Avokado

Avokado (lat. Persea americana) je jedan od prekrasnih plodova ljeta iz porodice lovorovki (Lauraceae). Spada u egzotično voće, koje je u današnje vrijeme dostupno i u našim krajevima, a često se može vidjeti i posađen u vrtovima. Savršeno se uklapa u naše klimatske uvjete jer je naše podneblje vrlo povoljno za uzgajanje avokada. No, iako imamo sve za dobar uzgoj avokada, on još uvijek spada u rijetko korišteno voće na našim prostorima.

Avokado dolazi iz porodice lovora, njegovo stablo je zimzelene boje i može doseći i do 20 m. Ima različitih sorti avokada, čak 80. Njegovo podrijetlo je iz središnje i južne Amerike. Ima male cvjetove, žuto zelenkaste boje. Iz tih cvjetova se razvijaju mesnati plodovi u obliku kruške. Visoke je hranjive vrijednosti, a njegov naziv dolazi od riječi “ahuacatl” iliti “aligatorska kruška”. Avokado svojim izgledom podsjeća na kožu aligatora. Svrstava se u zdravu namirnicu i karakterističan je za početak ljeta.

Iako bi mu neki okus usporedili s majonezom, dok drugi smatraju da je prilično neutralan, jedno je sigurno – avokado nije povrće već voće. Priprema se najčešće sa slanim jelima, a odličan je u salatama te uz ribu i meso.

Srodne biljke

• Lovor

Sadnja avokada iz koštice

Ako volite avokado i često ga koristite, bilo za salatu ili kao omiljenu slasticu, odvojite sjeme i okušajte se na sadnju vlastitog stabla avokada u svom vrtu. Za početak se informirajte o njegovoj sadnji. Sam postupak je vrlo jednostavan i zabavan. Neće vam biti potrebno mnogo vremena da počnete “brati plodove” svog truda.

Ako želite uzgojiti avokado u svom vrtu, potreban vam je:

• avokado
• nož
• kamenčići za drenažu
• zemlja za sadnju cvijeća
• staklenka
• lončić
• voda
• 3 čačkalice

S nožem se odvaja mesnati, jestivi dio, zatim se pomoću tri čačkalice koštica ubode na tri različita mjesta i to pravilnih razmaka. Nakon toga, staklenka se puni vodom, a takvu probodenu košticu se stavi na početak staklenke, tako da čačkalice održavaju košticu pri samoj površini u vodi. U postupku je najvažnije da je sjemenka dijelom u vodi, ali ne smije biti uronjena. Obvezna je svakodnevna provjera i prema potrebi dolijevanje vode.

Nakon par tjedana ovojnica koštice će se odvojiti, a koštica se razdvojiti. Poslije dva mjeseca koštica pušta korijen, a na području gdje se dogodilo razdvajanje, počinju se razvijati listići. Kada nastane korijen i razviju se listići, položite košticu u zemlju.

Tegla se priprema tako da prvo pripremite drenažu pomoću sitnih kamenčića. Drenaža služi za odvodnju vode koja je višak. Na drenažu se stavlja zemlja sve do pola tegle. Kada ste sve to napravili, biljku pažljivo položite na zemlju, potom se treba ukopati korijen, a koštica mora obvezno ostati iznad površine zemlje.

Avokado redovito zalijevajte, vlažnost zemlje je nužna, ali se treba paziti da ne bude previše natopljena. Ako listovi postanu žuti, to je znak da je biljka previše natopljena vodom. Kako bi se spriječile posljedice prevelikih količina vode, prestanite je zalijevati nekoliko dana. Kako biljka napreduje, tako koštica slabi, a na kraju se osuši.

Pratite svoju biljku i kada primijetite da se koštica potpuno osušila, vrijeme je za presadnju vašeg “stabla” u vrt. Dobro je koristiti prozirno staklo staklenke kako biste lako mogli vidjeti kada korijeni počinju rasti, a također kada je potrebno promijeniti vodu.

Izbjegavajte temperature smrzavanja. Posadite svoje stablo u periodu od ožujka do lipnja. Ako sadite tijekom ljeta, uvijek postoji rizik oštećenja od sunca, jer drveće avokada ne apsorbira dobro vodu na početku. Posadite ga u ne-travnjački prostor i daleko od nogostupa i, ako možete, na mjesto zaštićeno od vjetra i mraza. Sunce se najviše preporučuje.

Mnogi preporučuju da se voda mijenja svaki dan, no bolje je mijenjati vodu svakih pet dana do tjedan dana. Avokado jako voli sunce, pa se preporučuje da ga posadite na osunčanim mjestima.

Preporučuje se sadnja nekoliko stabala u blizini kako bi bili blizu jedan drugoga i oprašivali se te razvijali svoje plodove.

Za sve one koji živi u kontinentalnom djelu Hrvatske, posadite avokado u veću teglu, jer ćete je redovito unositi i iznositi u toplije prostorije.

Zalijevanje

Stablo avokada obično treba zalijevati dva do tri puta tjedno. Treba pripaziti jer postoji mogućnost viška vode pa se učestalost navodnjavanja može smanjiti na otprilike jednom tjedno nakon godinu dana.

Kada zalijete drvo, dobro namočite tlo, a zatim ga pustite da se ponovno osuši prije ponovnog zalijevanja. Kao i kod većine biljaka, ne želite da se stablo previše osuši. Pravilo za odrasla stabla je oko 20 galona vode dnevno tijekom sezone navodnjavanja. Sadnice će, naravno, zahtijevati malo manje vode. Provjerite tlo prije zalijevanja svaki put kako biste bili sigurni da se osušilo.

Održavanje

Gledajte biljku kako raste, uz povremena zalijevanja. Ako želite postići grmolik rast, važno je da otkinete vrhove onda kada biljka naraste do 30 cm-a. Kada biljka naraste za još 15 cm-a, potrebno je otkinuti zadnjih par listića na samom vrhu, može i zadnja dva para. Postupak ponovite nekoliko puta.

Ponekad će avokado početi formirati plodove nakon 3 ili 4 godine, a nekada će mu biti potrebno čak 15 godina. U nekim slučajevima postoji mogućnost i da nikada ne razvije plodove.

Kako biste pospješili formiranje plodova, sadite stabala jedan blizu drugoga kako bi zajedno rasli i pomogli si u oprašivanju.  Stablo avokada nikada ne sadite na osami, pazite da temperature ne padnu ispod nule, a kada se to dogodi stavite ga u zatvoren prostor. Vanjske temperature ne smiju pasti ispod 7 C. Obvezno ga redovito izlažite suncu.

Zaštita od bolesti

Postoji mogućnost da drvo avokada bude napadnuto ušima. Prvo što tada možete napraviti je isprati listove biljke vodom. Pokušajte s mlazom iz tuša ili sudopera kako bi odlijepili štetnike. Kada ste ih sve otklonili, važno je da pošpricate drvo avokada sa smjesom u koju ste stavili vodu i malo tekućine za pranje posuđa te žlicu ulja. Avokado trebate provjeravati redovito, svakih 4 dana kako biste utvrdili da se štetočine nisu vratile.

Avokado se u posljednje vrijeme sve više počeo koristiti u našim kuhinjama i to zahvaljujući njegovom neutralnom okusu koji se može odlično stopiti s velikim brojem jela. Avokado se može konzumirati u salati od avokada, mogu se raditi različite slastice od avokada, a može se piti i kava s dodatkom avokada te pripremati užina, doručak, ručak i večera. Avokado je prepun zdravih masnoća pa se preporučuje u dijetalnoj prehrani, ali i prehrani vegana. Naime, ovo savršeno voće obogaćeno je nezasićenim masnim kiselinama te u sebi sadrži vitamine A, C i E, kalij, fosfor, željezo, magnezij. Spada među najbolje izvore vlakana.

Autor: Martina Š., Foto: tookapic / Pixabay