• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
bamija

Bamija

Objavljeno: 07.10.2022.
Vrsta: Povrće
Porodica: Sljezovke

  • 1 Uzgoj
    • 1.1 Slaganje kultura
    • 1.2 Zalijevanje
    • 1.3 Gnojidba
    • 1.4 Tlo
    • 1.5 Klima
  • 2 Sadnja
    • 2.1 Vrijeme sadnje
    • 2.2 Sadnja iz sjemena
    • 2.3 Sadnja sadnice
  • 3 Održavanje
    • 3.1 Berba
    • 3.2 Skladištenje
  • 4 Zaštita od bolesti
  • 5 Upotreba
    • 5.1 Čaj od bamije
    • 5.2 Bamija u kuhinji
    • 5.3 Ljekovita svojstva
  • 6 Povijest

Bamija (lat. Abelmoschus esculentus), jednogodišnja je biljka koja pripada u porodicu sljezovki (Malvaceae). Povrtna kultura koja se sadi i uzgaja zbog zelenih jestivih plodova specifičnog okusa. Od njezinih plodova priprema se i čaj od bamije koji se koristi za liječenje želučanih tegoba. Najbolje će uspjeti u područjima toplije klime, a osjetljiva je na hladnoću i niske temperature. Još se može naći pod nazivima – damini prsti i okra.

Postoji velik broj visokih i niskih sorti. I dok visoke sorte rastu sve do 3 m, niske sorte su visine do 0,5 m. Stabljike joj stoje uspravno i razgranato, a mogu biti visoke od 60 cm do 2 m. Korijen je slabije razgranat i vretenast, a biljka je cijelom dužinom obrasla dlačicama. Listovi su joj smješteni na dugačkim peteljkama i u osnovi su srcoliki te smješteni na tri do pet režnjeva.

Biljka ima velike cvjetove duge 5 cm, cvjetaju samo jedan dan, a svojom ljepotom krase cijeli vrt. Ocvijeće im se sastoji od vjenčića i čaške. Vjenčić je zvonolikog oblika u kojem je smješteno pet latica svijetložute boje, a koje na dnu imaju tamnocrvenu mrlju. Čaška se sastoji od pet lapova, međusobno sraslih i okruženih listovima s vanjske strane.

Bamija se sastoji od velikog broja prašnika s plodnicom tučka. Riječ je o stranooplodnoj biljci čija se oplodnja cvjetova događa putem pčela.

Plod je u obliku duguljastog tobolca veličine 10 do 30 cem u kojem se nalazi od 70 do 80 sjemenki okruglog oblika. Plodovi se beru zeleni u periodu od tri do šest dana nakon završetka cvatnje te oplodnje, a osim njih, za prehranu se koriste još i listovi, stabljike i sjemenke. Zanimljivo je da se sjemenke mogu samljeti i prepržiti te koristiti kao zamjena za kavu, što je praksa u zemljama Afrike i Azije.

Uzgoj

Kada nikne potrebno ju je pravilno njegovati, što uključuje navodnjavanje i gnojenje zemlje. Ispočetka će rasti sporije i tada će joj najviše smetati nedostatak vode.

Slaganje kultura

U plodoredu će joj najbolje odgovarati krastavci i dinje jer svi moraju zadovoljiti iste uvjete za razvoj i rast. Poželjno je izbjegavati biljke iz iste porodice, kao što je sljez. Dobro je svake 3 godine ostaviti zemlju da miruje kako bi nastavio imati dobar urod.

Zalijevanje

Dobro će podnijeti kratko sušno razdoblje, ali da biste ostvarili dobar prinos, potrebno ju je redovito zalijevati. Iako se može prilagoditi suši, bujnije će rasti ako ćete je redovito zalijevati.

Gnojidba

Da bi ostvarila visok prinos, potrebno joj je dovoljno hraniva. Preporučuje se 600 do 800 kg / ha NPK kombiniranog gnojiva u omjeru 10:20:20. Potrebna je i redovita prihrana dušikom. U vrijeme vegetacije dušik je potrebno aplicirati 2 do 3 puta i to s 20 do 30 kg / ha.

Tlo

Za uzgoj bamije najbolja će dobro strukturirana, srednje teška, dobro drenirana i humusom bogata tla čija je pH vrijednost od 6 do 7. Neće uspjeti u kiselim tlima.

Klima

Sadnja bamije preporučuje se na područje toplije klime ili barem u toplijem dijelu godine. Za rast joj je potrebno mnogo sunca i topline.

Minimalna temperatura koja će joj biti potrebna za početak klijanja je ona od 15 do 17°C, a najbolje će uspjeti pri temperaturi od 30°C. Tijekom vegetacije minimalna temperatura na kojoj će uspjeti je ona od 15°C, a normalan rast ostvarit će tek na 20°C.

Nemogućnost rasta i razvoja izazivaju i niske i visoke temperature. Pa će se tako zastoj rasta dogoditi na temperaturama nižima od 10°C i višima od 40°C. I najslabiji mraz može jako naštetiti.

Sadnja

Biljke će ostvariti bolji prinos ako se sjeme prije same sjetve namoči 24 sata u vodu čija je temperatura 30 stupnjeva. Tako će sjemena ljuska omekšati čime ćemo ostvariti bolje uvjete za sjetvu.

Vrijeme sadnje

Sjetva bamija obavlja se izravno u tlo u kasnim proljetnim mjesecima, kada prođe opasnost od mrazeva. Sadnja iz sadnica obavlja se krajem travnja ili u svibnju.

Sadnja iz sjemena

Sije se kada temperatura u tlu na dubini od 5 cm postigne minimalnu temperaturu od 15°C.

Odmah se sije u zemlju na otvoreno na dubinu od 3 cm, a kod sjetve treba zadovoljiti minimalni razmak između redova od 60 do 100 cm. Razmak u redu mora biti od 20 do 30 cm između svake biljke. Kod manjih sorta, nije potreban tako veliki razmak.

Ako ste zadovoljili sve uvjete sjetve, bamija bi mogla niknuti za otprilike 2 tjedna.

Sadnja sadnice

Osim sijanja direktno u tlo, može se i saditi i to tako da se unaprijed uzgoji u posebnim kontejnerima. Temperatura u zatvorenom mora biti oko 21°C. Nakon što se posije, u zaštićenom prostoru provede 4 do 6 tjedana, a u tom periodu razvije od 3 do 4 lista.

Sadnja se vrši potkraj travnja ili u svibnju na 1,5 m širine između gredica. Potrebno ju je pokriti PE crnom folijom. Razmak između redova mora biti 35 cm, dok se u redu preporučuje razmak od 30 cm.

Ako sadite visoke sorte, kada biljka naraste do 40 cm, možete joj odstraniti vrh (pincirati) kako bi dobila mogućnost da se bolje razgrana i razvije više bočnih grana iz kojih će kasnije niknuti plodovi.

Obvezno je navodnjavanje sustavom kap po kap.

Održavanje

Biljku treba redovito obrađivati, odnosno čistiti korov između redova. U proljetnim mjesecima po potrebi se i prorjeđuje.

Kada razvije drugi list, obvezno je pognojite. Odgovarat će joj gnojenje kompostnim čajem.

U ljetnim mjesecima biljka se mora redovito zalijevati i prihranjivati. Osim toga, veže se za potporanj kako bi izrasla do potrebne visine.

Berba

Cvatnja biljke započinje od 6 do 8 tjedana nakon što smo obavili sjetvu, a berba bamije za otprilike 2 mjeseca. Navedeno se obično može ostvariti potkraj svibnja ili na samom početku lipnja. Berba traje sve do jeseni, odnosno završno u rujnu ili čak početkom listopada.

Mahune se beru mlade jer one stare mogu biti suviše tvrde i vlaknaste. Berba se odvija tri puta u jednom tjednu, a beru se zeleni plodovi veličine 7,5 – 9 cm. Neke veće sorte mogu dati plodove dugačke i do 25 cm.

Bamija se bere ručno. Plod je dovoljno malo zaokrenuti te otkinuti. Budući da biljka brzo gubi vodu, plod uberite tako da na njemu ostavite malo veću drškicu. Možete se poslužiti i nožićem ili škarama.

Kod nekih berača njezine sitne dlačice mogu izazvati pojavu alergijske reakcije. Mlada biljka još nije razvila oštrije dlačice pa će berba biti lakša, no kod starijih biljaka preporučuje se za vrijeme berbe nositi majicu dugih rukava.

Skladištenje

Brzo gubi vodu pa se što prije mora pravilno pohraniti. Treba se ohladiti na 10°C i pakirati u manju ambalažu koja se zaštiti folijom.

U trgovinama, biljka se vrlo brzo može uništiti, a na temperaturi od 7°C, izdržat će samo 2 do 3 dana. Ako je želite očuvati duži period, možete je zamrznuti, osušiti ili konzervirati.

Zaštita od bolesti

Od bolesti najčešća je gljivična bolest Fusarium. Ako Fusarium dovede do sušenja listova, zaražene dijelove biljke potrebno je ukloniti.

Najbolja preventivna mjera protiv bolesti i štetnika je pravilan plodored.

Bamija je biljka koju ne napadaju često štetnici. Postoji mogućnost da će se na njoj zadržavati smrdljivi martini pa ako se pojave, potrebno ih je ručno ukloniti. Naime, smrdljivi martini mogli bi oštetiti plodove.

Od ostalih štetnika, mogu se pojaviti buhe, uši i sovice.

Upotreba

Bamija se najčešće koristi kod želučanih tegoba, ali i kod pripreme ukusnih jela. U nastavku provjerite kako je možete iskoristiti kao narodni lijek i za pripremu ukusnih jela od bamije.

Čaj od bamije

Imate li probleme sa želucem i probavnim sustavom općenito, čaj od bamije pomaže na prirodan način. Obnovit će želučanu sluznicu i olakšati simptome želučanih i probavih tegoba.

Sluz koju otpušta veže na sebe kolesterol i tako ga uklanja iz tijela. Čaj još pomaže kod povišenog šećera, kod boljeg rada jetre te je odlična prevencija kod bolesti srca i krvnih žila.

U 2 dl hladne vode stavite jednu malu žličicu biljke i ostavite da tako odstoji preko noći. Ujutro sve popijte na prazan želudac. Važno je popiti čaj bez cijeđenja.

Već nakon kratke konzumacije možete primjetiti poboljašnje, ali preporučuje se primjena najmanje tri mjeseca kako biste ostvarili rezultate.

Bamija čaj mogu konzumirati i trudnice i djeca jer ne postoje zabilježene štetne nuspojave od njezine upotrebe.

Kod opasnijih želučanih tegoba poput infekcije Helicobacter pylori bakterijom i kroničnog gastritisa, preporučuje se uz čaj kombinirati i tinkturu na bazi bamije.

Bamija u kuhinji

Preporučuje se konzumirati tijekom ljetnih mjeseci kada se najčešće može i naći u trgovinama u svježem obliku, budući da se tijekom ljeta odvija i berba. Njezini plodovi tada su najukusniji i najljekovitiji.

Iako mahune najčešće dolaze u zelenoj boji, poznate su još crvene i narančaste te bijele i ljubičaste vrste. Svim bojama i vrstama zajednička je ljekovita sluz koju otpuštaju tijekom pripreme jela. Osim što prirodno može zgusnuti jelo, liječi i brojne zdravstvene tegobe. Ako ostavite drškicu na bamiji i tijekom pripreme ne miješate mahune, sva sluz će ostati unutar mahune.

Od biljke se mogu iskoristiti svi njezini dijelovi. No, iako se za jelo mogu koristiti i listovi, cvjetovi, pupoljci i korijen, jako se rijetko konzumiraju, najčešće se koriste mahune.

Sjemenke se mogu samljeti i dodati brašnu prilikom pečenja kruha, mogu se pržiti i koristiti umjesto kave ili jednostavno skuhati s povrćem kao varivo.

Mahune možete pripremiti kao dodatak u raznim salatama, bit će ukusna zapečena s jajima ili kao varivo. Ponekad se priprema kao glavno jelo, a ponekad kao prilog uz mesna ili ostala povrtna jela. Često se priprema i s junetinom i povrćem i začinima po želji. Budući da ispušta sluz odličan je dodatak gustim juhama u koju nećete morati dodati brašna, a izvrsna je i kao prilog kuhanom ili pečenom mesu.

Ako želite pripremiti sušene plodove, prije upotrebe ih potopite u vodi i ostavite da nabubre. Nakon toga ih nekoliko puta isperite.

Prije nego što ćete je dodati raznim vrstama jela, samostalno je prokuhajte u vodi s malo jabučnog octa ili limuna.

Najpoznatije jelo od bamije je begova čorba, bosanskohercegovački specijalitet. Riječ je ustvari o gustoj juhi s pilećim ili kokošjim mesom koje se priprema u glinenoj posudi. Povrće se peče u posudi sve dok ne otpusti sokove pa se dalje priprema uz kombinaciju mesa.

Ljekovita svojstva

U vrijeme viroza i gripa, poželjan je gost na tanjuru, a pomoći će i kod skidanja kilograma te kod čišćenja bubrega i jetre. Osim navedenog, smatra se i jakim afrodizijakom.

Djeluje na jačanje imuniteta s obzirom na to da se sastoji od brojnih vitamina i minerala. Čuva zdravlje probave i ravnotežu šećera u krvi. Upravo zbog svog niskog glikemijskog indeksa, preporučuje se svim dijabetičarima jer konzumiranjem mahuna neće doći do naglog skoka i pad šećera u krvi.

100 grama bamije ima svega 40-ak kalorija pa je odlična hrana i tijekom procesa mršavljenja.

Posebno je poznata po ublažavanju želučanih tegoba. Pomoći će kod gastritisa, nadutosti i žgaravice.

Često se koristi i u kozmetičkim preparatima za zdravlje i ljepotu kože. Djeluje protiv bora, zateže kožu i štiti je utjecaja slobodnih radikala. Kreme čiji je sastojak često se nazivaju i eliksirom mladosti ili prirodnim botoksom.

Povijest

Porijeklo bamije nije do kraja istraženo i poznato. Postoji više izvora koji tvrde različito. Prema nekima potječe iz istočne Indije, a drugi tvrde da je došla iz Afrike, točnije iz Etiopije. No, neki od najstarijih dostupnih podataka govore da se uzgajala na području Egipta i prije više od 4000 godina, a u Europu je stigla još u 13. stoljeću.

Foto: Sandeep Handa / Pixabay

Zadnje objave

maslina plod

Maslina

Maslina (lat. Olea europea L.), nalazi se u porodici maslinovki (Oleaaceae) ili maslina, a raste u obliku zimzelenog razgranatog grma ili stabla. U prosjeku može narasti od 3 do 13 m u visinu. Plodovi masline rastu na … [više] about Maslina

Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum) je zimzelena grmolika biljka penjačica koja pripada porodici maslinovki (Oleaceae), odnosno maslina te rodu Jasminum. Jasmin ima dugu i tanku stabljiku koja može izrasti čak 5 m u visinu. Listovi se sastoje … [više] about Jasmin

jorgovan

Jorgovan

Jorgovan (lat. Syringa) je rod od 20 - 25 vrsta cvjetnica iz porodice maslinovki (Oleaceae). Riječ je o bjelogoričnim grmovima ili malo većem drveću koje može biti visoko od 2 do 7 m. Spada u hermafrodite, a oprašuju ga pčele i … [više] about Jorgovan

tuja biljka

Tuja

Tuja (lat. Thuja) je zimzeleno stablo iz porodice čempresa (Cupressaceae). Tuja broji nekoliko vrsta četinarskih stabala, a najpoznatija su američka ili zapadna tuja (Thuja occidentalis) i azijska ili istočnjačka tuja (Thuja … [više] about Tuja

čempres drvo

Čempres

Čempres (lat. Cupressus) je zimzelena biljka koja pripada porodici čempresovki (Cupressaceae). Najčešći su obični čempres (lat. Cupressus sempervirens) i arizonski čempres (lat. Cuperssus arizonica). U narodu se čempresom nazivaju … [više] about Čempres

borovica

Borovica

Borovica (lat. Juniperus communis), je zimzeleni grm iz obitelji čempresa (Cupressaceae) koji ponekad raste i kao stablo. Drugi nazivi za borovicu su još i obična borovica, brinje, kleka, smreka, fenja, venja i šmrika. Raste … [više] about Borovica

eukaliptus

Eukaliptus

Eukaliptus (lat. Eucalyptus) zimzeleno je stablo i pripada porodici mirtovki (Myrtaceae). Postoji čak 500 poznatih vrsta ove biljke, a neki tvrde da ih ima i oko 700. Samoniklo raste na području ove četiri države: Novi Zeland, … [više] about Eukaliptus

lovor biljka

Lovor

Lovor (lat. Laurus nobilis) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice lovorovki (Lauraceae). Raste u obliku grma, a može doseći visinu od čak 10 - 15 m. Listovi lovora dugi su 8 -12 cm, a široki 3 - 5 cm. Duguljastog su oblika … [više] about Lovor

avokado biljka

Avokado

Avokado (lat. Persea americana) je jedan od prekrasnih plodova ljeta iz porodice lovorovki (Lauraceae). Spada u egzotično voće, koje je u današnje vrijeme dostupno i u našim krajevima, a često se može vidjeti i posađen u vrtovima. … [više] about Avokado

bukva biljka

Bukva

Bukva (lat. Fagus) je rod listopadnog drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) koji broji oko 10 vrsta. Ovo drveće je rasprostranjeno na području sjevernog umjerenog pojasa, a u Europi je najznačajnija obična bukva (lat. Fagus … [više] about Bukva

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2023 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski