Mušmula

Mušmula (lat. Mespilus germanica) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae) koja prirodno raste u grm ili ako je se oblikuje može narasti u stablo do 8 m visine. Njezin plod nazivamo mušmula. U narodnome izričaju nazivaju je divlja kruškica jer svojim okusom podsjeća na krušku.

Kada sazru, plodovi mušmule vrlo su delikatni jer iznutra poprime smeđu boju i djeluju trulo, no upravo takvi plodovi spremni su za konzumaciju. Njezin životni vijek je 30 do 50 godina.

Porijeklo vuče s Kavkaza, odakle je Rimljani donose na Krim, zatim se širi do Sjevernog Irana i po cijelome Mediteranu.

Uzgaja se u vrtu ili voćnjaku jer joj je potreban prostor za rast i razvitak te joj pogoduje naše podneblje. Već nakon godinu dana mogu se očekivati prvi plodovi, a s vremenom je sve rodnija.

Mušmula je voćka koja cvijeta u svibnju, a plodovi dozru u listopadu. Moglo bi je se zamijeniti s Japanskom mušmulom, ali one nisu u rodu.

Zbog ove specifične vegetacije moglo bi se reći da joj vremenske prilike pogoduju u rastu bez poteškoća. Dođe li do zahlađenja, stablo mušmule može se brati postepeno, no ako je toplo trebalo bi je se u dan ili dva iskoristiti jer brzo fermentira.

Sorte mušmule

Do sada je kroz povijest zabilježeno 40 do 50 sorti mušmula. No, budući da nisu više toliko popularne, koristi ih se i uzgaja samo 10-ak vrsti.

Na našim područjima zastupljene su sljedeće mušmule:

• domaća
• besjemena
• kraljevska
• holandska krupna mušmula

Međusobno se razlikuju prema veličini ploda te se dijele na sitnoplodne i krupnoplodne, a razlikuje ih se i prema tome sadrže li sjemenke. Oblik ploda im se također može razlikovati, stoga mogu nalikovati krušci ili jabuci.

Sadnja mušmule

Za uzgoj u nasadima prije same sadnje potrebno je tlo rigolati. Saditi je možete kad god poželite jer i u proljeće i u jesen i na zimu primit će se ako je sadnica zdrava.

Klima i stanište

Klima gdje će mušmula uspijevati je umjereno topla. Sunce i dobar protok zraka omogućit će da se stablo razvije u odraslo i bude plodonosno.

Dosta dobro podnosi i sušna razdoblja, ali joj temperature iznad 33°C neće pasati. Duži sušni periodi i visoke temperature oštetit će i spaliti biljku.

Neće je omesti hladnije temperature jer može izdržati i  do -36°C.

Tlo za sadnju mušmule

Mušmula je vrlo otporna biljka, a najbolje uspijeva na plodnom, rastresitom i umjereno vlažnom tlu.

Treba joj osigurati optimalnu vlažnost tla, ali bez dugih kišnih perioda jer bi njihovo slabljenje moglo privući bolesti i truljenje. Biljka neće moći rasti u stisnutoj i čvrstoj zemlji već tlo mora biti plodno, rahlo i vodopropusno.

Gnojidba

Godinu dana nakon sadnje, mušmula se prihranjuje s 200 grama gnojiva po svakoj sadnici. Nakon toga, svake sljedeće godine dodaje se još 200 grama više po sadnici (400 grama – druge godine, 600 grama – treće godine…).

Nakon pete godine stablo mušmule postiže vrhunac i tada ga je potrebno gnojiti s NPK gnojivom (600 kilograma po jednom hektaru) uz dodatak azotnog gnojiva (300 kilograma po hektaru).

Uzgoj mušmule

Mušmulu možete uzgojiti u vrtu ili u zatvorenom, u tegli. Iako uzgoj mušmule u tegli nije toliko popularan, moguć je i nije kompliciran.

Uzevši u obzir čimbenike pripreme tla i klime te njenog staništa, uzgoj stabla mušmule neće predstavljati veće probleme jer je to vrlo zahvalna biljka otporna na većinu uvjeta.

Za sadnju mušmula u nasad, iskopajte rupe dubine 60 cm te širine 100 cm. Iako ih možete posaditi u bilo kojem periodu, najbolje će se primiti posadite li ih u razdoblju od studenog do ožujka, a razmak između stabala trebao bi biti oko 5 m.

Samostalno se oplođuje – uz pomoć kukaca. Zbog brojnih cvjetova koji privlače pčele, medonosna je biljka, odnosno od velike je pomoći u proizvodnji meda.

Ako je se želi uzgojiti uz što manje truda i obrezivanja, narast će u grm visine 2 do 5 m.

Razmnožavanje mušmule

Mušmula se razmnožava pomoću:

• sjemena
• rezidbom reznica

Promišljenim sijanjem sjemena u jesen i održavanjem temperature i svjetlosti te vlažnosti zemlje, možemo očekivati da će biljka proklijati, koju se potom presađuje u unaprijed pripremljenu zemlju.

Brži proces uzgoja mušmule je onaj reznicama. Reznice se ubodu u zemlju i održavaju prema uvjetima. Najbolje vrijeme za uzgoj mušmule reznicama je u studenom.

Oblikovanje mušmule rezidbom

Mušmula se oblikuje u obliku:

• piramidalne krošnje
• kotlaste krošnje

Rezidba je slična rezidbi jabuke i drugog jabučastog voća, a jednom kada se utvrdi okosnica drveta, u zimskim mjesecima se režu grane i tako se krošnja prorjeđuje za “otvorenu krošnju”. Orezuju se oštećene, suhe i polomljene grane i prorjeđuje se krošnja.

Preporučuje se i skraćivanje grana jednom godišnje čime se pospješuje bolji rast i prinos mušmule.

Uzgoj mušmule u tegli

Ako želite uzgojiti mušmulu u tegli kao biljku za uzgoj u zatvorenom, to je itekako moguće. Zdravo i kvalitetno sjeme uzima se sa zrele voćke, a prije sadnje potrebno ga je očistiti od pulpe i osušiti. proces sušenja sjemena traje tri dana.

Jedan dan prije sadnje, sjeme položite u vodu temperature od 2 do 5 stupnjeva te ga ostavite tako 24 sata. Nakon toga, sjeme osušite papirnatim ručnikom i posadite u teglu. Obvezno mu osigurajte posudu s rupica na dnu i tanjurićem kako bi voda iz posude mogla slobodno otjecati. Potrebno je redovito zalijevanje.

Za bolje nicanje sjemena i rast biljke, položite posude na prozorsku dasku na stranu juga ili jugoistoka. Uz dovoljan izvor svjetla, mušmula će obilnije cvasti. Neke sorte mušmula ne vole jako svjetlo pa ako primijetite da sporije raste ili da se suši, teglicu premjestite na manje osunčano mjesto.

Za rast u zatvorenom, za mušmulu je optimalna ona temperatura od 15 stupnjeva. Ako su temperature u prostoriji više, zalijevajte češće i obilnije, a ako su niže od 5 stupnjeva, zalijevanje bi trebalo biti minimalno.

Mušmula bi trebala niknuti za 22 do 24 dana. Tada će biljka dobiti i po tri prava lista. Kada biljka nikne, morat ćete odlučiti želite li mušmulu uzgajati kao grm ili kao stablu. Za uzgoj mušmule kao stabla u zatvorenom, trebat će vam nešto više prostora, ali u tom slučaju nećete je morati oblikovati. U slučaju da je želite uzgojiti kao grm, presadite je i redovito oblikujte (orezivanje i skraćivanje prvih šest mjeseci).

Mušmula se sama oprašuje pa u tom slučaju možete posaditi isključivo jednu biljku i dalje imati plodove.

Mušmulu zalijevajte vodom sobne temperature. Dva do tri puta tjedno listove poprskajte manjom količinom vode, a jednom mjesečnom omogućite biljci veće količine vode. Zimi će biti dovoljno blago vlaženja tla pa zalijevanje tada svedite na minimum.

Bolesti i štetnici mušmule

Mušmula je otporna na bolesti i štetnike stoga ju je iz preventivnih razloga dovoljno jednom godišnje poprskati bakrenim sredstvima.

Može je zadesiti bakterijska bolest pod nazivom Erwinija Amylovora koja se prikazuje tako što joj se listovi krenu sušiti unutar vegetacijskog ritma.

Bakterijske bolesti popraćene insektima rješavaju se određenim insekticidima.

Od gljivičnih bolesti može je napasti Pepelnica. To je bolest koja se prva pojavila na vinovoj lozi, a prepoznat ćete je prema pepeljastim prevlakama listova. Gljivične bolesti treba sanirati određenim fungicidima.

Prskanje biljke se odvija u jesen ili rano proljeće prije ili poslije perioda cvatnje.

Berba mušmule

Berba mušmula odvija se u listopadu kada sazru plodovi. Ako dođe do mraza, plodove se može zadržati na grani sve dok ih se ne odluči upotrijebiti.

Što duže budu na grani, to će plod biti sočniji i punijeg okusa.

Budući da su mušmule vrlo osjetljive na dodir jer su mekane, ne distribuira ih se na tržište i ne prodaje kao takve, bar ne ove vrste mušmula.

Čim ih se ubere treba ih se iskoristiti u što kraćem roku jer započinju proces fermentacije i truljenja.

Upotreba mušmule

One mogu biti dekorativnog tipa, ali i kao voćke su vrlo ljekovite. Od njih se mogu pripremiti čajevi i džemovi, a najblagotvornije djeluju ako ih se pojede sirove.

Čak su i naši preci znali da mušmula može pomoći u ublažavanju različitih zdravstvenih tegoba. Njezina bogata nutritivna svojstva to i potkrepljuju.

Iako izgledom nisu privlačne i konzumiraju se na nespretan i neuredan način, trebalo bi im dati šansu ako ih već niste kušali.

Foto: Hans / Pixabay