Breskva (lat. Prunus persica) je listopadno stablo koje pripada u porodicu ružovki (Rosaceae). S marelicama, višnjama i šljivama spada u skupinu koštuničavog voća. Uzgoj i sadnja bresaka popularna je na našim prostorima, a razlog su njezini ukusni i sočni plodovi. Iako potječe iz Kine, danas se breskva najviše uzgaja u Europi, a od europskih zemalja prednjači Italija te je slijede Španjolska, Grčka i Francuska.
Breskva punu rodnost postiže u svojoj petoj ili šestoj godini, a može roditi 12 do 15 godina. Prema novijim informacijama njezina puna rodnost može trajati 12 godina.
Stablo može narasti u visinu od 5 do 10 m. Cvjetovi breskve su ružičaste boje i često se nalaze u paru, a veličina im je do 3 cm. Listovi su joj šiljati, široki 3 cm i dugački do 15 cm. Plod breskve je okruglog oblika, može biti od žute do crvene boje, izvana prekriven tankom dlakavom kožom, dok se iznutra nalazi sočno meso breskve. U sredini ploda nalazi se koštica. Plod je jestiv cijeli s kožicom, a koštica se mora odstraniti.
Srodne biljke
Vrste
Iako postoje mnoge vrste i sorte breskve, ona ima tri glavne podvrste, a to su:
- vinogradarska breskva (vulgaris) – koristi se obično kao podloga za razne druge vrste bresaka
- nectarina (nucipersica) – podvrsta breskve bez dlačica, poznata kao nektarina
- comressa (platycarpa) – plod joj je spljošten, a lagano se uzgaja jer je otporna na mraz
- kalanke – lako odvojiva koštica
- durancije – teško odvojiva koštica
Sadnja
Breskva se sadi odmah na početku proljeća ili kasnije u jesenskim mjesecima.
Prije nego što se upustite u proces sadnje breskve, pripremite tlo tako da ga izravnate i isplanirate teren. Tako ćete omogućiti otjecanje viška vode tijekom zimskih mjeseci i spriječiti njezino zadržavanje u predjelu korijena koje bi moglo smetati pravilnom razvoju breskve.
U ljetnim mjesecima, nakon ravnanja terena, na 60 do 90 cm u dubinu provodi se oranje. Preporučuje se nešto uža brazda, široka od 25 do 35 cm kako bi se lakše postigla primjerena dubina tla.
Potom slijedi markiranje područja gdje će se breskva saditi. Na označenom mjestu iskopajte jamu od 50 cm u dubinu i širinu. Prije nego što ćete položiti sadnicu u tlo, dodajte mineralno NPK gnojivo primjereno za voćarstvo u omjerima 5:20:30 ili 7:14:21 ili stajski – ovčji ili goveđi gnoj. Položite sadnicu u tlo, a oko nje napravite prstenasti kanal u kojeg ćete položiti stajski gnoj.
Važno je da uvijek za sadnju imate zdrave i dobro razvijene sadnice. Nakon što ste obavili sadnju, svaku od njih privežite za kolac kako se mlade biljčice ne bi polomile.
Odabir podloge za sadnju
Breskva se može cijepiti na podlozi marelice, šljive, breskve, badema, hibrida breskve i badema.
Naravno, najbolji izbor podloge je upravo podloga breskve. Ako želite cijepiti na podloge koje su manje srodne s voćkama, to će biti opravdano jedino u slučajevima kada postoje neki problemi vezani s tlom za izbor sadnje (višak vapna, zbijeno tlo, vlažno i teško tlo, tlo za sadnju je isto onom gdje je prije bila uzgajana breskva cijepljena na vinogradarsku breskvu).
Temperatura
Južni ili jugozapadni položaji se u proljetnim mjesecima lakše zagrijavaju pa potiču ranije buđenje vegetacije. To nije uvijek najbolja opcija jer tako rano propupalim voćkama može naštetiti proljetni mraz. Stoga, ako planirate saditi breskvu u području gdje su česti mrazevi, odaberite sjevernu stranu. Voćke koje se uzgajaju na mjestima usmjerenima prema zapadu, dozret će ranije što znači da takvim plodovima možete postići bolju cijenu na tržištu.
U vrijeme zimskog mirovanja breskva može podnijeti temperature od -20 do -24°C. No, u trenucima kada se razvijaju pupovi, cvjetovi i plodovi, breskvi mogu naštetiti već one od 0 do -5°C.
Posebno je opasno ako tijekom siječnja i veljače temperatura bude nešto viša od uobičajene jer u tim trenucima počinju se voćka počne buditi iz stanja mirovanja. Počinju se pojavljivati pupovi, aktiviraju se biljni sokovi i cvatnja počinje ranije. No, ako već u vrijeme cvatnje ponovo temperature počinju padati, što je i očekivano još za taj dio godine, može doći do velike štete na breskvi.
Tlo
Tlo za sadnju breskve mora biti rastresito, duboko i vodopropusno, a toplinski, zračni i vodni režim savršeno organizirani. Sadite breskvu u pjeskovita (ili uz dodatak ilovače) i lagana tla pH vrijednosti od 6 do 7.
Ako sadite breskve na podlozi vinogradarske breskve pripazite da u tlu ne postoji fiziološki aktivno vapnu u postotku većem od 5%.
Gnojidba
Da bi breskva preživjela potreban joj je kalij, fosfor i dušik pa navedeno imajte na umu prije početka sadnje.
Kalij utječe na zrenje, razvitak, boju i čvrstoću plodova te na razvoj sjemenki. Potrebno ga je u jesenskim mjesecima aplicirati u tlo u područje oko korijena.
Fosfor utječe na zametanje pupova te na dozrijevanje i kvalitetu plodova. Treba ga unositi u zemlju u jesenskim mjesecima i to u područje korijenja.
Dušik je potrebno aplicirati u proljetnim mjesecima – dva puta, nakon čega slijedi rast mladica i zametanje plodova. Pripazite da dušik prekasno ne aplicirate u tlo jer bi se to moglo loše odraziti na rast breskve zbog toga što se vegetacija produžuje i mladice se ne bi mogle potpuno razviti što bi i vrijeme zime moglo dovesti do jačih stradavanja od mrazeva.
Potrebne količine gnojiva za uzgoj breskvi su sljedeće:
- proljeće nakon sadnje – dva puta 0,20 kilograma KAN-a po jednoj sadnici
- proljeće – sljedeća godina nakon sadnje – dva puta po 0,30 kilograma KAN-a po jednoj sadnici
- jesen – sljedeće godine nakon sadnje – 0,60 kilograma NPK gnojiva u omjeru 7:14:21 ili 5:20:30 na jedno stablo
- proljeće – treća godina od sadnje – 0,50 kilograma KAN-a dva puta po jednom stablu
- jesen – treća godina nakon sadnje – 1 kilogram NPK gnojiva po jednoj voćki
Nakon četvrte godine svake se godine u proljetnim mjesecima gnoji s 400 kilograma KAN-a po jednom hektaru i to u dva navrata (200 kilograma prije nego što započne vegetacija, a 200 kilograma nakon što prođe cvatnja), dok se u jesenskim mjesecima gnoji sa 700 kilograma KAN-a po jednom hektaru.
Uzgoj bresaka na našim područjima moguć je u umjerenom pojasu:
- kontinentalne klime (oborine od svibnja do listopada su nedovoljne pa je potrebno navodnjavanje)
- sredozemne klime (suha i topla ljeta i blage zime)
Bez obzira u kojem području uzgajate breskvu, ona ima pojačanu potrebu za vodom u kasno proljeće i ljeto jer je tada pojačan rast mladica, plodova te zametanja pupova za sljedeću sezonu. Stoga, želite li osigurati visoke prinose breskve, redovito navodnjavajte nasade.
Uzgoj
U uzgoju breskve poznato je više uzgojnih oblika, a to su:
- nepravilna i pravilna palmeta (s kosim granama)
- kotlasta krošnja (oblik vaze)
- poluslobodna i slobodna palmeta (novije vrijeme)
- vitko vreteno
- vretenasti grm
Najbolji uzgojni oblik breskve je poluslobodni oblik (bez armature). Takvim uzgojem, voćka će najranije ostvariti prinos. Osim toga, manji su troškovi ulaganja i proizvodnje i voćka već u prvim godinama ostvaruje prinos. Ovaj oblik skeletne grade razvija u vertikalnoj plohi pa je kasnije lakše održavanje voćke (gnojidba, rezidba, berba breskvi). Do svih dijelova voćke bolje prodire sunčeva svjetlost i osigurana je bolja cirkulacija zraka.
Skelet krošnje organiziran je tako da se sastoji od središnjeg dijela i bočnih skeletnih grana. Može biti od 5 do 7 etaža, a razmak nije određen.
Rezidba
Breskva se oblikuje tijekom prve godine rasta. Na otprilike pola metre od zemlje potrebno je ukloniti sve sitne grančice (prijevremene). Ostale ostavite jer će se na njima tijekom iduće godine formirati rod.
U proljetnim i ljetnim mjesecima izolirajte vrh provodnice i obavite zelenu rezidbu tako da odstranite vodopije i potaknete razvoj skeletnih grana.
U drugoj godini ponovo se radi na oblikovanju voćke. Tijekom obavljanja zimske rezidbe izolirajte provodnicu, a grane s prve etaže rezom formirajte do položaja koji tvori kut od 45 stupnjeva prema provodnici (glavnoj osi).
Deblje grane u odnosu na skeletne grane i one koje rastu u međuredovima te provodnice – odstranite.
Ljeto je vrijeme za zelenu rezidbu! Sve vodopije odstranite, a uklonite i one koje rade sjenu skeletu voćke. U slučaju da ovo obavite, tijekom druge godine breskva će dati 4 kilograma voća po jednom stablu.
U trećoj godini potrebno se orijentirati na grane koje se dodiruju na prvoj etaži. Skratite ih na neku od sporednih grančica. Drugi kat stabla se otvara pod kutem od 45 stupnjeva gledajući prema provodnici. Na 70 do 80 centimetara od udaljenosti od druge etaže oblikuje se treći kat. Obratite pozornost na grančice između katove. Sve one koje ne mogu ući u konkurenciju za etaže, ostavite za rod.
U ljeto se obavlja zelena rezidba – uklanjaju se sve konkurentne grane i vodopije. Krošnja oblikovana na ovaj način može dati i do 14 kilograma voćaka po jednom stablu.
U zimi, provodnicu zaustavite na visini od 3,5 metra jer bi između redova trebao biti razmak od 4,5 metara.
Cijelo vrijeme tijekom rasta voćaka, u jesenskim mjesecima se obrađuje tlo na dubini od 30 centimetara. Po sredini reda potrebno je napraviti mali kanal koji će pomoći u lakšoj odvodnji u vrijeme obilnijih kiša u jesenskim i zimskim mjesecima.
U proljetnim mjesecima obavlja se odoravanje plićom brazdom, a u ljeto se kultivatorom ili tanjuračom radi kultivacija.
Tijekom prve godine, zemlju između sadnica obradite ručno kopanjem, a nakon toga korov pokušajte suzbiti herbicidima jer će prostor s vremenom postajati sve uži.
Berba
Berba bresaka provodi se ručno u košare ili vreće. Prilikom berbe treba biti vrlo oprezan jer i manje nagnječenje i oštećenje plodova može uzrokovati njihovo brzo propadanje. Berbu određuje sama sorta breskve, način upotrebe (konzumacija u svježem obliku, industrijska prerada) te krajnje odredište na tržištu (lokalno ili izvoz na udaljenija mjesta).
Ako želite biti sigurni kada je potrebno obaviti berbu breskve, uzmite u obzir sljedeće uvjete:
- veličinu ploda
- sadržaj šećera (Brix)
- čvrstoća 4 do 5 kg – mjerena penetrometrom u promjeru do 8 mm
Skladištenje
Plodove breskve što prije nakon berbe unesite u skladište i rashladite. Obavljajte transport polako kako se plodovi ne bi oštetili, a koristite ambalažu koja nije previsoka.
U skladištu odvojite oštećene plodove od neoštećenih, a one najbolje pakirajte posebno kao najbolju klasu. Osim toga, plodove odvojite po veličini, obliku i boji.
U slučaju da ćete nakon sortiranja plodove držati u hladnjači, ohladite ih u roku 24 sata na temperaturu od 5 do 0. Kod osjetljivih plodova, koji u kraćem roku mogu promijeniti izgled i kvalitetu, hlađenja na nulu obavite već u roku od 8 sati.
Prije transporta, a nakon pakiranja u ambalažu, breskve je ponovo potrebno dobro rashladiti jer se tijekom pakiranja ugriju.
Općenito se breskve čuvaju na temperaturama od minus 1 do 0, relativne vlažnosti zraka od 90 do 95%.
Zaštita od bolesti
Najveću opasnost breskvama donosi korov. Potrebno ga je redovito odstranjivati jer tada je i mogućnost zaraze nekim bolestima puno manja.
U nekim slučajevima potrebno je prilikom sadnje obaviti dezinfekciju zemljišta kako bi se unaprijed spriječila pojava korova, bolesti i štetnika.
Mlade sadnice bresaka nikada nemojte prskati herbicidima.
Od bolesti i štetnika najčešće su:
- kovrčavost lista – gljivična bolest
- trulež plodova – gljivična bolest
- žilogriz – štetočina
Kovrčavost lista breskve
Uzrokuje je gljivica tijekom kišovitog razdoblja u proljetnim mjesecima, što dovodi do kovrčanja njezinih listova. Listovi se tada mogu zadebljati i požutjeti te otpasti s grana.
Trulež plodova
Za ovu bolest zaslužne su gljivice koje napadaju biljku u vrijeme zriobe ili odmah nakon branja, kada se plodovi transportiraju i skladište. Na zaraženom plodu dolazi do stvaranja okruglih pjega koje s vremenom postaju sve veće. Krugovi se s vremenom prekrivaju jastučićima bijele ili sive boje, što su ustvari gljivice. Plod se suši, ali i dalje ostaje visjeti na gradi što znači da opasnost prijeti ostalim, zdravim plodovima.
Žilogriz
Riječ je o štetniku koji napada sve vrste koštuničavog voća pa time i breskvu. Najčešće se javlja na Jadranu u proljetnim mjesecima kada temperatura zraka pređe 25 stupnjeva. Jajašca koja ovaj insekt ostavlja nazivaju se lavre koje ulaze u koru te potom u korijen drveta. Tamo rade štetu tako da presijecaju žilu i sprječavaju daljnji dotok hrane koji kreće iz korijena prema vrhu. Biljka pritom uvene, polako se suši i ugiba.
Iako se sve bolesti i štetnici mogu uništiti kemijskim sredstvima, bitno je obaviti pravilnu sadnju i redovito i dobro održavati nasade. Tako ćete spriječiti velik broj uništenja prouzrokovanih štetnicima. Sadite breskvu isključivo zdravim sadnim materijalom tijekom sušnog razdoblja kako bi biljka imala vremena steći imunitet i ojačati.
U slučaju jačih oboljenja breskve, skupite i uništite sav sadni materijal, stablo izvadite i spalite.
Upotreba
Kuhinja
Budući da breskve još uvijek zriju nakon što se uberu, s vremenom se količina šećera u njima još više povećava. Stoga, kupite radije zelenije plodove, ako ih ne planirate odmah konzumirati. Dozret će lako s vremenom, a najbolje ih je čuvati u papirnatoj vrećici čime će održavati potrebnu vlagu. Držite ih tako pospremljene od jednog do dva tjedna u hladnjaku.
Želite li konzumirati odmah svježe plodove bresaka, birajte one mekanije i lijepe žuto-narančaste boje. Breskve čije je meso više žuto imaju bogatiju aromu, dok one bijele boje imaju veću količinu šećera pa su time i slađe.
Budući da se zrele breskve brže kvare, obvezno ih držite u hladnjaku i potrošite u roku jednog do dva dana. Prije konzumiranja ih izvadite na sobnu temperaturu.
Iako mnogi smatraju da je breskve najbolje konzumirati u njihovom svježem obliku, one pirjanjem, kuhanjem, sušenjem, pečenjem i konzerviranjem mogu biti jednako ukusne te tako oplemeniti brojne recepte.
Breskve koristite u voćnim salatama, a u tu svrhu možete koristiti svježe, pečene ili kuhane. Osim toga, odlično će odgovarati nekim mesnim jelima, kao primjerice patki ili šunki. U nekim kuhinjama u svijetu koristi se kao zamjena za mango, a često se servira uz rakove.
Poznati su džemovi, marmelade ili pekmezi od breskve, a osim toga koristi se i pripremljena u obliku ukusnih likera, umaka ili kompota.
Tijekom ljetnih mjeseci kada im je sezona, breskve se koriste i pri pripremi slastica i deserata. U tu svrhu koristi se svježa breskva, džem od bresaka ili kompot koji se mogu dodati biskvitima, pitama ili sladoledima, a mogu pomoći i kod ukrašavanja.
Ljekovitost
Breskva je sočno voće čija energetska vrijednost na 100 grama iznosi svega 44 kalorije. Sadrži visok postotak vode, gotovo 90% te 12% ugljikohidrata i nešto malo masti i proteina. Od vitamina i minerala sadrži najviše vitamina C i beta karotena te magnezija, fosfora i kalija.
Zbog niske razine kalorija i visokog postotka vode, idealne su za dijetu, a osim toga potiču probavu, djeluju diuretski te čiste tijelo od toksina.
Štite tijelo od djelovanja slobodnih radikala koji mogu dovesti do oboljenja stanica i te ubrzavanja procesa starenja.
Povijest
Danas se smatra da uzgoj breskve seže iz Kine te da je započeo prije više od 4.000 godina. U to vrijeme smatrala se simbolom dugog života i besmrtnosti, a nazivala se i mladenka.
300 godina prije Krista s uzgojem bresaka započele su Perzija i Grčka, a upravo su Rimljani zaslužni što se njezin uzgoj proširio na Europu. Španjolska je zaslužna zbog toga što je prenesena u Novi svijet, a tamo je u 18. stoljeću postala i autohtona vrsta.
Foto: Anna Armbrust / Pixabay
Odgovori