• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
kala biljka

Kala

Objavljeno: 01.04.2023.
Vrsta: Cvijeće
Porodica: Kozlačevke

  • 1 Sadnja
  • 2 Razmnožavanje
  • 3 Uzgoj
  • 4 Uzgoj u tegli
  • 5 Zaštita od bolesti
  • 6 Berba
  • 7 Upotreba

Kala (lat. Zantedeschia aethiopica) je trajna zeljasta biljka koja pripada u porodicu kozlačevki (Araceae). Jedna je od najpoznatijih ukrasnih biljaka koja cvijeta predivnim bijelim cvijetom i može narasti i više od jednog metra. Pojedini primjerci biljke rastu sve do 150 cm. U Europu je prvi puta stigla 1697. godine preko Simona van der Stela.

Iako bi vas njezino latinsko ime aethiopica moglo navesti na to da pomislite da je podrijetlom iz Etiopije, prevarili biste se jer ova pomalo tropska biljka potječe iz močvara Južne Afrike. Iako se danas najviše uzgaja u južnoj Africi, kala se udomaćila na našim područjima kao sobna biljka ili biljka u vrtovima, najčešće u plastenicima.

Sobna kala pripada u rod zantedešija – rod lukovičastih, vazdazelenih trajnica čijih osam vrsta raste u Africi, a neke od njih s vremenom su uvezene i na ostale kontinente. Tako je sobna kala Zantedeschia aethiopica danas rasprostranjena i u Hrvatskoj. Ime roda navodno je dobila prema talijanskom botaničaru i fizičaru Giovaniu Zantedeschiu. Smatra se da je naziva kala dobila prema rodu u kojem se ranije nalazila – zmijinac ili zmijanac – Calla.

Kala može narasti do metar u visinu. Odlikuje je mesnati rizom iz kojeg se uzdižu dugačke stapke, ravne peteljke i veliki, glatki i sjajni listovi dugački oko 80 cm. Cvate na dugim stapkama visine 25 cm, a uzgajate li je u sobnom uzgoju to se događa tijekom zime.

Cvijeta predivnim bijelo žutim cvijetom koji se nalazi u klipu s omotačem. Postoje i kultivari kale koji dolaze s cvjetovima različitih boja (žute, ružičaste, crvene, krem, zeleno bijele).

Budući da je krasi predivan, pomalo romantičan izgled, često se njome ukrašavaju prostorije gdje se održavaju vjenčanja i ostale svečanosti, a čest je gost i predivno dizajniranih vaza i vrtova.

Sadnja

U prirodnom staništu kala se razvija i cvijeta tijekom kišne sezone, a miruje za vrijeme suša kada joj preživljavanje omoguće debeli, mesnati korijen (gomolj ili lukovica).

Ako ćete je saditi na osunčana mjesta, osigurajte joj dovoljno vode. Izbjegavajte potpuno sjenovita mjesta jer će u tom slučaju dobiti bujno zeleno lišće, ali ne i cvjetove.

Najčešće se sadi iz gomolja, a pri sadnji treba zadovoljiti potreban razmak jer raste bujno pa joj treba nešto više prostora za lakše održavanje i rast. Stoga, između svake biljke ostavite 30-ak cm razmaka, a između svakog reda pola metra.

Kala je otporan i izdržljiv cvijet koji garantira brz i nesmetan rast.

Dobri susjedi

Božur, Cinija, Frezija, Hibiskus, Hortenzija, Hosta, Iglica, Kadifa, Karanfil, Lavanda, Ljiljan, Metiljeva trava, Menta ili metvica, Ruža, Uresnica

Razmnožavanje

Kala se razmnožava sjemenom, dijeljenjem (gomoljem) i reznicama korijena.

Najčešće se razmnožava gomoljem koji se posadi u zemlju na 5 cm dubine. Ovaj proces potrebno je obaviti u fazi mirovanja biljke. Od jednog gomolja može se dobiti više mladih biljaka. Prije nego što ćete koristiti gomolj za sadnju, potrebno ga je dezinficirati fungicidom i osušiti, a tek potom posaditi u supstrat treseta.

Ako za razmnožavanje koristite sjeme, posijte ga u čašice u proljetnim mjesecima u pjeskoviti supstrat kojeg samo lagano prekrijte preko sjemena. Kada mlade biljke niknu, presadite ih u vrt ili u tegle. Važno je napomenuti da se rijetko sije jer joj treba dosta prostora kako bi formirala nešto deblje podanke.

Kala se može razmnožavati i dijeljenjem i to u vrijeme vegetacije. Proces izgleda tako da oštrim nožićem uklonimo dio biljke s korijenom i posadimo ga gdje želimo.

Bez obzira na to koju vrstu razmnožavanja odaberete, proces se obavlja u proljetnim mjesecima.

Uzgoj

Da biste uspješno uzgojili kalu, trebat ćete joj podariti humusom bogato i dobro drenirano tlo. Cvatnja kale utjecat će puno na područje gdje je ona posađena, a budući da joj je potrebno puno svjetlosti, ali ne i sunca, posadite je u polusjenu.

Zalijevanje

U ljetnim mjesecima kalu je potrebno obilno i redovito zalijevati.

Ako ćete je uzgajati kao sobnu biljku, u ljetnim mjesecima se može premjestiti na otvoreno i svjetlo mjesto, ali ne i izravno na sunce.

Cvatnja

Prije nego što se formiraju cvjetovi kale, a to se događa krajem siječnja, i listovi kale počinju najednom jako bujati. Njihova sezona cvjetanja može se produljiti gotovo na devet mjeseci, ali pod uvjetom da ih se pravilno uzgaja (puno svjetla, malo sunca). Intenzivno cvijeta od zimskih mjeseci pa sve do kasnog proljeća. Riječ je otpornoj biljci koja godinama može davati cvijet.

U vrijeme cvatnje kali osigurajte dovoljno topline i svjetla, vode i prihrane. Redovito je prihranjujte jednom tjedno. Krajem svibnja biljka prelazi u stanje mirovanja.

Faza mirovanja

U fazi mirovanja postupno smanjite gnojidbu i zalijevanje, a s vremenom će joj početi odumirati zeleni listovi. To je sasvim normalno. Krajem lipnja, kala se vadi iz zemlje, odrežu joj se osušeni listovi i ukloni se ostatak zemlje kod korijenja.

Potom se posadi u vrt na mjesto koje je u popodnevnim satima prekriveno blagom sjenom. Rupu za sadnju potrebno je napuniti zemljom za cvijeće.

Sredinom rujna, kala se sa zemljom vadi iz gredica i sadi u cvjetnjak. Tijekom zime, kala može nastaviti rasti u toplim plastenicima gdje će biti zaštićena od mrazeva i niskih temperatura.

Ako joj to ne možete pružiti, unesite je u kuću, ali ne na suviše toplo mjesto. Kada se temperature još malo spuste, tada kalu unesite u sobu. Jednom tjedno je nadohranjujte gnojivom za cvijeće.

Uzgoj u tegli

Iako se u našim krajevima najviše uzgaja u vrtu, odnosno u staklenicima, lako ćete je uzgojiti i kao lončanicu. U tom slučaju, posadite je u zemlju koja ima dodatak perlita i pijeska.

S uzgojem u teglama započinje se u kolovozu ili rujnu. Kali će najbolje odgovarati tegle veličine 10 do 15 cm. U tegle položite zemlju obogaćenu humusom i gnojivom.

Kali je za rast potrebno svjetlo, ali ne i jako sunce koje bi joj moglo naštetiti. Za vrijeme ljetnih mjeseci zalijevajte je mlakom odstajalom vodom. Budući da joj je potrebno dosta vlage, godit će joj prskanje mlakom vodom. Ako želite uspješan uzgoj, kali omogućite puno vode i zaštitu od sunca.

Kale uzgojene u teglama obično rastu u visinu do pola metra. Držite ih u osvijetljenim prostorijama, ali tijekom ljeta ih zaštitite od sunca.

U trenutku kada se pojave prvi listovi potrebno ju je prihranjivati. Prihrana se vrši svakih 15 dana otopinom gnojiva. S prihranom se treba nastaviti sve dok daje cvjetove.

Kada prođe razdoblje cvjetanja, smanjite postepeno i zalijevanje. Na kraju ga potpuno ukinite. Zemlja se mora potpuno osušiti, a listovi uvenuti. Tada biljka ulazi u period mirovanja. Gomolje čuvajte na hladnom (8 do 12 Celzijevih stupnjeva), mračnom i suhom mjestu.

Bez obzira kako biljku uzgajate, potrebno je poštivati njezin period mirovanja jer će u protivnom uginuti.

Kala će duže trajati ako ćete je redovito skraćivati.

Razmnožavanje u tegli

Razmnožavanje za uzgoj kale u teglama vrši se iz sjemena u proljetnim mjesecima. Sjeme se sije u pjeskoviti supstrat te se pokrije najlonom kako bi se vlaga zadržala unutar tegle. Mlade biljčice koje niknu presadite u veće tegle ili po potrebi u vrt.

Razmnožavanje se može vršiti i mladim gomoljima koje je potrebno odvojiti od glavne lukovice nakon faze mirovanja. Neposredno prije sadnje, razdvojeni gomolji se dezinficiraju fungicidom i osuše pa se posade u supstrat treseta na dubini od 5 cm.

Zaštita od bolesti

Kala nema puno prirodnih neprijatelja. Zbog toga što raste u zatvorenom (plastenici, soba), nedostaje joj svježi zrak, a suhoća zraka može pogodovati razvoju lisnih uši. U plastenicima je mogu napasti maleni puževi golaći.

Berba

Da bi održala strukturu i trajnost, preporučuje se branje u jutarnjim ili nešto kasnijim večernjim satima. Bitno je da se temperatura u plastenicima spusti ispod 18 stupnjeva za vrijeme branja. U protivnom bi biljka nakon branja mogla izgubiti svoju poznatu strukturu.

Budući da zadržavaju svježinu i strukturu i nekoliko tjedana nakon branja, jako su popularne i tražene kao cvijeće za vazu.

Upotreba

Cvjetovi kale koriste se već dugi niz godina u uređenju interijera. Bijeli cvjetovi, kao i kod ljiljana, simboliziraju mladost i nevinost pa se od davnina koriste kao cvijeće za bukete na vjenčanju. Budući da su otporni, mogu dugo izdržati u vazi kao rezano cvijeće.

Ako sadite kalu u vrtu, lijepo će izgledati kao biljka na rubu cvjetnjaka ili vrta te posađena uz ukrasno jezero.

Ako imate kućne ljubimce u stanu ne preporučuje se uzgoj kala. Naime, kala posjeduje otrovne alkaloide koji mogu i iziritirati kožu. U slučaju da morate brati kalu, obvezno koristiti rukavice.

Foto: Sanam Maharjan / Pixabay

Zadnje objave

paprika

Paprika

Paprika (lat. Capsicum) je biljka čiji je uzgoj dobro poznat na našim područjima. Radi se o jednogodišnjoj biljci koja spada u porodicu pomoćnica (Solanaceae). Korijen joj je razgranat i vretenast, no nalazi se blizu površine. … [više] about Paprika

krumpir

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je jedna od najčešće uzgajanih povrtnih kultura. Porijeklom je iz Amerike, a pripada porodici pomoćnica (Solanaceae) kojoj pripada i paprika. Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci koja se … [više] about Krumpir

jagoda

Jagoda

Jagoda (lat. Fragaria) pripada u skupinu višegodišnjih zeljastih biljaka u porodici ružovki (Rosaceae). Naziv potječe je spajanja dviju riječi, fragum što u prijevodu znači jagoda i fragrare što znači mirisati, a nastao je zbog … [više] about Jagoda

jabuka

Jabuka

Jabuka (lat. Pyrus malus L.) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Najpopularnije je voće na svijetu, a uzgaja se zbog okruglog jestivog ploda, najčešće crvene ili zelene boje. U svakom supermarketu bez problema možete naći … [više] about Jabuka

javor biljka

Javor

Javor (lat. Acer) je rod listopadnih stabala i grmova, a pripada porodici sapindovki (Sapindaceae). Stablo javora može narasti i do 30 m visine. Deblo je najčešće kratko i obraslo crvenkasto-smeđom korom koja se pločasto ljušti. … [više] about Javor

divlji kesten

Divlji kesten

Divlji kesten (lat. Aesculus hippocastanum L.) je listopadno stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Prirodno je rasprostranjen u jugoistočnoj Europi, sve od nizinskih pa do brdskih područja. Uzgaja se i kao ukrasno drvo u … [više] about Divlji kesten

kala biljka

Kala

Kala (lat. Zantedeschia aethiopica) je trajna zeljasta biljka koja pripada u porodicu kozlačevki (Araceae). Jedna je od najpoznatijih ukrasnih biljaka koja cvijeta predivnim bijelim cvijetom i može narasti i više od jednog metra. … [više] about Kala

verbena biljka

Verbena

Verbena (lat. Verbena officinalis L.) ili ljekoviti sporiš pripada u skupinu jednogodišnjih ili dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice sporiševki (Verbenaceae) kojoj pripada i lantana. Još se naziva brstica, boriš, slezenica, … [više] about Verbena

tisa biljka

Tisa

Tisa (lat. Taxus) je rod od desetak vrsta porodice tisovki (Taxaceae), a može narasti do 20 m visine. Zapadna Azija, sjeverna Afrika i niži dio Europe su područja na kojima je tisa prirodno rasprostranjena. Može živjeti i više od … [više] about Tisa

dunja

Dunja

Dunja (lat. Cydonia oblonga), listopadno je stablo niskog rasta od 2 do 7 m visine, koje svrstavamo u porodicu ružovki (Rosaceae). Krošnja dunje je široka i gusta, kora stabla je smeđe zelenkasta, a mlade grane su joj … [više] about Dunja

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2023 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski