Bob

1 Sadnja boba
2 Uzgoj boba
3 Održavanje nasada
4 Zaštita od bolesti
5 Berba boba
6 Skladištenje boba
7 Bob u kuhinji
8 Ljekovita svojstva boba
9 Povijest boba

Bob je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki, a uzgaja se zbog sjemenki i cijelih mahuna. Ima razgranat korijen te šuplju i zeljastu stabljiku koja može rasti od 60 do 80 cm.

Cvjetovi boba su bijele boje i prekriveni su crnim prugama. Nakon cvatnje formiraju se debele mahune koje mogu biti duge oko 30 cm, a sadrže od 4 do 8 zrna.

Mahune su u početku mekane i zelene, a s vremenom postaju tvrđe i mijenjaju boju u bijelo-zelenu.

Sadnja boba

S obzirom na to da se radi o otpornoj jednogodišnjoj biljci, sadnja boba može se obavljati cijele jeseni. Dobro klija i u hladnijim uvjetima pa može prezimiti na otvorenom. Prvi urod se može očekivati oko travnja. Poželjno bi bilo tempirati sadnju tako da sadnice budu visoke oko 3 cm kad stignu niže temperature.

Bob je pogodan za uzgoj na otvorenom i odgovara mu mnogo sunca, ali usjeve koje ćete ostaviti preko zime posijte na zaštićeno mjesto. Tlo u koje se sadi bob mora biti dobro prekopano i ocijeđeno.

Tjedan dana prije sadnje u tlo je potrebno utisnuti gnojivo u granulama. Preporučuje se pognojiti tlo s 20 do 30 kg dušika, a potrebno je dodati i fosfor koji je prijeko potreban za rast biljke. Ph vrijednost zemlje trebala bi iznositi oko 6 pa po potrebi možete dodati malo vapna.

Sadnja boba vrši se na dubini do 5 cm. Udaljenost u svim smjerovima oko biljke bi trebala iznositi oko 30 cm. Bob na krajevima redova možete posijati i gušće kako biste dobili biljke za presađivanje. Najbolje će rasti na srednje teškim i dobro propusnim tlima čija je pH vrijednost od 7 do 8.

Najniža temperatura pri kojoj bob može klijati je od jednog do tri stupnja, a optimalna temperatura za klijanje iznosi 5 do 6°C.

Dobri susjedi

Jabuka

Uzgoj boba

Ovo povrće je u područjima s blažim zimama moguće sijati u loncima, a to se obavlja početkom siječnja. Biljke će tijekom zime ojačati, a u kasno proljeće ih treba presaditi na otvoreno.

Ako bob planirate uzgajati u loncima cijelo vrijeme, zemlja u kojoj se uzgaja trebala bi biti jako bogata kompostom, a lonac bi trebao biti širok oko 50 cm i dubok barem 30 cm.

Dobri susjedi za bob su kukuruz i kupusnjače. Sadnice boba možete posaditi i u blizini krumpira jer će ih bob zaštititi od loših vremenskih uvjeta. Ostatke boba nakon berbe možete koristiti kao gnojivo.

Održavanje nasada

Bob treba redovito okopavati i plijeviti, osobito u početku klijanja. Dodatno zalijevanje kasnije neće biti potrebno, osim u iznimno sušnim razdobljima. Visokim stabljikama obavezno treba osigurati potporu kako se ne bi lomile.

Zbog očuvanja vlage i kontrole korova, potrebna je višekratna međuredna obrada. Uklanja se 5 do 10 cm vrhova stabljika.

Zaštita od bolesti

Kod uzgoja boba zna se javiti crna uš. U tom je slučaju potrebno trgati stabljiku pri vrhu kada se krenu formirati prva zrna. Pojavu ovog štetnika možete spriječiti ako bob zasadite uz ljetni vrijesak.

Berba boba

Bob se može brati višekratno, a s berbom možete početi čim primijetite prva zrna. Važno je da s berbom krenete prije nego se mahuna u cijelosti formira i postane pretvrda. Mahune možete rezati škarama ili trgati rukom.

Skladištenje boba

Mahune boba se pri temperaturi od 7 do 9°C i relativnoj vlažnosti od 90 do 95% mogu čuvati 2 tjedna.

Bob u kuhinji

Sve do dolaska graha iz Amerike, bob je bio glavna mahunarka. Može se pripremati kao prilog ili kao glavno jelo. Osobito dobro se slaže s mesom poput piletine, svinjetine, a paše i uz šunku. Moguće ga je i pirjati ili jesti kao varivo.

Mladi listovi boba mogu se iskoristiti za pripremu salate, a odlično se slažu s radičem i rukolom. Negdje je moguće pronaći i ljubičasti bob, ali riječ je o staroj sorti koju je danas teško nabaviti.

Mahune boba možete čuvati u zamrzivaču, a prije toga ih je potrebno oprati i potopiti u kipućoj vodi na tri minute. Nakon toga se spremaju u najlonske vrećice i ostavljaju u zamrzivač. Ovako pohranjene mahune boba možete čuvati godinu dana. A svježe u hladnjaku mogu stajati do tjedan dana.

Ljekovita svojstva boba

Bob se odlikuje jedinstvenim okusom i bogatim nutritivnim sastavom, a najčešće se priprema u mediteranskim zemljama. Bogat je izvor proteina, dijetalnih vlakana, vitamina B i željeza. Velika količina dijetalnih vlakana smanjuje šećer u krvi i održava njegovu razinu normalnom pa se bob preporučuje osobama koje boluju od dijabetesa. Bob se upravo zbog visokog udjela dijetalnih vlakana nalazi visoko na ljestvici najljekovitije hrane.

Dnevne potrebe organizma za vlaknima možete zadovoljiti ako uzmete 100 grama boba. Uz to ćete opskrbiti tijelo željezom, magnezijem, fosforom i manganom.

Osim svega spomenutog, bogat je i vitaminima C i E te mineralom kalijem pa se konzumacija ove namirnice preporučuje osobama koje pate od povišenog krvnog tlaka.

Konzumacijom boba možemo smanjiti razinu kolesterola u krvi te zaštititi srce i krvne žile, a zahvaljujući visokom udjelu vlakana koja dobro djeluju na mikrofloru crijeva također jačamo i imunološki sustav organizma.

Ovo povrće sadrži i aminokiselinu L-DOPA koja utječe na razinu dopamina koji je važan za dobru funkciju moždanih stanica. Ova aminokiselina se koristi u liječenju Parkinsonove bolesti.