Špinat (lat. Spinacia oleracea) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice lobodnjača (Chenapodiceae). Ima tanak i vretenast korijen čiji je površinski dio dosta razgranat.
Stabljika špinata je kratka i rozetasta, a na njoj se nalaze listovi koji imaju duže ili kraće peteljke i plojke koje mogu biti kopljasto-srcolikog ili ovalno-okruglog oblika. Listovi mogu biti položeni ili uspravni u rozeti, a njihova površina je blago mjehurasta ili glatka.
Razgranata cvjetna stabljika špinata može narasti i do 1 m visine. Cvat kod muških biljaka čine cvjetovi s 4 lapa i prašnika, a na ženskim biljkama se razvija po nekoliko cvjetova koji su također sastavljeni od 4 lapa i plodnice koja ima jedan sjemeni zametak.
Sjeme špinata je smeđe boje, ima zaobljeno kopljasti oblik i promjera je 3-4 milimetra.
Sadnja špinata
Vrijeme i način sjetve špinata ovise o području na kojem će se sijati. Sadnja špinata u našim područjima je moguća tijekom proljeća, jeseni i zime pa se špinat može kupiti tijekom cijele godine. Proljetna sadnja špinata podrazumijeva korištenje ranijih kultivara koji brže rastu. Spori kultivari imaju prednost kod kasnije sjetve.
S obzirom na to da je špinat jednogodišnja biljka, ne odgovara mu sadnja na istom mjestu gdje se ranije uzgajao on ili ostale lobodnjače. Blitva, cikla, stočna i šećerna repa mogu lako prenijeti virusne bolesti pa se ne preporučuje sadnja špinata na parcelama na kojima su susjedi neke od tih biljaka.
Tlo se prije sjetve špinata gnoji organskim gnojivima kako bi se spriječilo nakupljanje nitrata. Ako će se sjetva obavljati u proljeće, u jesenskim mjesecima je potrebno tanjurati brazde. U slučaju jesenske sadnje, u tlo se dodaje NPK mineralno gnojivo. Potrebno je obaviti i prihranu dušičnim gnojivom, ali treba biti oprezan kod gnojidbe dušika jer se u listovima može nakupiti previše nitrata.
Za dobar rast i razvoj špinata potrebno je vlažno i bogato tlo. Ph vrijednost tla bi trebala biti oko 6, a ako je tlo kiselo, možete mu dodati malo vapna. Površina tla treba biti ravna, fine mrvičaste strukture kako bi se sadnja mogla što ravnomjernije obaviti. Na teškim tlima je preporučljivo formirati uzdignute gredice.
Sjeme se sadi u rupe duboke 1-2 centimetra, a između redova treba biti razmak od 30 centimetara. Špinat se u hladnijim dijelovima može posaditi u lonce ili plitice pa naknadno presaditi u vrt. U vrtu se sije u redove između kojih je razmak od 10 centimetara.
Ako se sadi u lonce, najbolje mu odgovaraju oni široki 50 centimetara. Sjeme ostavite namočeno preko noći kako bi potaknuli klijanje. Nakon toga ga stavite u vlažnu krpu i položite na hladno mjesto nekoliko dana. Pripazite kad ćete saditi špinat u vrt jer on neće rasti na temperaturama iznad 30 stupnjeva.
Uzgoj špinata
Uzgoj špinata bit će uspješniji u svježijim uvjetima, a najpogodnija temperatura za uzgoj je od 16 do 18 stupnjeva. Špinat može početi klijati i pri temperaturi od 0 stupnjeva, ali rast pri temperaturama ispod 10 stupnjeva odvija se usporeno, a listovi budu deblji, sitniji i naborani.
Za uspješan uzgoj špinata, biljke treba prorijediti na 20 centimetara kad malo porastu. Obavezno ih treba zalijevati, osobito za vrijeme suše.
Zaštita od bolesti
Od bolesti se kod špinata može javiti plamenjača, a od nametnika uši i puževi.
Berba špinata
Tehnološka zrelost špinata nastupa kada razvije 25 listova, a može se brati i kada ima samo 5 do 8 razvijenih listova. Najbolje vrijeme za branje je pet tjedana nakon sjetve. Bere se tako da se režu vanjski listovi ili da se 3 centimetra iznad tla režu glavice. Kod branja je važno pripaziti da se ne uništi korijenje.
Ručna berba špinata na velikim površinama iziskivala bi puno vremena, pa se on u tom slučaju bere kombajnom koji kosi listove, prenosi ih u vozilo i otprema na preradu.
Skladištenje
Špinat koji je namijenjen tržištu se odmah nakon berbe pere u hladnoj vodi, pakira u letvarice i otprema za prodaju. Može se i nekoliko dana skladištiti u hladnjači u kojoj temperatura iznosi 0 stupnjeva, a relativna vlažnost zraka 95 posto.
Svježi špinat može se čuvati u hladnjaku najviše do 2 dana ili se može zamrznuti. Kako bi zadržao boju, potrebno ga je prije zamrzavanja blanširati na temperaturi od 80 stupnjeva.
Špinat u kuhinji
Špinat je prije konzumiranja potrebno dobro oprati, a najbolje ga je jesti odmah nakon berbe. Lako priprema i od njega se mogu raditi juha, salata i umak. Odličan je u kombinaciji s jogurtom, vrhnjem ili sirom, a potrebno ga je tek lagano začiniti maslinovim uljem. Možete ga dodati raznim tjesteninama, nadjevima i smoothiejima, a ipak ga je najbolje jesti sirovog ili kratko kuhanog. Kuhani špinat nije preporučljivo zagrijavati.
Ljekovita svojstva
Špinat je bogat beta karotenom, vitaminima, mineralima i folnom kiselinom. Špinat je dobar za bubrege i srce, a zahvaljujući velikoj količini željeza, koristi se kod liječenja anemije.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da kod osoba koje svakodnevno konzumiraju špinat postoji manja mogućnost od pojave raka. Špinat pospješuje izbacivanje vode iz tijela, olakšava rad srca i bubrega i snižava tlak.
Osim toga, potiče probavu, poboljšava funkciju mozga, normalizira šećer u krvi i pomaže kod mršavljenja. Preporučuje se svim ženama kao prevencija osteoporoze jer pomaže pri zadržavanju kalcija. Jedna šalica špinata sadrži dnevne preporučene količine vitamina K koji je također važan za zdravlje kostiju.
Povijest
Špinat je prepoznatljiv po svojim tamnozelenim listovima. Uzgoj špinata datira još iz vremena Perzije, a u Europu, točnije u Španjolsku, stigao je 1100. godine preko Maura.
Doktor E. von Wolf je 1870. godine tvrdio da špinat sadrži nevjerojatnu količinu željeza, a u to se vjerovalo sve do 1937. godine kada su znanstvenici došli do zaključka da špinat sadrži samo jednu desetinu od onoga što je Wolf tvrdio.
Naziv potječe od francuske riječi espinache koja je izvedena od arapskih i perzijskih naziva za ovo povrće. Veći uzgoj špinata odvija se u mediteranskim područjima gdje se bere tijekom zime i doprema za prodaju u kontinentalnom području. Kod nas se najčešće uzgaja na obiteljskim gospodarstvima.
Foto: Angeles Balaguer / Pixabay
Odgovori