• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
mušmula

Mušmula

Objavljeno: 18.05.2022.
Vrsta: Voće
Porodica: Ružovke

  • 1 Sorte
  • 2 Sadnja
    • 2.1 Klima
    • 2.2 Tlo
    • 2.3 Gnojidba
  • 3 Uzgoj
    • 3.1 Razmnožavanje
    • 3.2 Uzgoj u tegli
  • 4 Održavanje
    • 4.1 Rezidba
    • 4.2 Berba
    • 4.3 Zaštita
  • 5 Upotreba

Mušmula (lat. Mespilus germanica) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae) koja prirodno raste u grm ili ako je se oblikuje može narasti u stablo do 8 m visine. Njezin plod nazivamo mušmula. U narodnome izričaju nazivaju je divlja kruškica jer svojim okusom podsjeća na krušku.

Kada sazru, plodovi mušmule vrlo su delikatni jer iznutra poprime smeđu boju i djeluju trulo, no upravo takvi plodovi spremni su za konzumaciju. Njezin životni vijek je 30 do 50 godina.

Porijeklo vuče s Kavkaza, odakle je Rimljani donose na Krim, zatim se širi do Sjevernog Irana i po cijelome Mediteranu.

Uzgaja se u vrtu ili voćnjaku jer joj je potreban prostor za rast i razvitak te joj pogoduje naše podneblje. Već nakon godinu dana mogu se očekivati prvi plodovi, a s vremenom je sve rodnija.

Mušmula je voćka koja cvijeta u svibnju, a plodovi dozru u listopadu. Moglo bi je se zamijeniti s Japanskom mušmulom, ali one nisu u rodu.

Zbog ove specifične vegetacije moglo bi se reći da joj vremenske prilike pogoduju u rastu bez poteškoća. Dođe li do zahlađenja, stablo mušmule može se brati postepeno, no ako je toplo trebalo bi je se u dan ili dva iskoristiti jer brzo fermentira.

Srodne biljke

  • Breskva
  • Glog
  • Jabuka
  • Jagoda
  • Japanska trešnja
  • Kruška
  • Kupina
  • Šljiva
  • Trešnja
  • Višnja

Sorte

Do sada je kroz povijest zabilježeno 40 do 50 sorti mušmula. No, budući da nisu više toliko popularne, koristi ih se i uzgaja samo 10-ak vrsti.

Na našim područjima zastupljene su sljedeće mušmule:

  • domaća
  • besjemena
  • kraljevska
  • holandska krupna mušmula

Međusobno se razlikuju prema veličini ploda te se dijele na sitnoplodne i krupnoplodne, a razlikuje ih se i prema tome sadrže li sjemenke. Oblik ploda im se također može razlikovati, stoga mogu nalikovati krušci ili jabuci.

Sadnja

Za uzgoj u nasadima prije same sadnje potrebno je tlo rigolati. Saditi je možete kad god poželite jer i u proljeće i u jesen i na zimu primit će se ako je sadnica zdrava.

Klima

Klima gdje će mušmula uspijevati je umjereno topla. Sunce i dobar protok zraka omogućit će da se stablo razvije u odraslo i bude plodonosno.

Dosta dobro podnosi i sušna razdoblja, ali joj temperature iznad 33°C neće pasati. Duži sušni periodi i visoke temperature oštetit će i spaliti biljku.

Neće je omesti hladnije temperature jer može izdržati i  do -36°C.

Tlo

Mušmula je vrlo otporna biljka, a najbolje uspijeva na plodnom, rastresitom i umjereno vlažnom tlu.

Treba joj osigurati optimalnu vlažnost tla, ali bez dugih kišnih perioda jer bi njihovo slabljenje moglo privući bolesti i truljenje. Biljka neće moći rasti u stisnutoj i čvrstoj zemlji već tlo mora biti plodno, rahlo i vodopropusno.

Gnojidba

Godinu dana nakon sadnje, mušmula se prihranjuje s 200 grama gnojiva po svakoj sadnici. Nakon toga, svake sljedeće godine dodaje se još 200 grama više po sadnici (400 grama – druge godine, 600 grama – treće godine…).

Nakon pete godine stablo mušmule postiže vrhunac i tada ga je potrebno gnojiti s NPK gnojivom (600 kilograma po jednom hektaru) uz dodatak azotnog gnojiva (300 kilograma po hektaru).

Uzgoj

Mušmulu možete uzgojiti u vrtu ili u zatvorenom, u tegli. Iako uzgoj mušmule u tegli nije toliko popularan, moguć je i nije kompliciran.

Uzevši u obzir čimbenike pripreme tla i klime te njenog staništa, uzgoj stabla mušmule neće predstavljati veće probleme jer je to vrlo zahvalna biljka otporna na većinu uvjeta.

Za sadnju mušmula u nasad, iskopajte rupe dubine 60 cm te širine 100 cm. Iako ih možete posaditi u bilo kojem periodu, najbolje će se primiti posadite li ih u razdoblju od studenog do ožujka, a razmak između stabala trebao bi biti oko 5 m.

Samostalno se oplođuje – uz pomoć kukaca. Zbog brojnih cvjetova koji privlače pčele, medonosna je biljka, odnosno od velike je pomoći u proizvodnji meda.

Ako je se želi uzgojiti uz što manje truda i obrezivanja, narast će u grm visine 2 do 5 m.

Razmnožavanje

Mušmula se razmnožava pomoću sjemena i rezidbom reznica.

Promišljenim sijanjem sjemena u jesen i održavanjem temperature i svjetlosti te vlažnosti zemlje, možemo očekivati da će biljka proklijati, koju se potom presađuje u unaprijed pripremljenu zemlju.

Brži proces uzgoja mušmule je onaj reznicama. Reznice se ubodu u zemlju i održavaju prema uvjetima. Najbolje vrijeme za uzgoj mušmule reznicama je u studenom.

Uzgoj u tegli

Ako želite uzgojiti mušmulu u tegli kao biljku za uzgoj u zatvorenom, to je itekako moguće. Zdravo i kvalitetno sjeme uzima se sa zrele voćke, a prije sadnje potrebno ga je očistiti od pulpe i osušiti. proces sušenja sjemena traje tri dana.

Jedan dan prije sadnje, sjeme položite u vodu temperature od 2 do 5 stupnjeva te ga ostavite tako 24 sata. Nakon toga, sjeme osušite papirnatim ručnikom i posadite u teglu. Obvezno mu osigurajte posudu s rupica na dnu i tanjurićem kako bi voda iz posude mogla slobodno otjecati. Potrebno je redovito zalijevanje.

Za bolje nicanje sjemena i rast biljke, položite posude na prozorsku dasku na stranu juga ili jugoistoka. Uz dovoljan izvor svjetla, mušmula će obilnije cvasti. Neke sorte mušmula ne vole jako svjetlo pa ako primijetite da sporije raste ili da se suši, teglicu premjestite na manje osunčano mjesto.

Za rast u zatvorenom, za mušmulu je optimalna ona temperatura od 15 stupnjeva. Ako su temperature u prostoriji više, zalijevajte češće i obilnije, a ako su niže od 5 stupnjeva, zalijevanje bi trebalo biti minimalno.

Mušmula bi trebala niknuti za 22 do 24 dana. Tada će biljka dobiti i po tri prava lista. Kada biljka nikne, morat ćete odlučiti želite li mušmulu uzgajati kao grm ili kao stablu. Za uzgoj mušmule kao stabla u zatvorenom, trebat će vam nešto više prostora, ali u tom slučaju nećete je morati oblikovati. U slučaju da je želite uzgojiti kao grm, presadite je i redovito oblikujte (orezivanje i skraćivanje prvih šest mjeseci).

Mušmula se sama oprašuje pa u tom slučaju možete posaditi isključivo jednu biljku i dalje imati plodove.

Mušmulu zalijevajte vodom sobne temperature. Dva do tri puta tjedno listove poprskajte manjom količinom vode, a jednom mjesečnom omogućite biljci veće količine vode. Zimi će biti dovoljno blago vlaženja tla pa zalijevanje tada svedite na minimum.

Održavanje

Rezidba

Mušmula se oblikuje u obliku piramidalne krošnje i kotlaste krošnje.

Rezidba je slična rezidbi jabuke i drugog jabučastog voća, a jednom kada se utvrdi okosnica drveta, u zimskim mjesecima se režu grane i tako se krošnja prorjeđuje za “otvorenu krošnju”. Orezuju se oštećene, suhe i polomljene grane i prorjeđuje se krošnja.

Preporučuje se i skraćivanje grana jednom godišnje čime se pospješuje bolji rast i prinos mušmule.

Berba

Berba mušmula odvija se u listopadu kada sazru plodovi. Ako dođe do mraza, plodove se može zadržati na grani sve dok ih se ne odluči upotrijebiti.

Što duže budu na grani, to će plod biti sočniji i punijeg okusa.

Budući da su mušmule vrlo osjetljive na dodir jer su mekane, ne distribuira ih se na tržište i ne prodaje kao takve, bar ne ove vrste mušmula.

Čim ih se ubere treba ih se iskoristiti u što kraćem roku jer započinju proces fermentacije i truljenja.

Zaštita

Mušmula je otporna na bolesti i štetnike stoga ju je iz preventivnih razloga dovoljno jednom godišnje poprskati bakrenim sredstvima.

Može je zadesiti bakterijska bolest pod nazivom Erwinija Amylovora koja se prikazuje tako što joj se listovi krenu sušiti unutar vegetacijskog ritma.

Bakterijske bolesti popraćene insektima rješavaju se određenim insekticidima.

Od gljivičnih bolesti može je napasti Pepelnica. To je bolest koja se prva pojavila na vinovoj lozi, a prepoznat ćete je prema pepeljastim prevlakama listova. Gljivične bolesti treba sanirati određenim fungicidima.

Prskanje biljke se odvija u jesen ili rano proljeće prije ili poslije perioda cvatnje.

Upotreba

One mogu biti dekorativnog tipa, ali i kao voćke su vrlo ljekovite. Od njih se mogu pripremiti čajevi i džemovi, a najblagotvornije djeluju ako ih se pojede sirove.

Čak su i naši preci znali da mušmula može pomoći u ublažavanju različitih zdravstvenih tegoba. Njezina bogata nutritivna svojstva to i potkrepljuju.

Iako izgledom nisu privlačne i konzumiraju se na nespretan i neuredan način, trebalo bi im dati šansu ako ih već niste kušali.

Foto: Hans / Pixabay

Zadnje objave

maslina plod

Maslina

Maslina (lat. Olea europea L.), nalazi se u porodici maslinovki (Oleaaceae) ili maslina, a raste u obliku zimzelenog razgranatog grma ili stabla. U prosjeku može narasti od 3 do 13 m u visinu. Plodovi masline rastu na … [više] about Maslina

Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum) je zimzelena grmolika biljka penjačica koja pripada porodici maslinovki (Oleaceae), odnosno maslina te rodu Jasminum. Jasmin ima dugu i tanku stabljiku koja može izrasti čak 5 m u visinu. Listovi se sastoje … [više] about Jasmin

jorgovan

Jorgovan

Jorgovan (lat. Syringa) je rod od 20 - 25 vrsta cvjetnica iz porodice maslinovki (Oleaceae). Riječ je o bjelogoričnim grmovima ili malo većem drveću koje može biti visoko od 2 do 7 m. Spada u hermafrodite, a oprašuju ga pčele i … [više] about Jorgovan

tuja biljka

Tuja

Tuja (lat. Thuja) je zimzeleno stablo iz porodice čempresa (Cupressaceae). Tuja broji nekoliko vrsta četinarskih stabala, a najpoznatija su američka ili zapadna tuja (Thuja occidentalis) i azijska ili istočnjačka tuja (Thuja … [više] about Tuja

čempres drvo

Čempres

Čempres (lat. Cupressus) je zimzelena biljka koja pripada porodici čempresovki (Cupressaceae). Najčešći su obični čempres (lat. Cupressus sempervirens) i arizonski čempres (lat. Cuperssus arizonica). U narodu se čempresom nazivaju … [više] about Čempres

borovica

Borovica

Borovica (lat. Juniperus communis), je zimzeleni grm iz obitelji čempresa (Cupressaceae) koji ponekad raste i kao stablo. Drugi nazivi za borovicu su još i obična borovica, brinje, kleka, smreka, fenja, venja i šmrika. Raste … [više] about Borovica

eukaliptus

Eukaliptus

Eukaliptus (lat. Eucalyptus) zimzeleno je stablo i pripada porodici mirtovki (Myrtaceae). Postoji čak 500 poznatih vrsta ove biljke, a neki tvrde da ih ima i oko 700. Samoniklo raste na području ove četiri države: Novi Zeland, … [više] about Eukaliptus

lovor biljka

Lovor

Lovor (lat. Laurus nobilis) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice lovorovki (Lauraceae). Raste u obliku grma, a može doseći visinu od čak 10 - 15 m. Listovi lovora dugi su 8 -12 cm, a široki 3 - 5 cm. Duguljastog su oblika … [više] about Lovor

avokado biljka

Avokado

Avokado (lat. Persea americana) je jedan od prekrasnih plodova ljeta iz porodice lovorovki (Lauraceae). Spada u egzotično voće, koje je u današnje vrijeme dostupno i u našim krajevima, a često se može vidjeti i posađen u vrtovima. … [više] about Avokado

bukva biljka

Bukva

Bukva (lat. Fagus) je rod listopadnog drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) koji broji oko 10 vrsta. Ovo drveće je rasprostranjeno na području sjevernog umjerenog pojasa, a u Europi je najznačajnija obična bukva (lat. Fagus … [više] about Bukva

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2023 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski