Jagoda

Jagoda (Fragaria L.) pripada u skupinu višegodišnjih zeljastih biljaka u porodici ruža (Rosaceae). Naziv potječe je spajanja dviju riječi, fragum što u prijevodu znači jagoda i fragrare što znači mirisati, a nastao je zbog njezinog predivnog mirisa. Ukusni plodovi jagoda prvo su voće u proljeće čiji nas okus i miris razveseli nakon duge zime.

Vrsta: Fragaria x ananassa Duch.
Porodica: Rosaceae
Visina: 30 centimetara
Položaj: otvoren i topao
Razmnožavanje: sjemenom, dijelenjem grmova i vriježe, cijepljenjem
Cvatnja: ovisi o sorti
Berba: ovisi o sorti
Upotreba: plodovi, listovi, korijen

Vrtne jagode ili Fragaria x ananassa Duch. su trajne biljke koje će lako prezimiti na bilo kojem tlu u našim područjima jer su otpornije na zimske uvjete nego na vrućinu. Za njezin uzgoj preporučuje se posaditi je na položaje na kojima će uživati u toplini i puno svjetlosti, ali i biti zaštićene od izravnog sunca i vjetra.

Vrtna jagoda je ustvari hibrid koji je nastao 1750. godine u regiji Bretanji, koja se nalazi na sjeverozapadu Francuske, i to križanjem sjevernoameričke jagode i čileanske jagode.

Grmolikog je rasta te raste relativno nisko, do svega 30 centimetara u visinu. Listovi su smješteni na nešto dužim peteljkama, okruglastog su izgleda, trodijelni i dlakavi, nazubljenih rubova. Cvjetovi su dvospolni, pravilnog oblika i promjera od 2 do 3 centimetara. Sastoje se od čaške unutar kojih se nalaze lapovi i vjenčići s više od pet bijelih latica. Plod jagode nepravilnog je oblika, varira u veličini i crvene je boje.

Sorte jagoda

Postoji više od stotinu sorti jagoda, a najčešće se dijele na:

• mjesečarke
• jednorotke (rane, srednje i kasne)

Obično se sade jednorotke koje daju prinos već u svibnju i lipnju, dok se za kućni vrt najčešće biraju mjesečarke koje daju prinos od svibnja do rujna.

Sadite isključivo zdrave sadnice jagoda koje imaju tri do pet listova te razvijen korijenov sustav. Skratite im žile i potopite ih u mješavinu goveđeg gnoja i zemlje ili im dodajte hormon koji će pomoći boljem formiranju žila. Jako su osjetljive na dubinu sadnje pa se preporučuje da ih posadite plitko, onako kako su bile posađene u rasadniku.

Ako planirate obaviti ljetnu sadnju jagoda, uzmite sadnice od prethodne godine i posadite ih krajem srpnja.

Posadite ih u redove s razmakom od 60 centimetara, a u samom redu razmak neka bude 30 centimetara. Odmah formirajte plitke brazde koje će vam služiti za navodnjavanje jagoda. Jagodama je neophodno mnogo vode kako bi se korijen pravilno razvio i kako bi se ostvarila kvaliteta i visoki prinos jagoda. Budući da se sade u gusti sklop, tlo bi trebalo biti nešto veće vlažnosti, od 80 posto.

Održavanje nasada

Jagode se mogu uzgajati u vrtu ili u teglama na balkonu, što znači da vam za njezin uzgoj nije potrebno mnogo mjesta. Valja jedino zadovoljiti klimatske uvjete sadnje, a to je obilje topline.

Uzgoj jagoda je poprilično lagan i preporučuje se i početnicima. Bez pretjeranog truda oko njih, obilno će roditi i nekoliko godina za redom, no što su starije, njihova rodnost znatno opada. Obično ih je potrebno mijenjati svake četiri godine, a želite li se profesionalno baviti uzgojem jagoda, nasad je potrebno zamijeniti svake druge godine.

Osim vrtnih jagoda, sve se češće sade i šumske jagode (Fragaria Vesca) koje se inače mogu pronaći i u prirodi uz šumske puteljke i livade. Od vrtnih jagoda razliku se u veličini ploda i po posebnom, aromatičnom mirisu.

Klima i stanište

Jagodama će odgovarati topli i prozračni položaji s obiljem svjetlosti, ali ne i izravnog sunca. Također, valja ih posaditi na područja gdje će biti zaštićene od jakih udara vjetra i dotoka hladnog zraka.

Ako sadite rane sorte jagoda, birajte južne položaje jer ćete na njih 10-ak dana prije dočekati plodove jagoda. Naime, na sjevernim područjima jagode bi mogle biti izložene kasnom mrazu u proljeće što će unazaditi njihov rast i razvoj. Istočni i sjeverni položaji koriste se isključivo za srednje rastuće jagode dok se ravničarski i sjeverni položaji koriste za one kasne koje i cvjetaju kasnije pa su tako zaštićene od mrazova.

Općenito, jagoda je otporna na niske temperature i lako će prezimiti na onima od minus 15 do minus 18. Ipak, krajem zime je nešto osjetljivija pa u tom razdoblju, ako nema snijega, može stradati na temperaturama od minus 5 do minus 7. Cvijet jagode može stradati na temperaturi od minus 2.

Najpogodnija temeperatura za rast jagode je ona od 20 stupnjeva, a tijekom vegetativnog razdoblja najbolje će joj odgovarati ona od 20 do 24 stupnjeva.

Sadnja jagoda

Prije nego što posadite jagode, potrebno je dobro pripremiti tlo. Ako tlo nije plodno, dodajte mu 15-ak t/ha stajskog gnoja, a ako postoji i nedostatak humusa dodajte ga u količini 30 t/ha ili dvije godine prije nego što se odlučite na sadnju jagoda, uzgajajte biljke pogodne za zelenu gnojidbu. Uništite sve korove i obavite rigolanje tla na dubinu od 30 centimetara. Nakon toga dodajte organsko gnojivo NPK 5:20:305 u količini od 300 do 600 kilograma.

Jagodi će najbolje odgovarati plodno tlo, bogato humusom čija je struktura pjeskovito-ilovasta a pH se kreće od 4,5 do 6,3. Također, ono mora biti drenirano i dovoljno duboko kako bi se mogao pravilno razviti korijen biljke.

Jagodu nikada nemojte saditi nakon rajčice, graška, kukuruza i repe jer je napadaju isti štetnici kao i slučaju spomenutih biljaka. S druge strane dobro će joj odgovarati češnjak i kopar. Češnjak će je zaštititi od štetnika, a kopar će poboljšati njezin okus. Najpogodniji predusjevi su mahunarke, lubenica, dinja i žitarice.

Uzgoj jagoda na foliji

Mogu se saditi i u gredice širine pola metra ili u humke visoke 20-ak centimetara koje se nakon toga prekriju crnom folijom. Jagode uzgojene na foliji sade se od druge polovice srpnja do druge polovice rujna. Kada tlo prekrijemo folijom, na njoj se naprave otvori široki 5 centimetara te jedan od drugog udaljeni 40 centimetara. Razmak između rupe i biljke u redu mora biti oko 20 centimetara.

Prednosti uzgoja jagoda na crnoj foliji:

• sprječava rast korova jer nema svjetlosti
• povećava toplinu tla
• povećava vlažnost tla
• povećava kvalitetu jagoda
• sprječava truljenje jagoda
• jagode u prosjeku 3 dana ranije sazru
• prinos jagoda je veći za 30 posto u odnosu na klasičan uzgoj

Uzgoj jagoda u mini tunelima

Jako je popularno jagode uzgajati i u mini tunelima jer tako zaštićene mogu puno ranije razviti plodove. Također, tako će ostati zaštićene od proljetnih mrazeva.

Uzgoj jagoda na balkonu

Osim u vrtu, na otvorenom, jagode se uspješno mogu uzgojiti na balkonu pa čak i na prozorskim daskama u sandučićima. Posadite ih u posude na razmak od 20 centimetara i redovito zalijevajte. Smjestite ih na toplo i otvoreno te sunčano mjesto, a ako možete udaljite ih pola metra od zatvorenih dijelova kuće kako biste im osigurali dobar protok zraka. Dobro će podnijeti temperature do 35 stupnjeva. Ako su većim dijelom dana izložene suncu, potrebno ih je češće zalijevati.

Razmnožavanje jagoda

Jagoda se razmnožava:

• sjemenom
• djelenjem grmova
• dijeljenje vriježe
• cijepljenjem

Nakon što se sjeme posije u zemlju i doda mu se kompost i pijesak, počet će klijati za otprilike dva tjedna. Cijepljenje jagode obavlja se samo u izvanrednim situacijama, kada se želi otkriti razlog virusnog oboljenja jagode. Dijeljenje grmova obavlja se kod isključivo krupnijih sorti jagoda koje ne mogu dati vriježe. Razmnožavanje jagode vriježem je najčešći način za razmnožavanje. Naime, na svakoj vriježi razvijaju se pupovi od kojih može nastati sadnica.

Presađivanje jagoda

Dvije do tri godine nakon sadnje jagoda tlo je iscrpljeno, pa ih je potrebno presaditi. Vriježe iz gredica presađuju se od početka srpnja do kraja kolovoza. Prilikom vađenja iz tla, mladice se brzo suše pa ih je potrebno odmah ponovo posaditi u zemlju koju ste pomiješali s kompostom za lončanice ili stajskim gnojivom. Mokra i teška zemlja nije dobra za jagode zato što korijenje za razvoj treba propusno tlo.

Ako planirate jagode presađivati u gredice, zemljani nasip podignite na visinu od otprilike 20 cm i širine 1 m. Imajte na umu da kod presađivanja ne oštetite korijen sadnice. Pripazite da se granica između listova i korijenja (kruna) nalazi odmah iznad površine tla. Iskopajte širu rupu od korijena, položite sadnicu i raširite joj korijenje prije nego je prekrijete zemljom.

Uzgoj jagoda

Jagode je potrebno redovito čistiti od korova, a može se postaviti i malč u obliku pšenične slame.

Ako sadite jagode u područjima gdje one mogu biti uništene od zimskih, proljetnih ili ljetnih vjetrova, potrebno ih je zaštititi pojasima svakih 120 do 200 metara. Zaštiti jagoda od vjetrova najbolje će pomoći šljive, višnje, kukuruz, suncokret i ribiz. Plodored jagoda može biti 4-godišnji ili 8-godišnji.

Navodnjavanje jagoda obvezno je na samom početku cvjetanja, u vrijeme zrenja i nakon berbe. Vrši se svakog dana do berbe, a tijekom berbe svaki drugi dan kako bi zemlja uz jagode bila suha za berače. Zalijevaju se površinski, navodnjavanjem kap po kap ili umjetnom kišom, odnosno orošavanjem.

Ako ste jagode posadili na foliji, potrebno ih je redovito prihranjivati, otprilike pet puta u vrijeme vegetacije i to preko lišća.

Zaštita jagoda

Gusjenice i puževi najveći su štetnici jagoda, a od njih ćete ih najbolje zaštititi malčiranjem. Također, odlična ideja je tlo oko jagode prekriti korom kokosa koja će spriječiti dotok sunca, a time i rast korova. Kora kokosa je Ph neutralna pa tako nećete utjecati niti na dodatnu zakiseljavanje tla. Osim toga, povećat će se vlažnost i toplina oko biljke te povećati prinos za 30 posto.

Bolesti jagoda

Bolesti na jagodama mogu se podijeliti na bakterije, gljivice i pseudogljivice, viruse, fitoplazme i viroide. Najbolja zaštita od bolesti uključuje zdrave sadnice, čisti sadni materijal, dobro tretirana površina za sadnju te pogodna sorta.

Postoji više od 50 bolesti jagoda u svijetu, a mi u nastavku donosimo one najčešće.

Siva plijesan jagoda

Najčešće je bolest u Hrvatskoj zbog koje plodovi jagoda propadaju. U slučaju uzgoja jagoda na otvorenim i vlažnim područjima, štete mogu biti i veće od 50 posto prinosa. Bolest zahvaća biljku još u vrijeme cvatnje i na početku formiranja ploda, a do prvih simptoma dolazi tek kada se plod razvija i kada dozrijeva. Za prevenciju ove bolesti upotrebljavaju se botriticidi.

Antraknoza jagode

javlja se na zrelim plodovima jagode u obliku dubokih ovalnih lezija koje su još više uočljive tijekom toplog vremena kada poprime smeđu ili gotovo crnu boju. Preporučuje se izbjegavati sorte otporne na ovu bolest.

Pepelnica jagode

Obično se javlja kod češćih kiša, posebice u proljetnim ili jesenskim mjesecima. Napada zeleni dio biljke, a ako se radi o većoj zahvaćenosti, može dospjeti i na plodove tijekom dozrijevanja.

Štetnici jagoda

Jagodu napadaju brojni štetnici, a neki od njih napadaju i druge biljke u vrtu. U nastavku donosimo one najčešće.

Lisne uši

Lisne uši najčešće napadaju jagode, a postoji ih više od 10 koje možemo pronaći na jagodama. Najveću štetu čini im mala lisna uš. Lisne uši sišu biljne sokove te uz to prenose i razna virusne oboljenja. U većini slučajeva napadaju zeleni dio biljke, a mogu se suzbiti insekticidima prije cvatnje.

Pipe

Ove ličinke nastanjene su u tlo i hrane se korijenovim sustavom jagoda. Upravo zbog toga, teško ih je suzbiti. Kako biste značajno smanjili štetu držite se plodoreda, a prije same sadnje tlo tretirajte zemljišnim insekticidima.

Grinje

Ženke grinja polažu jajašca na listove jagoda, a novo razvijene grinje sišu sokove biljke. Ako ih je puno i cijela biljka može propasti. Suzbit ćete ih insekticidima nakon berbe ili u ranim proljetnim mjesecima.

Tripsi

Najčešće se javljaju u ljetnim mjesecima, izvan glavne sezone jagoda. Dolazi u sušnim razdobljima, a javlja se povremeno.

Octena muha

Od 2010. godine u Hrvatskoj se pojavila octena muha porijeklom iz Azije koja radi velike štete na nasadima jagoda. Ženke odlažu jajašca u plodove biljke koji tako dozrijevaju u nasadu.

Berba jagoda

Berba će ovisiti o sorti, zrelosti, daljini transporta i načinu iskorištavanja. Berbom jagoda prekida se njezina zrelost te vrlo brzo počnu trunuti pa je potrebno dobro odrediti vrijeme berbe.

Sorte mekog ploda beru se prije zrenja, dok se čvrste sorte beru kada ostvare punu zrelost. Preporučuje se da jagode berete nakon što padne rosa ujutro ili poslijepodne kada je sunce slabije pa se i plod dovoljno rashladi.

Berba ovisi i o sorti, ali obično se jagode beru svaki drugi dan, a berba traje oko mjesec dana.

Čuvanje jagoda

Jagode se pakiraju u plastične košarice od 250 ili 500 grama te se čuvaju u skladištu na temperaturi oko 0 stupnjeva. Kod kuće ih čuvajte u hladnjaku i potrošite za jedan do dva dana jer brzo mogu omekšati i istrunuti.

Upotreba jagoda

Jagoda spada u najukusnije, najmirisnije i najljekovitije bobičasto voće. Iako na to ranije možda niste obraćali pažnju, jagode su jedino voće koje ima sjemenke izvan ploda.

Ljekovita svojstva jagode otkrivena su još u antičkim vremenima kada se u svrhu prirodnog liječenja, osim ploda, koristilo i lišće te korijeni jagode. Čaj pripremljen od listova jagode koristi se za liječenje upala grla i probavnih smetnji.

Plodovi jagoda čiste tijelo od toksina te imaju svojstva slična onima koja se nalaze u analgeticima. Osim toga, jagode imaju i protuupalna i antibakterijska svojstva.

Bogate su vitaminima A i C, folnom kiselinom, vlaknima i željezom, a najbolje ih je jesti svježe, ujutro natašte ili kao međuobrok. Preporučuje se jesti ih bez ikakvih dodataka, a važno je spomenuti da, iako slatke, preporučuju se i onima koji imaju povišen šećer.

Jagode se preporučuju za podizanje imuniteta i kod oporavka od teških bolesti. Pomoći će kod reume i artritisa, kod želučanih bolesti i kod bolesti jetre i žući. Patite li od nedostatka željeza, preporučuje se redovito konzumiranje jagoda koje pomaže kod anemije. Jagode snižavaju krvni tlak i kolesterol te pomažu kod bubrežnih kamenaca.

U kulinarstvu jagode se najčešće koriste u svježem obliku. Možete ih dodati u zobene pahuljice za doručak, pripremiti smoothie ili napraviti kolač ili tortu od svježih jagoda.

Foto: congerdesign/Pixabay