Gavez (lat. Symphytum officinale) je biljka iz porodice boražinovki (Boranginaceae), a narodna su imena ove biljke crni korijen, kilnjak, volovni jezik, pčelja kolinca, veliki konsulj, opašica i svalnik. Poznatiji prestavnici iz ove porodice su: boražina i plućnjak.
Riječ je o trajnoj zeljastoj biljci koja ima uspravnu stabljiku. Stabljika je u gornjem dijelu razgranata, mesnata i dlakava te može narasti do 80 cm. Crni korijen je također razgranat te raste dosta duboko. Kada se korijen presiječe bijele je boje te se kao takav lako lomi i puca.
Tamnozeleni listovi su jednostavni i dugi od 15 – 20 cm. Dosta su hrapavi i prekriveni sitnim dlačicama. Dok su gornji listovi sjedeći, donji se listovi nalaze na peteljci. Ljubičasti, žuti ili bijeli cvjetovi oblikom su zvonasti i okrenuti prema dolje, a rastu iz pazuha gornjih listova. Cvjetaju tijekom ljeta i rane jeseni. Gavez daje male i tamne oraščiće, a jedna ih biljka uobičajeno proizvede od 800 – 2.000 u sezoni.
Gavez raste diljem središnje Europe na vlažnim mjestima. To mogu biti obale rijeka, potoka i jaraka ili rubovi šuma. U skladu s tim, na području Hrvatske najrašireniji je na vlažnim terenima Panonske Hrvatske, Like, Gorskog kotara i Velebita. Vrlo se lako prima i jednom kada počne rasti na određenom mjestu teško ga je ukloniti.
Vrste
Općenito je moguće razlikovati dvije vrste gaveza prema boji cvjetova tijekom cvatnje i prema visini izdanka. Tako se razlikuju ljubičasti te žuti ili bijeli gavez. Od svih sorti, proizvođači u posljednje vrijeme najviše interesa iskazuju za Bocking 14 (hrv. Podloga 14), kultivar ruskog gaveza.
Ostale vrste:
- Prickly Comfrey (Bodljikavi gavez), Rough Comfrey (Hrapavi gavez)
- Bulbous Comfrey (Loptasti gavez)
- Caucasian Comfrey (Gavez bijele rase)
- Creeping Comfrey (Puzavi gavez)
- White Comfrey (Bijeli gavez)
- Crimean Comfrey (Krimski gavez)
- Tuberous Comfrey (Kvrgavi gavez)
- Russian Comfrey, Healing Herb, Blackwort, Bruisewort, Wallwort, Gum Plant
Ljubičasti gavez
Ljubičasti gavez naziva se još i običnim gavezom. Ima vrlo razvijen debeli korijen. Kada se korijen presiječe, moguće je razlikovati tamnosmeđi vanjski dio te svijetložuti ili bijeli unutrašnji dio. Izdanak ljubičastog gaveza naraste do 80 cm. Zeljasta stabljika je šuplja i dlakava, a listovi su naizmjenično raspoređeni kako bi bolje upijali svjetlost. Plojke su zašiljenih vrhova i hrapave, a razgranate žile na listovima lako su vidljive. Kada cvjeta, daje ljubičaste dvospolne cvjetove koji rastu u pazušcima gornjih listova. Cvate za vrijeme gotovo cijele vegetacijske sezone, sve do rane jeseni.
Žuti gavez
Žuti gavez naziva se još i bijelim gavezom. Kao i ljubičasti gavez, ima vrlo razvijen debeli i kvrgavi korijen. Nadzemna je stabljika jednogodišnja i nerazgranata te naraste do 50 cm, dakle nešto je niža u odnosu na ljubičasti gavez. Stabljika je također šuplja i dlakava, a listovi su naizmjenično raspoređeni. Plojke su lancetaste i dlakave. Cvatnja započinje u travnju i traje do kolovoza. Dok ljubičasti gavez daje ljubičaste cvjetove, žuti gavez daje žute dvospolne i viseće cvjetove u obliku zvona.
Bocking 14
Bocking 14 (hrv. Podloga 14) je sterilna sorta i zbog toga ne daje sjeme, što je ujedno njezina prednost jer se ne širi nekontrolirano poput drugih sorti. Otkrivena je tijekom 1950-ih godina, a razmnožava se reznicama korijena. Moguće je kod zrelih i snažno rastućih biljaka obraditi zemlju lopaticom kroz nakupine listova, i to oko 7-8 cm ispod površine tla. Na taj se način uklanja vijenac (crown?) koji se potom može podijeliti na komade. Izvorna biljka oporavit će se, a svaki preostali komad može se ponovno presaditi i brzo će narasti nova biljka. Prilikom odabira biljke za razmnožavanje potrebno je paziti da je biljka snažna i zdrava te da ne pokazuje znakove hrđe ili plijesni.
Uzgoj
Gavez nije previše zahtjevna biljka za uzgoj jer sam sadrži iznimne sastojke koji mu omogućavaju uspješan rast i razvoj. Ipak, potrebno je poznavati određene zahtjeve u odnosu na zalijevanje, gnojidbu i razmnožavanje.
Zalijevanje
Gavez dosta dobro podnosi sušne uvjete zahvaljujući snažnom i razgranatom korijenu. Međutim, redovno zalijevanje pomoći će mu da više naraste, da bude snažniji i da oblikuje još veći korijen. Važno je zalijevati gavez neposredno nakon sadnje sve dok ne počnu rasti mlade biljke.
Gnojidba
U odnosu na uzgoj gaveza, najviše se ističe potreba za vodom i zalijevanjem, dok gnojidba ovoj ljekovitoj biljci nije nužna jer je toliko kvalitetna da sama služi kao gnojnica drugim biljkama. Ipak, kako gavez proizvodi velike količine listova tijekom vegetacije, može ga se opskrbiti dušikom. Uz to, može imati samo pozitivnih rezultata od dodavanja životinjskog stajskog gnojiva koje se primjenjuje kao prekrivač za zagrtanje biljke. Može se zagrtati i drugim kombinacijama koje sadrže dušik, primjerice pokošenom travom.
Gavez je odličan za pripremu gnojnice jer sadrži hranjive tvari (kalij, dušik, fosfor) koje su mnogim biljkama nužne u fazi cvjetanja i stvaranja plodova. Primjerice, listovi gaveza sadrže od 2 – 3 puta više kalija nego stajsko gnojivo. Dovoljno je nabrati 1 kg listova gaveza i ostaviti ih otprilike 2 tjedna u 10 l vode kako bi se obavila fermentacija. Svaki je dan pripravak potrebno promiješati i prekriti prozračnim materijalom. Nakon što završi vrenje, tekućina se treba procijediti i razrijediti s vodom. Za zalijevanje bilja optimalan je omjer 1:10, a za špricanje, tj. folijarnu prihranu 1:50. Tako pripremljeni pripravak može se koristiti jednom ili dvaput mjesečno u fazi cvjetanja i stvaranja plodova.
Razmnožavanje
Gavez se najčešće razmnožava korijenom. Pritom je dovoljno zabosti komad korijena na željeno vlažno mjesto u zemlji i vrlo će brzo biljka dati svoje nadzemne dijelove. Pri tome treba imati na umu da se gavez brzo širi, stoga ga treba zasaditi dalje od ostaloga bilja.
Također, gavez se može razmnožavati i sjemenkama. Nakon cvatnje iz cvijeta nastaje plod kalavac u kojemu se nalazi mnogo sjemenki. Pri tome, jedna biljka tijekom vegetacije može stvoriti od 800 do 2000 sjemenki. Te sjemenke sadrže elajosome, a to su nastavci na sjemenkama koji su bogati bjelančevinama i mastima. Zbog toga elajosomi privlače mrave i oni ih rasprostranjuju. Mravi unose sjemenke u nastambe i tamo pojedu ejalosome, a netaknuta sjemenka proklija.
Tlo
Gavez vrlo dobro uspijeva na neutralnim tlima, ali odgovaraju mu i kiselija tla, kako na suncu tako i u sjeni. Najoptimalnija pH vrijednost tla za uzgoj gaveza kreće se od 6,0 do 7,0. Prije sadnje dobro je pripremiti tlo temeljitim zalijevanjem kako bi bilo vlažno te po potrebi dodavanjem stajskoga gnojiva.
Klima
Gavezu odgovara primorska ili kontinentalna klima te vlažni i polusjenoviti rubovi šuma ili livade s površinskim ili podzemnim vodama.
Sadnja
Za sadnju gaveza potrebno je poznavati vrijeme i načine sadnje, zahtjeve u odnosu na tip tla te najpovoljniju temperaturu.
Vrijeme sadnje
Gavez se sadi u proljeće ili jesen.
Sadnja iz sjemena
Gavez raste na različitim dolinama ili poljima kukuruza i ostalim obrađivanim tlima, ali može se uzgajati i u “kontroliranim uvjetima” u vrtu.
Moguće je poslužiti se vlažnom krpom ili papirom kao podlogom, tj. klijalištem. Krpa ili papir postave se u posudu te se navlaže, a zatim se na tako vlažnu podlogu stave sjemenke biljke. Vlažnost je potrebno provjeravati i kontrolirati svaki dan te dodavati vodu ako je potrebno. Preporučuje se započeti s ovom metodom sadnje prije početka same sezone, primjerice krajem veljače. Vrijeme klijanja relativno je dugačko, a traje otprilike mjesec dana ili dulje. Kada se sije u posude za presadnju, potrebno je napraviti rupu od 1 cm i dovoljno je staviti 2 ili 3 sjemenke koje se potom zatrpaju zemljom i zaliju s malo vode. Kada biljke naraste otprilike 15 cm, tada se mogu presaditi u vrt.
Također, ako se odlučite na jesensku sadnju gaveza (listopad) ili još kasniju (prosinac), potrebno je pripremiti vrtnu gredicu i sijati najviše 2 – 3 sjemenke po gnijezdu. Moguće je sijati i u plitke redove u vrtnim gredicama, pri čemu dubina treba biti od 0,5 – 1 cm i razmak između sjemenki od 20 – 50 cm.
Sadnja korijenom
Iako se gavez može uzgajati iz sjemena, najlakši i najuobičajeniji način za sadnju jest upotreba korijenovih reznica. U tom slučaju izvadi se korijen i jednostavno se posadi na željeno mjesto u vrtu, pri čemu se treba ukopati na dubinu od otprilike 2 cm. Za sadnju treba birati mjesto koje je vlažnije i koje nije previše blizu gredica jer se gavez vrlo brzo širi i invazivan je.
Berba
Gavez se obično ne bere u prvoj sezoni jer se biljka treba uspostaviti. Kasnije se mogu ubirati korijen, cvjetovi i cvjetne stapke. Biljka u cvatu bere se od svibnja do kolovoza, a korijen se vadi u proljeće neposredno prije cvatnje, dakle u ožujku i travnju ili listopadu i studenome, ovisno o tome kada smo biljku posadili. Važno je da se izvadi prije novog izbijanja.
Sušenje
Sušiti se može ubrani korijen. Takav ubrani korijen potrebno je dobro očistiti, razrezati uzduž i usitniti na kockice te potom sušiti na suncu ili umjetnoj toplini pri otprilike 40°C, ali pritom zadržati prozračnost. Takav osušeni korijen ima ljekovita svojstva. Ne smije se sušiti presporo je korijen može popljesniviti, a tada se razlaže njegov najdragocjeniji sastojak alantoin.
Zaštita od bolesti
Za uzgoj gaveza nije potrebna upotreba insekticida zato što još uvijek nisu poznate štetočine koje mu mogu naštetiti.
Upotreba
Budući da je gavez biljka namijenjena samo za vanjsku uporabu u svrhu različitih medicinskih stanja, u nastavku slijedi prikaz njegovih ljekovitih svojstava i zdravstvenih stanja za koja se koristi.
Dijelovi gaveza koji su iznimno ljekoviti su listovi i korijen, pri čemu se ipak više ističe korijen jer sadrži veću koncentraciju korisnih sastojaka. Neki od aktivnih biljnih spojeva koji se nalaze u korijenu gaveza su: alantoin, fenolne kiseline, sluzi, glikopeptidi, aglikoni, saponini i pirolizidin alkaloidi. Od svih navedenih, najviše se ističe alantoin koji potiče rast stanica u kostima, potkožnom i vezivnom tkivu.
Upravo zbog alantoina, gavez se koristi kao jedna od najboljih ljekovitih biljaka za zacjeljivanje rana, oteklina, ogrebotina, posjekotina, lomova i krvarenja. Uz to, nezaobilazan je lijek i kod iščašenja, uganuća, nategnuća tetiva i mišića. Gavez se koristi samo za vanjsku upotrebu i vrlo je cijenjen sastojak u različitim kremama, mastima, gelovima, tinkturama i oblozima. Primjerice, oblozi od gaveza mogu pomoći kod psorijaze, čireva ili proširenih vena.
Ne preporučuje se uzimati gavez oralnim putem jer u mnogih ljudi izaziva različite nuspojave, kao što su proljev, nadutost, promjene u cirkulaciji. Također, sadrži pirolizidinske alkaloide koji mogu biti kancerogeni i negativno utjecati na jetru. Trudnice i dojilje, djeca i kronični bolesnici ne bi trebali uzimati gavez, a općenita je preporuka da se ne koristi dulje od 4 – 6 tjedana. Američka Uprava za hranu i lijekove 2001. godine izdala je upozorenje protiv oralne uporabe svih proizvoda koji sadrže gavez.
Povijest
Smatra se da gavez dolazi iz Azije i Europe, a danas je najrasprostranjeniji diljem središnje Europe. Zbog njegove ljekovitosti, prevladavalo je vjerovanje da gavez potječe iz rajskog vrta. Također, zbog iznimnih regenerativnih svojstava, u narodu prevladava vjerovanje da dva prsta mogu srasti u jedan kada bi se povezali gavezom i tako držali jedno vrijeme. To samo dokazuje kolika je moć regeneracije tkiva koju posjeduje ova biljka.
U narodnoj medicini najviše se koristio za liječenje rana, osobito gnojnih, i za liječenje bolova u kostima. U nekim krajevima zovu ga i “korijenom za slomljenu nogu” jer se nekada koristio u obliku obloga za brže zarastanje kostiju.
Foto: ivabalk / Pixabay
Odgovori