobičajeno da se ista provodi ručno. Najveći problem sa ručnim branjem višnje je trošak, jer više od 30 posto prihoda će otpasti na trošak ručne berbe.

Kao i kod drugih voćki, za berbu je moguće koristiti i mehanizaciju, točnije tresače. Ovo metoda je puno učinkovitija jer uz pomoć tresača berba jednog stabla višnje traje minutu, pa je u sat vremena moguće obrati i do 50 stabala. Ipak, cijena jednog tresača je 25 tisuća Eura pa se na našem podneblju razvila i treća vrsta berbe.

Ona uključuje mreže koje se postave ispod krošnje višnje, a potom se stablo trese pomoću dugačkih drvenih motki. Ipak, valja imati na umu da se ovom metodom vrlo lako mogu oštetiti i stablo i plodovi.

Zaštita od bolesti

Višnja dijeli sklonosti ka određenim bolestima sa trešnjom od koje i potiče, a među najrasprostranjenije se ubrajaju kozičavost i šupljikavost lista.

Kozičavost lista

Ovo je najštetnija bolest za nasade višnje, a očituje se pjegama s gornje strane lista koje su crveno – ljubičaste boje. Svaka pjega je promjera 1 mm, no u slučaju povoljnih uvjeta pjege se jako brzo šire te mogu prekriti cijeli list, pa on izgleda kao da je crvene boje. Kako bi se kozičavost lista izbjegla, jako je važno preventivno djelovati, odnosno prskati višnju. Prvo prskanje trebalo bi provesti odmah nakon cvatnje, te ponoviti postupak još 3 puta u razmacima od 2 tjedna. Ukoliko vremenske prilike to dozvole, utoliko bi bilo dobro provesti prskanje još 2 puta nakon same berbe.

Šupljikavost lista

Ova bolest višnje se pojavljuje u ranoj fazi, a iskazuje se sivim lucnjevima s crnim točkicama koji proviruju iz kore. Ova bolest je jako opasna jer postoji mogućnost da ni jedan od čokota nije zdrav pa je i rezidba upitna. Kao i kod kozičavosti, na listovima se pojavljuju pjege, no kod šupljikavosti lista one su žute boje sa žutom točkom u sredini. Dodatno, na mladicama će se pojaviti crne pjege dok će se tamnoljubičasta boja pojaviti na peteljkama i na plodovima. Slično kao i kod kozičavosti, prevencija je najbolji način obrane od šupljikavosti lista te je potrebno provesti prskanje sredstvom za suzbijanje šupljikavosti lista još prije kretanja vegetacije.

Monilija

Monilija je gljivica koja napada svo koštunjavo voće, pa tako i višnju. Ova bolest se javlja tijekom cvatnje kada gljivica putem tučka ulazi u voćku te se počinje širiti. Gljivica proizvodi toksine koji finalno uzrokuju sušenje grančica. Moniliju se može prepoznati po sušenju cvjetova koji je prvi simptom, dok se na izbojima pojavljuju rane pune smole koje se potom suše. Toksini se mogu proširiti i na plodove pa nije neuobičajeno da dođe do njihove truleži. Ako se monilija pojavi tijekom nekoliko vegetacija može doći i do sušenja cijelog stabla. Kako bi se bolest spriječila, potrebno je primijeniti sredstva za suzbijanje monilije prije cvatnje višnje.

Upotreba višnje

Višnja ima raznolike upotrebe, a svakako su najpoznatije one u kojima se plodvi višnje pretvaraju u kompote, sokove i likere. Plodovi višnje se zbog svoje kiselosti rijetko jedu, no u hrvatskim domaćinstvima je uobičajena izrada likera od višnje koje je relativno jednostavno za izradu.

Neki od proizvoda koje je moguće napraviti od višnje su sljedeći:

• rakija
• voćno vino
• liker
• kompot
• marmelada
• sok / sirup

Za kraj možemo zaključiti da bez obzira kako odlučite upotrijebiti plodove višnje, svakako nećete požaliti. Ona je jedna od najcjenjenijih voćnih vrsta koja izvrsno uspijeva na našem području te uz relativno malen trud rađa velikim brojem plodova koji na tržištu postižu odličnu cijenu.

Foro:  congerdesign / Pixabay