Ako imate slobodan komad vrta ili malo mjesta na balkonu, iskoristite ga za uzgoj rajčice. Iako se uvijek nalazi među povrćem i koristi se pri pripremi slanih jela, ova okrugla, crvena i pomalo slatkasta namirnica ustvari je – voće. S obzirom na to da se rajčica često koristi u kuhinji i slaže se s gotovo svim jelima, bilo bi zgodno imati je uvijek pri ruci. Osim toga, možete biti sigurni da je ona rajčica koju uzgajate u svom vrtu, na prirodan način i bez upotrebe štetnih pesticida, sigurna za konzumiranje.
Rajčica je jednogodišnja biljka iz porodice Solanaceae, a uzgaja se u vrtovima, plastenicima i staklenicima. Međutim, sočne i ukusne crvene plodove možete uzgojiti i u loncima na balkonu ili terasi.
Stabljika rajčice je zeljasta i razgranata, a može narasti od pola do čak tri metra. Zeleni dijelovi stabljike prekriveni su dlačicama, a na vrhovima rastu cvjetovi, skupljeni u grozdaste cvatove. Cvjetovi su žute boje i obično se samooprašuju, no u suvremenoj proizvodnji oprašivanje potiče čovjek.
Vrste
Postoji veliki broj različitih sorti rajčice koje razlikujemo po visini (mogu biti visoke od 20 cm do 2 m), boji ploda (crvena, zelena, žuta, narančasta, ružičasta, tigrasta i crna) te po obliku plodova (kruškolika, okrugla, ovalna, duguljasta…). Također, rajčice možemo razlikovati i po izgledu listova i cvjetova te po rasporedu plodova. Razlikuju se i po okusu, pa tako jedne mogu biti sočnije, druge mesnatije, vodene, slađe, slanije itd.
S obzirom na vrijeme dozrijevanja, rajčicu dijelimo na srednje ranu i na kasnu. Ova povrtna biljka odlikuje se razvijenim korijenom vretenastog oblika, s velikim brojem bočnih žila. Glavni korijen rajčice može rasti do 1,5 metar u dubinu, a najveći dio obično se nalazi na dubini od pola metra, što uvelike ovisi i o kvaliteti zemlje. Osim glavnog korijena, rajčica pri dnu stabljike stvara i adventivno korijenje.
Sadnja
Rajčici više od svega odgovaraju sunčana razdoblja i mnogo vlage pa zato najbolje raste u područjima s blagom mediteranskom klimom.
Najbolje vrijeme za sadnju rajčica ovisi o području u kojem će se uzgajati. Sadnja u toplijim krajevima može početi krajem ožujka, dok se u hladnijim područjima obavlja od sredine travnja do svibnja. Sadnja rajčice za industrijsku proizvodnju obavlja se tijekom prve polovice svibnja.
Uzgaja se iz sjemena i presadnicama Ako nećete sami uzgajati sadnice rajčica, nego ćete ih kupovati, birajte one koje su zdrave zelene boje i imaju debele stabljike bez cvijeta i ploda.
Sjetva sjemena rajčice za proizvodnju rasada u toplijim područjima započinje polovicom siječnja (za ranu poljsku proizvodnju) ili polovicom veljače (za srednje ranu proizvodnju). U hladnijim područjima sjetva za ranu proizvodnju obavlja se u drugoj polovici veljače, a za kasnu od početka ožujka pa do polovice travnja.
Izravna sjetva na otvorenom započinje polovicom travnja i traje sve do polovice svibnja, a sjeme se sije na gredicama. Sjetva se na većim površinama obavlja pomoću precizne sijačice koja ima ulagače za gnojivo. Sjeme se sadi na dubinu od 2 do 3 cm. Na gredici se siju po dva reda među kojima treba biti 30 cm razmaka, dok razmak u redovima iznosi 25 do 30 cm.
Sjeme rajčice može se izravno sijati i u plastične saće, lijehe, lončanice ili tresetne kocke, a u tom je slučaju potreban grijani prostor. Supstrat bi trebao biti dubok oko 15 cm, a mogu se koristiti razne gotove smjese ili kombinacije zemlje, pijeska i stajskog gnoja. Smjesu prije sjetve treba dobro zbiti. Ako se sjeme sije u redovima, između njih treba biti 4 do 5 cm razmaka, dok između sjemenki treba ostaviti 2 cm prostora, a dubina sadnje iznosi oko 2 mm.
Sjeme nakon sjetve treba pokriti slojem hranjive smjese debelim 2 cm, a zatim malo zbiti i dobro zaliti. Kod proizvodnje većih količina rasada sjeme se obično prekriva novinama ili prozirnom plastikom, a pokrov se drži sve do nicanja. Na ovakav se način osigurava ravnomjerna vlaga i štedi na vremenu koje bi se inače trošilo na zalijevanje.
Minimalna temperatura na kojoj sjeme rajčice može klijati je 10°C. Sjeme bi trebalo niknuti nakon 10 – 20 dana, a onda je za razvoj mladih biljaka potrebna temperatura od 22 do 25°C. Za dobar rast i razvoj do pojave prvim plodova, rajčicama najbolje odgovaraju temperature između 18 i 22°C te vlažnost zraka od 65%.
Rasad se presađuje kada biljke razviju dva prava lista. Presađuju se u lonce promjera 10 cm, a kada se krenu razvijati treba micati lonce kako bi imale dovoljno prostora za rast. Sadnja je obavlja kada biljke razviju 5 do 6 listova ili kad se na njima pojave prve mlade cvjetne grančice. Presadnice dan prije sadnje treba obilno zaliti kako bi se mogle lakše raščupati, dok one koje su uzgajane u loncima 2 do 3 dana prije sadnje ne treba zalijevati, jer će ih tako biti lakše izvaditi i zemlja će se zadržati oko žila.
Za uzgoj rajčice potrebno je rahlo i plodno tlo dobre strukture te neutralne ili slabo kisele reakcije (pH-vrijednosti 6 do 6,5). Zemljište na kojem se uzgaja rajčica ne smije imati visoku razinu podzemnih voda, niti sadržavati puno gline jer u takvom tlu rajčica ne može dobro razvijati korijenov sustav.
Priprema tla za sadnju rajčice obavlja se tako da se tlo u jesen preore na dubinu od 30 do 35 cm, a prije sadnje se jednom ili po potrebi dva puta obradi frezanjem. Prije oranja u zemlju se unosi stajski gnoj u količini od 40 do 60 t/ha. Od ostalih gnojiva upotrebljavaju se razne kombinacije NPK gnojiva, a za prihranjivanje se koristi KAN.
U komercijalnoj proizvodnji u pripremljeno tlo unose se herbicidi, ali ako se prakticira uzgoj na crnoj foliji, ispod koje je postavljen sustav za navodnjavanje kap po kap, može se izbjeći primjena herbicida.
Rane sorte rajčica sade se na razmaku 70 x 35 cm, srednje rane i kasne sorte na razmaku 80 x 40, dok u plastenicima razmak iznosi 70 x 50 cm.
Jednom kada krenu intenzivnije rasti, rajčicama treba osigurati potporanj, a za to se obično koriste drveni kolci. U vrtnim centrima se mogu nabaviti i spiralni potpornji od metala, a kod uzgoja u plastenicima u većini slučajeva koriste se plastificirani konopci koji se vješaju za krov plastenika.
Ako želite sami skupiti sjeme rajčice, da bi budući plodovi bili veliki, ukusni i sočni, morate prikupiti kvalitetne sjemenke. Ako rajčica koju ste uzgajali nije dobro urodila, nema smisla sakupljati njeno sjeme jer će plodovi i sljedeće godine opet biti loše kvalitete.
Sjeme se uvijek uzima od najzdravijih i zrelih rajčica. Rajčica od koje se uzima sjeme ne bi smjela biti prezrela. Sjeme se ispire vodom i ostavlja u cjedilu sve dok se ne osuši. Nakon toga ga treba staviti na novinski papir i ostaviti da se još dobro prosuši.
Dobre pretkulture za rajčicu su mladi luk, rotkvica, salata, špinat i slično povrće, dok je ne bismo smjeli uzgajati iza drugih kultura iz porodice Solanaceae, poput krumpira, patlidžana ili paprike. Rajčicu možemo saditi uz luk, peršin, neven, mrkvu, celer, šparoge i bosiljak. Bosiljak je odličan izbor i zbog toga što će otjerati sve nametnike koji bi mogli napasti rajčicu.
Dobri susjedi
Uzgoj
Da bi rajčica dobro rasla i razvijala se potrebna joj je velika količina svjetlosti. Stoga, ako je uzgajate u vrtu najbolje će roditi u ljetnim mjesecima. Uzgoj u zaštićenim prostorima tijekom jesenskih i zimskih mjeseci ne pruža najpovoljnije uvjete jer tada nema puno prirodnog svjetla. Naime, za cvjetanje i razvoj plodova rajčica treba do 10 sati svjetlosti dnevno.
Održavanje nasada
U fazi rasta i sazrijevanja plodova, rajčica treba velike količine kalija. Plodovi bi se zbog nedostatka kalija mogli slabije razvijati i na mjestima uz peteljku ostati zeleni. Prihrana se obavlja dva do tri puta i za to se koristi KAN gnojivo. Prihranu treba obaviti u fazi cvatnje, tijekom zametanja prvih plodova i kod zriobe plodova.
Rajčica ima veliku potrebu za vodom, osobito u vrijeme cvatnje i tijekom formiranja plodova. Stoga je važno osigurati veće količine vode u tih nekoliko mjeseci kada se odvija cvatnja i razvoj plodova. Uz umjerenu vlažnost zemljišta, zahtijeva i umjerenu vlažnost zraka.
Od samog formiranja plodova pa do kraja berbe rajčica treba 25 – 30 l/m2 vode ako se navodnjavanje vrši kišenjem. Kod uzgoja na otvorenom u ljetnim mjesecima je potreba za vlagom još veća pa rajčica tjedno treba 40 – 50 l vode po m2. Idealno bi bilo osigurati sustav navodnjavanja kap po kap, a najbolje vrijeme za zalijevanje rajčice svakako je rano jutro kada je tlo najhladnije. Ovo osobito vrijedi za ljetne mjesece.
Za vrijeme rasta rajčice potrebno je redovito kidati zaperke, u protivnom bi plodovi mogli biti manji i lošije kvalitete. Zaperke treba otkidati dok su još maleni, i to svaki tjedan. Ako neki od zaperaka naraste više od 8 cm, nemojte ga trgati cijelog, nego mu samo otkidajte vrh.
Uz kidanje zaperaka, potrebno je obavljati i zakidanje vrhova. Ono se obavlja onda kada biljka razvije 4 do 6 cvjetnih grančica. Ovaj će proces ubrzati dozrijevanje rajčice. Osim toga, treba redovito provjeravati biljke i uklanjati lišće s donjih dijelova kako bi se usjev mogao lakše provjetriti i samim time bolje napredovati. Ovo je posebno važno kod uzgoja u staklenicima.
Uzgoj rajčice na balkonu
Ako nemate vrt, a htjelo biste imati svoje domaće rajčice, uzgojiti ih možete i na balkonu. Ono što je neophodno za njihov rast je dovoljna količina sunca, a ako se vaš balkon nalazi na sunčanoj strani, u plodovima rajčica možete uživati tijekom cijelog ljeta.
Prije sadnje rajčice na balkonu, nabavite sjeme koje će najbolje uspijevati u takvim uvjetima. Jedna od sorti rajčice koja je pogodna za uzgoj na balkonu je sorta Minibel, kojoj ne treba previše prostora da bi rasla i dala plodove. Obično raste do 30 cm u visinu i ima nešto sitnije plodove, koji su svejedno jako ukusni.
Rajčicu sadite u plastične lonce jer nisu skupi, a praktični su. Zemljani lonci nisu baš najsretniji izbor jer brzo upiju vodu koja je namijenjena rajčici. Kad birate lonac najvažniji kriterij trebao bi biti dubljina. Najbolji izbor su lonci dubine 8 – 16 cm. Prije nego što ih ispunite zemljom, pobrinite se da imaju rupe na dnu kako biste bili sigurni da je osigurana dobra drenaža. To je jako važno za pravilan razvoj rajčice, jer zbog prevelike količine vode može istrunuti.
Biljka se sadi u lonac ispunjen mješavinom kvalitetne zemlje i komposta. Čim rajčica krene rasti, osigurajte joj potporanj. Privežite je uz komad drva koji ćete zabiti u zemlju, odmah blizu rajčice.
Rajčica ne trpi sušu pa joj treba osigurati dovoljnu količinu vode. Ako ste primijetili da su prva dva centimetra zemlje suha, vrijeme je da zalijete rajčicu. Uz zalijevanje, potrebno je obavljati i prihranjivanje. Zalijevanjem se ispiru hranjive tvari iz zemlje pa rajčicu treba prihraniti jednom mjesečno.
Velika prednost uzgoja rajčice u loncima leži u tome što se u ovom slučaju bolesti i nametnici rijetko pojavljuju pa ne morate strahovati od njih.
Rajčicu već u veljači možete posaditi u lonce koje ćete držati na toplom u kući. Prije nego ih iznesete na balkon, postupno privikavajte rajčicu na vanjske uvjete. To možete učiniti tako da kada zatopli lonce s rajčicama iznesete na balkon, a noću ih vratite u zatvoreni prostor. Biljka će se na ovakav način lakše prilagoditi uvjetima na otvorenom.
Nakon što temperature prijeđu 10°C i prođe opasnost od jutarnjeg mraza, rajčice možete stalno držati na balkonu.
Zaštita od bolesti
Rajčica najčešće stradava od plamenjače, gljivične bolesti koja se najbrže širi u uvjetima povećane vlažnosti, stoga rajčice najčešće obolijevaju nakon kišnih razdoblja. Osim što pogađa rajčicu, ova bolest često pogađa i njenog srodnika – krumpir.
Uz plamenjaču, nasade rajčice može napasti i pauk, i to za vrijeme sušnih razdoblja. Ako primijetite da su listovi prepuni bijelih, manjih ili većih pjega te ste uočili pauke, ličinke ili jajašca, rajčicu su napali pauci. Listovi napadnutih biljaka mogu se na kraju potpuno osušiti. Pauk nakon toga odlazi sve do vrha biljke gdje rastu mladi listovi. Plodovi napadnutih biljaka ostaju sitni i budu nepravilnog oblika.
Ako reagirate na vrijeme, biljku možete spasiti tako da odstranite sve bolesne dijelove. Važno je napomenuti da se sljedeće godine ne smiju koristiti stupići na koje je zaražena biljka bila privezana, pa ih na kraju sezone treba izvaditi iz zemlje i baciti.
Rajčicama treba osigurati tlo bogato hranjivima jer će tako biljka biti zdravija. Ako rajčicu želite njegovati bez upotrebe kemijskih sredstava, možete je redovito prskati čajem od preslice koji je dobar protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčica je podložna napadima krumpirove zlatice pa se zbog toga ne preporučuje saditi je u blizini krumpira. Krumpirova zlatica prvenstveno napada krumpir, ali krajem ljeta, kada više nema krumpira, zna se prebaciti na rajčicu i patlidžan. Najlakše ih se riješiti skupljanjem.
Od štetnika, rajčicu mogu napasti i lisne uši koje ćete najlakše odstraniti s biljaka mlazom vode. Postupak je najbolje obavljati ujutro kako bi se biljka stigla osušiti dok još nije jako vruće.
Berba
Berba rajčice najčešće se obavlja 90 – 120 dana nakon sadnje. Obično nastupa od početkom srpnja i traje sve do studenog, ovisno o tome o kojoj sorti rajčice se radi. Ako uzgajate rajčicu za vlastite potrebe i koristit ćete je isti dan, berite mekane i tamno crvene plodove, a ako ćete ih koristiti tek za dan ili dva, berite one plodove koji nisu dozreli do kraja i imaju blago ružičastu boju.
Berba rajčice obavlja se tako da se peteljke režu škarama, jer tako nećemo oštetiti susjedne plodove, a ni sam plod u slučaju da mu je potrebno još nekoliko dana do potpunog dozrijevanja. Rajčice je najbolje brati ujutro ili kasno poslijepodne jer plodovi tada nisu previše topli niti vlažni od rose.
Uvijek je najbolje prvo brati samo zrele i sočne plodove i odmah ih koristiti. Međutim, pred kraj sezone beru se svi plodovi, čak i oni koji su zeleni. Oni se pohrane na hladno mjesto i koriste za kiseljenje i pripremu zimnice.
Skladištenje
Ako rajčice želite sačuvati za kasniju upotrebu, onda sadite kasne sorte koje je moguće sačuvati od 2 do 5 mjeseci. Mjesto na kojem ćete čuvati rajčice ne bi smjelo biti previše toplo, ali ni previše hladno. Idealne su tamne i prozračne prostorije s temperaturom između 1 i 2°C. Što su rajčice zrelije, temperatura bi trebala biti niža, ali nikad ispod 1°C. Isto tako, temperatura ne bi smjela prelaziti 18°C.
Rajčice koje će se skladištiti treba brati onda kada nema rose. Beru se samo zdravi i neoštećeni plodovi, a slažu se po veličini i distribuiraju po stupnju zrelosti. Slažu se u kartonske kutije, u dva do tri sloja.
U hladnjaku se mogu sačuvati do sedam dana, ako ih držimo u posebnom odjeljku za voće i povrće.
Upotreba
Kuhinja
Gotovo da ne postoji jelo u kojem se ne koristi rajčica u nekom obliku. Dodatak je raznim jelima, poput juha, umaka, variva, a često zna biti i glavna namirnica, pa se od nje može raditi poznata juha od rajčice ili umak od rajčice koji je nezaobilazan u pripremi pizza, a rajčica se također može i peći. Također je možemo dodavati u smoothie ili omlet, a u ljetnim mjesecima je jedan od glavnih sastojaka raznih osvježavajućih salata.
U Dalmaciji često rade šalšu (umak) od rajčice. Rajčice se mogu i osušiti pa onda koristiti cijelu godinu. Sušene rajčice imaju poseban okus i aromu pa su jako cijenjene i dosta skupe na tržištu.
Ljekovitost
Rajčica je jedna od najčešće korištenih kultura u svijetu, a osim dobrog okusa i izgleda, sadrži obilje vitamina, minerala i antioksidansa koji čuvaju naše zdravlje.
Učestalom konzumacijom rajčice pomažemo izbacivanje viška tekućine iz tijela i tako olakšavamo rad srca i krnih žila te snižavamo tlak.
Osim brojnih vitamina i minerala, rajčica sadrži veliku količinu likopena – najjačeg prirodnog antioksidansa koji je ujedno zaslužan za crvenu boju rajčice. Likopen štiti tijelo od slobodnih radikala, a rajčica ga sadrži više nego ijedna druga biljka. Likopen usporava rast stanica raka, a istraživanja su pokazala da može spriječiti rast raka crijeva, maternice i prostate.
Također može sniziti kolesterol pa tako pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Zanimljivo je spomenuti da se količina likopena ne snižava termičkom obradom, dapače, ona se povećava pa su najbolji izvori likopena zapravo kuhana jela od rajčice.
Rajčica pomaže i kod reume, gihta te bolesti bubrega i srca, kao i kod želučanih i crijevnih problema. Preporučuje se svima koji su izgubili veću količinu krvi ili pate od slabokrvnosti. Preporučljivo je svaki dan popiti čašu prirodnog soka od rajčice. Pije se prije jela i nije ga potrebno soliti jer se tako umanjuju njegova ljekovita svojstva. Možete ga tek začiniti nekim začinskim biljem po želji.
Povijest
Rajčica ili paradajz, kako je još često nazivamo, porijeklom je iz Južne Amerike. U početku se uglavnom koristila kao začin, a brojni travari su je koristili i kao lijek. Tek je u 19. stoljeću postala ravnopravni član među ostalim povrćem koje se upotrebljava u kuhinji. Ako rajčicu promatramo s botaničkog stajališta, ona je zapravo voće, ali u kulinarstvu se tretira kao povrće.
Europljani su je upoznali u 15. stoljeću, kada su je Španjolci donijeli iz Perua, međutim nije dočekana s oduševljenjem jer je dugo smatrana otrovom koji predstavlja opasnost ljudskom zdravlju. U 19. stoljeću dokazano je da listovi i stabljike nisu jestivi, a da je plod zapravo vrlo ljekovit. Poslije toga je rajčica osvojila svijet i postala najčešće uzgajana kultura.
30.8.2016. godine uzgojena je rajčica teška 3.906 kg, koja je ušla u Guinessovu knjigu rekorda kao najteža rajčica ikada. Uzgojio ju je Amerikanac Dan Sutherland. U Guinessovoj knjizi rekorda zabilježeno je i najveće stablo rajčice koje je izraslo Walt Disney parku na Floridi. Stablo je sadržavalo čak 32.000 plodova.
Prve uzgojene rajčice bile su žute boje, o čemu svjedoči i talijanski naziv za ovo povrće – “pomodoro”, što u prijevodu znači zlatne rajčice.
Foto: Axel Mellin / Pixabay
Odgovori