Badem

Badem je stablo koje daje orašasti plod istog naziva. U našim je krajevima poznat pod nekoliko različitih naziva, a oni koji se najčešće koriste su mendula i bajam. Badem pripada porodici ružovki, kojoj pripadaju i kruške, jabuke, marelice, kupine, maline, šljive itd. Jestivi dio badema je jezgra ploda.

Bademi se ubrajaju u skupinu lupinastog voća. Rađaju na listopadnim stablima koja mogu biti visoka do 6 metara i imaju kratak životni vijek. Stablo badema slično je stablu breskve. Ima uske i dugačke listove te cvjetove ružičaste boje.

Plodovi badema smješteni su u tvrdoj zelenoj kori koja je velika oko 5 cm i nije jestiva. Unutar kore nalazi se tvrda koštica prekrivena sitnim rupicama, a u njoj se nalazi sjemenka badema. Sjemenka je ovalnog, plosnatog oblika i obavijena smeđom ljuskom.

Vrste badema

Bademe s obzirom na okus ploda možemo podijeliti na slatki i gorki.

Slatki badem

Upotrebljava se u prehrani. Bogat je proteinima, vitaminima i mineralima. Posebno se ističu željezo, fosfor i kalcij te vitamini B2 i B3. Slatki badem je zbog svoje hranjivosti često dio raznih dijeta, jer je dovoljno pojesti samo nekoliko komada kako bi se postigao osjećaj sitosti.

Gorki badem

Upotrebljava se u alternativnoj medicini. Njegovo sjeme je otrovno zbog cijanovodične kiseline koju sadrži. Tek se nakon prerade može koristiti za izradu preparata, a najčešće se upotrebljava za izradu tzv. vode gorkih badema, koja se koristi kao sedativ. Liječenje preparatima od gorkog badema se zbog njegova sastava mora provoditi s oprezom, a ti preparati se uglavnom koriste za liječenje bolesti crijeva i želuca te za smirivanje srčanih bolova i ublažavanje groznice.

Sadnja badema

Tlo

Za sadnju i uzgoj badema pogodna su ilovasta ili pjeskovito-ilovasta tla. Tlo treba biti dobro drenirano i bogato mineralnim tvarima i humusom te neutralne ili slabo kisele reakcije. Važno je da bude rahlo kako bi se bademov korijen lakše razvijao, jer može ići i do 4 metra u dubinu.

Prije sadnje treba dodatno poboljšati kvalitetu tla. Količina potrebnih hranjivih tvari ovisi o kvaliteti tla, klimatskim uvjetima, intenzitetu uzgoja i starosti voćke. Da bi stabla badema bila zdrava i plodna, potrebno im je osigurati dovoljno dušika, fosfora i kalija.

Gnojivo

Točna količina gnojiva određuje se nakon analize tla, a gnojidbu treba obavljati tri puta godišnje. Osnovna gnojidba obavlja se tijekom jesenske obrade tla i tada se zemlji dodaje fosfor i kalij. Svake treće godine treba dodati i organsko gnojivo, odnosno stajski gnoj, a u proljetnim mjesecima se obavlja prihrana dušičnim gnojivima, posebno dok su stabla još mlada i krošnje se još uvijek formiraju.

Kod nas se bademi mogu uzgajati na položajima do 600 m nadmorske visine, a na nekim drugim područjima uspijevaju i na mjestima do 1200 m nadmorske visine. Priprema tla prije sadnje uključuje duboko rahljenje i posipanje mineralnog gnojiva, koje se nakon toga zaore u tlo. Ako planirate saditi bademe na jesen, tlo treba pripremiti u ljetnim mjesecima, a ako ih planirate saditi na proljeće, oranje se može obaviti od ljeta do zime, ovisno o tome koliko je tlo vlažno. Sadnice badema se u pripremljeno tlo sade na razmak od 6 x 4 metra.

Ne preporučuje se saditi bademe u blizini breskve jer bi sjemenke mogle poprimiti gorak okus. Za badem su dobri susjedi djetelina, češnjak, vlasac, kopriva i luk. Budući da većina sorata badema nije samooplodno, potrebno je zasaditi parove stabala kako bi se postiglo unakrsno oprašivanje.

Uzgoj badema

Za uspješan uzgoj, badem treba puno svjetlosti i topline. Posebno u vrijeme dozrijevanja plodova. S obzirom na to da cvjeta već u siječnju, može rasti samo u krajevima u kojima u to vrijeme nema mrazeva. Osim siječanjskih mrazeva, stablima badema mogu naštetiti i sjeverni vjetrovi kao što je dalmatinska bura.

Međutim, postoje i sorte badema koje mogu podnijeti temperature do -27°C, dok cvjetovi stradavaju pri temperaturi nižoj od -4°C. Badem u vrijeme kada ima otvorene cvjetove ili zametnute plodove ne može podnijeti temperature niže od -2°C. S druge strane, kada je u pitanju vrućina, bademi bez oštećenja mogu podnijeti temperature do čak 50°C.

Održavanje nasada

Što se tiče potreba za vodom, badem najviše vode treba za vrijeme dok rastu mladice i dok se zameću plodovi. Iako se kod nas ne prakticira navodnjavanje nasada badema, ono se može obavljati i u tom će slučaju prirod biti veći. Navodnjavanje ne treba vršiti u vrijeme dozrijevanja jer plodovi tada sami otpuštaju vodu. Bademi odlično podnose sušu pa se zbog toga najviše uzgajaju na području Dalmacije.

Stabla badema treba redovito plijeviti i ručno oprašivati, a jednom mjesečno ih treba i poprskati otopinom algi.

Rezidba i orezivanje badema

Rezidba badema se obavlja zbog postizanja željenog uzgojnog oblika, a on može biti plošni ili prostorni. Badem prirodno formira krošnju u obliku piramide, a nju čine provodnica te tri do četiri osnovne grane. Na osnovnim granama se formiraju razvodne grane, a one na sebi nose rodne i nerodne izboje.

Sadnice badema nakon sadnje treba prikratiti na 90 cm i odstraniti im prijevremene izboje. U prvoj godini se ostavljaju samo tri ili četiri dobro razvijena izboja. Ostale treba odstraniti kako bi se potaknuo vegetativni rast i formiranje krošnje.

Jednom kada stabla krenu davati plodove, treba odstraniti neželjeni porast i sve grane koje nisu dale rod. Tako će krošnja biti bolje osvijetljena i prozračnija. Ovaj postupak se obavlja tijekom zimskog mirovanja, a tada se uklanjaju i sve suhe grane, dok se zelena rezidba vrši u ljetnim mjesecima i tada se odstranjuju sve grane koje su jače u odnosu na primarne i vodopije.

Uzgoj u loncima

Postoje i ukrasne sorte badema koje se mogu uzgajati u loncima. Za njihov uspješan uzgoj potrebno je redovito obogaćivati tlo i održavati vlažnost zemlje. Ukrasne bademe koji se uzgajaju u loncima tijekom zimskih mjeseci treba unijeti u zaštićen prostor kako bi se spriječila šteta od mrazeva. Na otvoreno se iznose u proljeće i ondje mogu ostati sve do kasne jeseni.

Razmnožavanje badema

Uzgoj iz sjemena

Moguć je i uzgoj badema iz sjemena, ali u tom će slučaju biti potrebno dugo vremena da krene rađati. Osim toga, moglo bi se dogoditi da sjemenke budu jako gorke.

Cijepljenje badema

Zbog toga je cijepljenje bolja opcija, a kao podloga mogu poslužiti breskve, šljive te križanac badema i breskve. Na našem području se najviše koriste breskva, gorki badem i križanac badema i breskve.

Ako se planira uzgoj na teškim tlima, za podlogu se preporučuje koristiti šljivu. Na plodnim tlima se za podlogu može koristiti badem i stablo vinogradarska breskva. Obje vrste su otporne na sušu, a badem podnosi i nedostatak željeza. Ove dvije podloge nisu pogodne za uzgoj na karbonatnim tlima jer su osjetljive na viruse.

Bolesti i štetnici

Kad su u pitanju bolesti, na bademima može doći do kovrčanja listova, a može ih pogoditi i trulež pa u tom slučaju dolazi do izumiranja grana. Ako dođe do toga, zaražene grane treba odstraniti.

Što se tiče štetnika, bademe mogu napasti uholaže, koje ulaze u koštice i jedu plodove.

Koru stabala badema treba zaštiti od životinja poput jelena i zečeva.

Berba

Badem počinje davati plodove dvije do tri godine nakon sadnje, a punu rodnost postiže u osmoj godini uzgoja, kada je mogu ostvariti prinos od 4 tone badema po hektaru. Berba se obavlja od sredine kolovoza do sredine listopada, ručno ili tresačima. Badem je spreman za branje kada zelena ljuska kojoj su obavijeni plodovi pukne.

Budući da bademi ne dozrijevaju ravnomjerno, berba se obavlja nekoliko puta. Prvo dozrijevaju plodovi na vanjskim granama, a beru se tako da se drvo protrese kako bi plodovi opali. Nakon toga ih treba oguliti i osušiti.

Skladištenje badema

Bademe kod komercijalnog uzgoja nakon berbe treba i oljuštiti, a nakon toga se čuvaju na prozračnom i suhom mjestu gdje temperatura iznosi od 8 do 10°C.

Ako bademe berete za vlastitu upotrebu, možete ih ostaviti u ljusci jer će tako duže zadržati svježinu. Neočišćeni bademi se duže vrijeme mogu čuvati i u pijesku ili u suhoj soli.

Bademi u kuhinji

Bademi imaju široku primjenu u kulinarstvu, a najčešće se koriste za pripremu slastica. Ako im se ukloni kožica, bademi se mogu koristiti za dekoriranje torti i kolača, a samljeveni mogu poslužiti kao zamjena za brašno. Kožica se lakše skida s badema ako ih prethodno potopimo u vruću vodu.

Bademi se mogu koristiti i u pripremi drugih slastica, ne samo kolača. Od njih se može raditi marcipan ili se mogu napraviti ušećereni bademi.

Odlična su namirnica za ljude koji su na dijeti, a mogu se jesti kao grickalica ili dodavati u salate i druga jela.

Od mljevenih badema se radi i bademovo mlijeko, a ovi orašasti plodovi imaju primjenu i u kozmetici. Bademovo ulje se koristi za njegu kose, lica i tijela.

Ljekovita svojstva badema

Bademi su jako zdrava namirnica. Sadrže ugljikohidrate, mnoštvo vitamina, minerala i čak 49% preporučene dnevne količine vlakana. Od vitamina su u najvećoj mjeri zastupljeni vitamin B17 i vitamin E, a od minerala bakar, magnezij i fosfor. Bademi su bogati i bjelančevinama, probioticima i monozasićenim masnim kiselinama.

Pomažu u očuvanju zdravlja srca i štite krvožilni sustav tako što kontroliraju razinu šećera u krvi i neutraliziraju glikemijski indeks drugih namirnica koje konzumiramo.

Antioksidansi koji se nalaze u bademu štite od slobodnih radikala i sprječavaju razvoj teških bolesti. U tome pomaže i svojstvo badema da snižava kiselost organizma. Bademi također poboljšavaju moždane funkcije i rad živčanog sustava, sprječavaju nastanak bubrežnih kamenaca, a odlična su prva pomoć kod žgaravice.

Dobar su izbor ako želite smršavjeti jer su dosta zasitni, a derivati od ovog orašastog voća mogu poslužiti kao zamjena za kravlje mlijeko.

Zanimljivosti

Badem ima lijepa i atraktivna stabla, a zbog ljepote njegovih cvjetova neki ga uzgajaju i kao dekorativnu biljku. Omiljena su biljka glodavcima i pticama, a budući da rano cvatu pa bi se moglo dogoditi da mraz uništi plodove, kod nas se najviše uzgajaju u priobalju, gdje je klima nešto toplija.

Ova biljka je porijeklom s područja srednje Azije, a uzgajala se u zemljama od Turske i Sirije do Indije i Pakistana. Badem se s područja Mediterana proširio na područje južne Europe i Sjeverne Afrike. Misionari su ga u 18. stoljeću iz Španjolske odnijeli sve do SAD-a, točnije do Kalifornije, gdje se i danas uzgaja.

Bademi su uz orahe, lješnjake, pistacije i kikiriki jedna od najpoznatijih zdravih grickalica. Danas se najviše uzgajaju u zemljama Sredozemlja, Italiji i Španjolskoj, te u Maroku, Iranu i Portugalu. SAD je isto tako postao veliki svjetski proizvođač badema.

Foto: Antonio Jose Cespedes / Pixabay