Kruška (lat. Pyrus) je listopadna biljka koja pripada porodici ružovki (Rosaceae). Zbog svojih jestivih istoimenih plodova, kruška je rasprostranjena u cijelom svijetu iako joj je pravo porijeklo Azija, a ljudi ju uzgajaju već 4000 godina.
Stablo kruške može narasti preko 20 m, a krošnja je puna jednostavnih, jajastih listova te žutih ili zelenih plodova. Plodove razlikujemo po veličini, obliku, boji, okusu te duljini skladištenja. Ipak, svi su plodovi odličan izvor minerala (kalija, fosfora, kalcija, magnezija, željeza itd.), kao i vitaminima A, C i E. Plodovi kruške također su odličan izvor djelatnih vlakana koja imaju visokok pozitivan utjecaj na probavu i kardiovaskularni sustav.
Kruške rastu u šumama u svom divljem obliku, ali se jednako tako uzgajaju i na plantažama, u vrtovima i voćnjacima. U nastavku pročitajte sve o raznim sortama krušaka te pravilnom uzgoju, sadnji i održavanju nasada.
Srodne biljke
Sorte
Danas se u svijetu uzgaja preko 6 tisuća različitih sorti kruške, a mi ćemo se koncentrirati na vodeće sorte koje uspješno rastu i daju plodove u našem podneblju.
Viljamovka (Williams/Barlett)
Viljamovka spada u kasne ljetne sorte kruške koja je slučajno otkrivena 1770. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu. U SAD-u se pojavila 1797. godine te ju je vlasnik farme Enoch Barlett, kako mu je sorta bila nepoznata, nazvao po sebi. Iz tog razloga se u SAD-u i danas naziva Barlett.
Ovo je jedna od najraširenijih sorti kruške, pa se naziva i kozmopolitskom kruškom. Naime, ovo je kvalitetna i cijenjena sorta, što se vidi i po tome da je upravo Viljamovka standard po kojem se ocjenjuju druge kruške. Tako je uvriježeno da se podaci o vremenu dozrijevanja krušaka računaju po dozrijevanju Viljamovke. U našem podneblju Viljamovka dozrijeva od 10. do 20. kolovoza.
Na našim je prostorima Viljamovka itekako udomaćena, posebno zbog popularne rakije “Viljamovke”. Ova kruška ima krupne plodove (160 do 250 g) koji se mogu koristiti u svježem stanju ili za preradu, posebno u spomenutu rakiju ili sok. Plodovi su svijetlozeleni, ali dozrijevanjem prelaze u limunsko žutu boju, a površina im je neravna. Meso ploda je svijetložuto, sitnozrnaste teksture sočno i karakteristične muškatne arome.
Viljamovka dolazi rano u rod te daje visoke i redovite prihode. Prednosti su što je srednje bujnog rasta i ima dobru sposobnost razgranavanja. U nedostatke se svakako ubraja osjetljivost na kruškinu buhu te bakterijsku palež.
Treba imati na umu i kako se u hladnjači može čuvati od 4 do 5 mjeseci.
Boskova tikvica, Boskova bočica, Kajzerica (Beurre Bosc)
Ovo je kasna jesenska sorta jer dozrijeva oko 36 dana nakon Viljamovke (točnije, u drugoj polovici rujna i početkom listopada). Porijeklo ove sorte je u Francuskoj, a roditelji su nepoznati.
Svoje ime “Boskova tikvica” vuče od toga što ima karakterističan izgled ploda koji podsjeća na bocu ili tikvicu. Plodovi su inače srednje krupni do krupni (230 do 280 g), a u vrijeme berbe imaju svijetlozelenu boju, dok kasnijim dospijevanjem prelaze u svijetložutu. Meso ploda je svijetložute boje, sočno, topivo i kiselkastog okusa s izraženim aromama.
Boskova tikvica cvate kasno, ali je stablo srednje bujno te daje visoke i redovite prihode. Ističe se dugačkim rodnim granama koje su povijene ka tlu, stoga je izvor podloge jako važan za ovu sortu kruške.
Ova kruška dobro podnosi kasne proljetne mrazove te sušu, ali je osjetljiva na štetnike.
Vrijeme čuvanja u hladnjačama je od 5 do 7 mjeseci.
Rana Morettinijeva (Butirra preoce Morettini)
Radi se o jednoj od najbogatijih ranih krušaka čije je porijeklo Italija. Sazrijeva krajem srpnja, odnosno oko 20 dana prije Viljamovke.
Ova sorta kruške ima srednji do bujni rast te prirodno formira široku piramidalnu krošnju, koja daje srednje krupan do krupan plod (do 150 g). Kožica ploda je obično tanka i krhka te glatka, osnovne svijetlozelene boje koja dozrijevanjem prelazi u zelenožutu boju sa jarkim crvenilom na osunčanoj strani. Meso plodova Rane Morettinijeve kruške je bijele boje, slatkog i sočnog okusa te izvrsne kvalitete.
Ova sorta kruške je osjetljiva na kasne proljetne mrazove te nema dobru kompatibilnost sa dunjom pa ju je potrebno cijepiti na međupodlogu.
Treba naglasiti i kako se plodovi ove kruške mogu čuvati u hladnjači do mjesec dana, a pritom su osjetljivi na manipulaciju i transport.
Krasanka, Paskrasan (Passe Crassane)
Krasanka je francuska sorta nepoznatih roditelja. Jedna je od najkasnijih sorti kruške te spada u kasne zimske sorte, jer dozrijeva čak 55 dana nakon VIljamovke, odnosno u prvoj polovici listopada.
Plodovi Krasanke su krupni do vrlo krupni (270 do 500 g), a oblikom podsjećaju na jabuku. U vrijeme berbe plodovi su svijetlo maslinaste boje koja dozrijevanjem prelazi u zelenožutu sa hrđastim točkicama. Pokožica ploda je hrapava, dok je meso bijelo, topivo, slatko kiselog okusa i veoma kvalitetno.
Krasanka ima slab rast i srednje razgranjenje, a prirodno formira malu, usku i piramidalnu krošnju. Kako bi uspjela, potrebno joj je duboko i plodno tlo, kao i toplo podneblje. Ova sorta kruške dodatno traži navodnjavanje i oštriju rezidbu.
Krasanka je jako osjetljiva na kasne proljetne mrazove, sušu i bakterijsku palež.
Plodovi se u hladnjači mogu čuvati od 6 do 7 mjeseci.
Konferans (Conferance)
Ova sorta kruške je najraširenija za uzgoj u cijelom svijetu. Porijeklom dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, a nastala je selekcijom sjemenjaka.
Radi se o srednje kasnoj odnosno jesenskoj sorti koja dozrijeva oko 26 dana nakon Viljamovke. Ističe se srednje bujnim do bujnim rastom kao i razvijenom krošnjom. Rađa srednje krupnim do krupnim plodovima (190 do 240 g), koji izgledom podsjećaju na izduženu tikvicu. Plodovi su mutno zelene boje, a kožica je prekrivena mrljama rđave boje. Meso je svijetložute boje, sočno, slatko kiselo te izrađene ugodne arome.
Konferans je vrlo osjetljiva na bakterijsku palež, a manje na kruškinu buhu.
Plodovi se mogu čuvati u hladnjačama od 6 do 7 mjeseci, a nakon iznošenja iz hladnjače nužno je da idu u dozrijevanje prije prodaje, kako bi se izbjeglo da budu pretvrdi.
Sadnja
Kruška je voćka koja se sadi u jesen ili proljeće. Kako ne biste napravili grešku u odabiru vremena sadnje, jako je važno u obzir uzeti klimatske uvjete.
Temperatura
Kruške općenito imaju veću mogućnost stradavanja od proljetnog mraza, ali su isto tako osjetljive na temperaturne minimume zimi. Naime, u samoj cvatnji temperature od -1°C mogu potpuno uništiti urod, dok će ovakva temperatura nakon pune cvatnje uzrokovati nepravilne plodove koji imaju smeđe pojaseve od mraza, a takvi plodovi imaju nižu tržišnu vrijednost.
S druge strane, tijekom vegetacije kruška može izdržati temperature do 34°C.
Zbog svega navedenog, ne preporučuje se sadnja stabala kruške u proljeće ako ste nastanjeni u vrućoj, južnoj klimi. Naime, u vrućini se sadnice kruške teško ukorijene, pa se preporuča u ovakvim krajevima saditi krušku u prvoj polovici listopada.
U hladnijim, sjevernim krajevima opasno je saditi krušku na jesen jer sadnice ne mogu podnijeti mraz, pa se preporuča u ovakvim krajevima saditi krušku u proljeće.
Voda
U usporedbi s jabukom, potrebe kruške za vodom su puno skromnije, s obzirom na to da imaju dublje korijenje pa mogu crpiti vodu iz dubljih slojeva tla. Ipak, treba imati na umu da u ljetnim mjesecima (lipanj i srpanj), kada kruška prolazi kroz intenzivan rast ploda i mladica, kruška zahtjeva najviše vode.
Tlo
S obzirom na svoje duboko korijenje, kruška zahtjeva dublja, dobro drenirana, lakše pjeskovita, ilovasta ili ilovasto – pjeskovita tla. Važno je da su tla neutralne do slabo kisele reakcije (pH od 5,5 do 7,0) te da su bogata hranjivim elementima.
Uzgoj
Mnoge sorte krušaka nisu kompatibilne s dunjom, pa se u tom slučaju moraju cijepiti s međupodlogom. Krušku je moguće cijepiti na podlogu divlje kruške te na različite tipove dunje. Treba imati na umu kako su na podlozi divlje kruške manje osjetljive na lošija tla, ali su stabla bujnija te su plodovi znatno lošije kvalitete.
Prije nego što se odlučite za sadnju na odabranoj površini, tlo treba meliorativno pognojiti i to na temelju rezultata koje dobijete kemijskom analizom tla, a tek onda duboko obraditi. No, pri obradi je važno u obzir uzeti tip tla. Ako je ono dobrih fizikalnih sredstava, obradom se ne smije ići preduboko. Razlog je što ne želimo dijelove horizonta s povećanim sadržajem kalcija izorati na površinu, te što stvaramo uvjete za dublje prokorijenjivanje.
Ovakva tla je potrebno pripremiti oranjem do dubine od 40 do 50 cm. U drugom slučaju, ako je odabrana površina lošeg, težeg tla, potrebno je podrivati na dubinu od 70 do 80 cm. Dodatno, prije sadnje potrebno je tlo potanjurati i iskolčiti redove.
Kod sadnje se iskopa jama za sadnicu te se ona postavi 3 do 5 cm daleko od kolca. Na korijen je potrebno staviti sloj rahle zemlje debljine 5 do 8 cm koji se dobro nagazi, te 20 do 30 kg zrelog stajskog gnjoja. Na stajski gnjoj je potrebno staviti još zemlje te oko voćke oblikovati zdjelicu koja će služiti boljem zadržavanju vode.
Održavanje nasada kruške je jednako kao i kod nasada jabuke. Odnosno, preporučuje se da se tlo između redova održava uređenjem njegove tratine. Tratinu je potrebno kositi 6 do 8 puta u vegetaciji, a unutar redova između stabala potrebno je primjenjivati herbicide kako bi taj dio ostao nezakorovljen.
U primorskoj Hrvatskoj te u dijelovima Slavonije i Baranje navedeni sustav održavanja treba primjenjivati samo u slučaju da je osigurano navodnjavanje. Ukoliko u voćnjaku nema sustava za navodnjavanje, utoliko se preporučuje stalna međuredna obrada (u jesen rotacijskom motikom, a ljeti oranjem). Unutar redova je i dalje potrebno primjenjivati herbicide.
S obzirom na to da smo spomenuli navodnjavanje kruške, naglasiti ćemo kako je isto potrebno od sadnje, potom u vrijeme plodonošnje te za vrijeme suše. Najviše se koristi sustav navodnjavanja kap po kap ili uz pomoć miniraspršivača. Dubina od 0,40 do 0,55 m je najidealnija za vlaženje tla prilikom navodnjavanja.
Orezivanje
Prilikom brige o krošnji, jedna od najvažnijih stvari koje trebate imati na umu jeste da je krušku u prvim godinama potrebno “povijati” i to zato kako biste dobili oblikovanu krošnju u skladu željenog uzgojnog oblika.
Kruška za razliku od jabuke ima uži kut granjanja te aktivira veći broj pupova pa je stoga duljina mladica manja. Ova razlika se može uočiti prema različitim sortama, koje po tome dijelimo u tri skupine. Prvu skupini rade kruške koje imaju veliki broj pupova (Krasanka, Kleržo i Društvenka), drugu skupinu čine kruške s umjerenim tjeranjem pupova (Viljamovka, Klapov ljubimac), a treću kruške koje imaju najmanji broj pupova (Boskova tikvica).
Za rezidbu je bitno poznavati način rasta sorte kruške koju ste posadili u svom voćnjaku.
Stabla kod kojih je izražen rast mladih pupova (mladica) pri vrhu, tj. kod stabala čiji se vegetativan rast brzo razvija prema gornjim dijelovima krošnje potrebno je ostaviti nekoliko bujnijih jednogodišnjih izboja koji će potpomoći sljedeću vegetaciju rastom štrljaka. Na ovaj način je među ostalim, potrebno brinuti o Viljamovki, Pastorčici, Ranoj Morettinijevoj i Klapovom ljubimci.
Sortama krušaka koje imaju umjeren rast gornjih izboja a slabo razgranavanje, potrebno je odstraniti prekobrojne rodne pupove a iskoristiti postojeće. Ako nema postojećih iskoristivih pupova, potrebno je skratitit starije grane kako bi se potaknuo vegetativni rast. U ovu skupinu krušaka ubrajamo Kleržo i Srpanjsku ljepoticu.
Kod sorti koje imaju jako razgranavanje i veliki broj rodnih pupova (poput Krasanke i Društvenke), rezidbom je potrebno prorijediti suvišne rodne pupove. Važno je ostaviti onoliko rodnih pupova koliko biljka može podnijeti u skladu sa svojom starošću i stanjem.
Berba
Kod berbe kruške važno je dobro tempirati početak berbe. Naime, ako kruške ostanu predugo na stablu, postati će smeđe i neukusne.
Pri odabiru vremena berbe najbolje je pratiti boju plodova, te istu početi kada se boja počne mijenjati prema svijetlozelenoj, odnosno kod obojenih sorti kada na osunčanoj strani počnu dobivati crvenilo.
Ako ste zasadili zimsku sortu kruške, pazite da ih ne pogodi mraz koji će uništiti cijeli prinos.
Za kraj, naglašavamo kako se berba kruške obavlja ručno. Peteljka treba ostati neoštećena a sve natrule ili oštećene plodove ukloniti od zdravih.
Upotreba
Kao što smo već spomenuli, na našim prostorima je najrasprostranjenija upotreba kruške u vidu izrade rakije “Viljamovke”. Ipak, zbog izrazite slatkoće plodova kruške, moguće je proizvesti i sok koji se ponekad koristi kao zaslađivač.
Kruška ima izuzetno dobar utjecaj na ljudsko tijelo. Naime, sadrži samo oko 100 kalorija, a sadrži veliki broj pozitivnih supstanci:
- Fruktoze i glukoze
- Vitamina B – koji hrani živčani sustav i pomaže u borbi sa stresom
- Vitamina C i bakar – pružaju antioksidativnu zaštitu
- Vlakana – pomažu održavanju kolesterola u krvi
- Kalija – sudjeluje u regulaciji srčanog rada, mišićnoj kontrakciji i prijenosu živčanih impulsa
Foto: Hans Benn / Pixabay
Odgovori