• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
limunska trava biljka

Limunska trava ili citronela

Objavljeno: 03.10.2022.
Vrsta: Začinsko bilje
Porodica: Trave

  • 1 Sadnja
  • 2 Uzgoj
  • 3 Zaštita od bolesti
  • 4 Upotreba

Limunska trava ili citronela (lat. Cymbopogon citratus) je višegodišnja busenasta biljka koja okusom i mirisom podsjeća na limun. Pripada porodici trava (Poaceae). Stabljika ove biljke može biti visoka do 150 cm, a biljka izgledom nalikuje trski. Glatki listovi limunske trave su plavozelene boje i sastoje se od kratke i zatvorene kukuljice koja se nalazi na bazi lista te duge vlati koja može doseći dužinu od 150 cm i ima blago savijen vrh.

Vlati limunske trave oštrih su bridova te su skupljene u busenje široko do čak 120 cm. Njihova baza je zadebljana jer iz zaštitne kukuljice najmlađeg lista rastu novi i na taj se način formira prsten od listova koji rastu jedan iz drugoga, poput slojeva luka. Pri tome su vanjski listovi oni najstariji. Cvjetovi limunske trave skupljeni su u klasasti cvat, međutim ova biljka rijetko cvjeta.

Osim kao začin u kulinarstvu i za čaj, limunska trava se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a od nje se radi i sok.

Postoje dvije osnovne vrste limunske trave: Cymbopogon citratus i Cymbopogon flexuosus, a glavna razlika između ove dvije vrste je ta što C. citratus sadrži aktivni spoj mircen.

Srodne biljke

  • Ječam
  • Kukuruz

Sadnja

Limunska trava se dobro prilagođava svim vrstama tla, a saditi je treba na mjestima na kojima ima dosta topline i svjetlosti, ali ne tamo gdje dopire previše izravnog sunčevog svjetla. Najviše joj odgovara topla klima pa ako se odlučite za uzgoj u kontinentalnom dijelu Hrvatske bolje bi bilo posaditi je u posudu. U tom ćete slučaju moći zaštititi biljku preko zime.

Limunska trava se na područjima s blagim zimama može uzgajati na otvorenom, ali ipak ju je poželjno zaštititi u slučaju mraza. Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem korijena.

Sjeme limunske trave sije se u zemlju za klijanje od siječnja do početka ožujka. Optimalna temperatura za klijanje je od 20 do 25°C, a biljka će u tim uvjetima niknuti za 20 do 40 dana. Zemlju u kojoj je posađeno sjeme limunske trave cijelo vrijeme treba održavati vlažnom, ali ne previše mokrom. Kada sadnice postanu dovoljno velike treba ih presaditi u čašice, a kasnije u posude odgovarajuće veličine.

Limunska trava ne podnosi led i niske temperature pa biljku preko zime treba držati u svježem, ali ne prehladnom prostoru. U tom razdoblju također treba smanjiti zalijevanje.

Dobri susjedi

Bosiljak, Đumbir, Ehinaceja, Grejp, Hibiskus, Konoplja, Komorač, Korijander, Krastavac, Kurkuma, Lavanda, Limun, Luk, Mačja trava, Mandarina, Mango, Matičnjak, Melem, Metvica / menta, Naranča, Neven, Paprika, Pomelo, Rajčica, Ruža, Ružmarin, Timijan, Verbena

Uzgoj

Zahtijeva dosta svjetlosti, topline i vlage pa je treba redovito zalijevati.

Od mladih biljaka nema baš puno toga za iskoristiti, ali biljke koje su stare nekoliko godina i imaju zadebljale izboje mogu se koristiti za sušenje. Kako bi došlo do obnavljanja vegetacije, u jesen treba obrezati stabljike koje nisko rastu.

Zaštita od bolesti

S obzirom na to da se limunska trava koristi kao repelent za insekte, nema problema sa štetnicima.

Upotreba

Limunska trava je dobar izvor folne kiseline, magnezija, bakra, cinka, kalija, fosfora, željeza i kalcija te vitamina A i C. Eterično ulje ove biljke u većim količinama sadrži citrale, dok su u manjim količinama zastupljeni neroli, limoneni i kariofileni. Eterično ulje sličnog sastava moguće je dobiti i od drugih vrsta iz roda Cymbopogon.

Kuhinja

Kao što joj i sam naziv govori, limunska trava ima miris po limunu, ali ima nešto blaži i slađi okus. Osim kao začin i za pripremu čaja, koristi se i za poboljšavanje okusa drugih čajeva kojima pruža citrusni okus i miris. Za začin se koristi donji dio stabljike koji je bijele i blijedozelene boje, a iskoristivi su i listovi.

U slučaju kada se u jelima koristi cijela stabljika, potrebno je oguliti barem dva sloja i presjeći je na pola kako bi se rastvorila. Za salate se koristi mekani dio stabljike, koji se sitno sjecka na kolutiće.

Limunska trava je izuzetno popularna u tajlandskoj i vijetnamskoj kuhinji, ali se sve češće počinje koristiti i u zapadnjačkoj, s obzirom na to da se pomoću nje može poboljšati okus raznih jela. Izvrsno se slaže s ribom i morskim plodovima, a isto tako se može koristiti i u jelima s piletinom.

Zbog svojeg je osvježavajućeg okusa odličan dodatak desertima i koktelima, a savršena je i za poboljšavanje okusa malo pikantnijih jela. Kombinirajući metvicu i limunsku travu možemo napraviti ukusan ledeni čaj, a ako još dodamo i korijen sladića, dobit ćemo zdrav i osvježavajući napitak.

Ljekovitost

Listovi i stabljike limunske trave koriste se u alternativnoj medicini za širok raspon bolesti jer ova biljka ima protuupalna, antibakterijska, antiseptička, antifungalna i diuretička svojstva. Međutim, istraživanja kojima su dokazane ove tvrdnje većinom su provedena na laboratorijskim životinjama.

Potiče probavu i pomaže u liječenju probavnih zdravstvenih problema poput gastritisa, žgaravice, zatvora, proljeva, nadutosti, grčeva u trbuhu i povraćanja. Za poboljšanje zdravlja probavnog trakta preporučuje se konzumirati čaj od limunske trave.

Čaj od limunske trave priprema se tako da se jedna žlica svježih ili suhih listova ove biljke prelije šalicom vruće vode i ostavi 10 minuta. Nakon toga se procijedi i doda se zaslađivač po želji. Za čaj od limunske trave se tvrdi da ima umirujuće djelovanje, ublažava bolove u mišićima, glavobolju i simptome prehlade te da poboljšava probavu.

S obzirom na to da ima antibakterijska i antigljivična svojstva, limunska trava pomaže kod groznice, kašlja i drugih simptoma prehlade i gripe. Sadrži veliku količinu vitamina C pa jača imunološki sustav. Eterično ulje ove biljke može se koristiti za ublažavanje glavobolja te bolova u zglobovima i mišićima koji se javljaju kao posljedica prehlade ili gripe

Eterično ulje limunske trave može se također upotrebljavati za ublažavanje mučnine, smanjenje razine “lošeg” kolesterola u krvi, rješavanje probavnih tegoba, ublažavanje boli te smanjenje upalnih procesa u tijelu. S obzirom na to da ima pozitivno djelovanje na cirkulaciju, preporučuje se redovito masirati dijelove tijela mješavinom baznih ulja i eteričnog ulja limunske trave.

Ne preporučuje se nanositi nerazrijeđeno eterično ulje na kožu jer ono može izazvati iritaciju, a kad je u pitanju konzumacija limunske trave, nju bi trebale izbjegavati osobe s povišenim očnim tlakom te trudnice i dojilje.

Foto: Mokkie / CC

Zadnje objave

verbena biljka

Verbena

Verbena (lat. Verbena officinalis L.) ili ljekoviti sporiš pripada u skupinu jednogodišnjih ili dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice sporiševki (Verbenaceae) kojoj pripada i lantana. Još se naziva brstica, boriš, slezenica, … [više] about Verbena

tisa biljka

Tisa

Tisa (lat. Taxus) je rod od desetak vrsta porodice tisovki (Taxaceae), a može narasti do 20 m visine. Zapadna Azija, sjeverna Afrika i niži dio Europe su područja na kojima je tisa prirodno rasprostranjena. Može živjeti i više od … [više] about Tisa

dunja

Dunja

Dunja (lat. Cydonia oblonga), listopadno je stablo niskog rasta od 2 do 7 m visine, koje svrstavamo u porodicu ružovki (Rosaceae). Krošnja dunje je široka i gusta, kora stabla je smeđe zelenkasta, a mlade grane su joj … [više] about Dunja

kvinoja biljka

Kvinoja

Kvinoja (lat. Chenopodium quinoa) je jednogodišnja biljka porijeklom iz Anda, gdje se tradicionalno uzgaja i konzumira više od 5.000 godina. Iako se o kvinoji najčešće govori kao o žitarici, prema nekim izvorima pripada porodici … [više] about Kvinoja

narcis biljka

Narcis

Narcis ili sunovrat (lat. Narcissus) je biljni rod porodice zvanikovki (Amaryllidaceae). Postoji oko 26 vrsta divljih narcisa i nekoliko stotina kultiviranih vrsta. Divlji narcisi se mogu pronaći u Aziji, Europi i Sjevernoj … [više] about Narcis

bugenvilija

Bugenvilija

Bugenvilija (lat. Bougainvillea spectabilis), poznata pod nazivima bugenvila, bugenvileja i bogumila, je ukrasna drvenasta zimzelena penjačica iz porodice noćurkovki (Nyctaginaceae). Iako je sam cvijet bugenvilije neugledan, … [više] about Bugenvilija

ivančica (margareta) biljka

Ivančica ili margareta

Margareta (lat. Leucanthemum vulgare) je višegodišnja zeljasta biljka poznata i pod nazivom ivančica. Pripada porodici glavočika (Compositae/Asteraceae), a njena prirodna staništa su umjerena područja Azije, Europe i Sjeverne … [više] about Ivančica ili margareta

grab biljka

Grab

Obični grab (lat. Carpinus betulus L.) je listopadno stablo iz porodice brezovki (Betulaceae), kojoj pripadaju i joha, breza i lijeska. Ima dubok i razgranat korijen, može narasti do 25 m u visinu te tvori gustu i razgranatu … [više] about Grab

maslina plod

Maslina

Maslina (lat. Olea europea L.), nalazi se u porodici maslinovki (Oleaaceae) ili maslina, a raste u obliku zimzelenog razgranatog grma ili stabla. U prosjeku može narasti od 3 do 13 m u visinu. Plodovi masline rastu na … [više] about Maslina

Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum) je zimzelena grmolika biljka penjačica koja pripada porodici maslinovki (Oleaceae), odnosno maslina te rodu Jasminum. Jasmin ima dugu i tanku stabljiku koja može izrasti čak 5 m u visinu. Listovi se sastoje … [više] about Jasmin

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2023 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski