Maslina (lat. Olea europea L.), nalazi se u porodici maslinovki (Oleaaceae) ili maslina, a raste u obliku zimzelenog razgranatog grma ili stabla. U prosjeku može narasti od 3 do 13 m u visinu.
Plodovi masline rastu na nepravilnom i kvrgavom deblu iz kojeg rastu grane koje formiraju nepravilnu krošnju. Korijen joj je razvijen i razgranat, a kora u početku rasta glatka i siva. Kako stablo stari, tako ona postaje hrapava, pomalo ispucana i prekrivena tamnim ljuskama. Ima dobro razvijene pupove prekrivene sivim dlačicama.
Listovi masline su duguljasti, maslinasto zelene boje i dugi od 3 do više od 10 cm, a što ovisi o vrsti. Široki su otprilike 2 cm. Listovi rastu na kratkim peteljkama i na samom vrhu su šiljasti.
Maslina cvijeta predivnim bijelim cvjetovima skupljenima u cvatove. Cvatnja se odvija tijekom travnja i svibnja, a cvjetove često posjećuju pčele s kojih skupljaju pelud.
Maslina se uzgaja zbog svojih mesnatih plodova jajolikog oblika. Njihova veličina ovisi o sorti masline, a običnu su dugi od 1 do 3 cm te široki do 2 cm. Unutar ploda nalazi se koštica.
Dozrijevanje masline započinje početkom jeseni, u rujnu i listopadu. Kada maslina započne s dozrijevanjem, plod poprima zelenu boju, a kako dozrijeva mijenja je u tamnozelenu, smeđu, tamnoplavu i crnu.
Maslina se uzgaja u mediteranskim područjima, a u Hrvatskoj se uzgaja od Istre pa sve do Dubrovnika. Može uspjeti u nizinama pa sve do visina od 700 metara nadmorske visine.
Srodne biljke
Sorte
U svijetu je zabilježeno više od 40 vrsta maslina, a na području Hrvatske i ostatka Europe raste samo jedna vrsta za uzgoj – Olea europaea ssp. europaea. Ostale se nalaze u Aziji i Africi i nemaju veći značaj u uzgoju.
Odabir sorte masline ovisi o području uzgoja i njegovim klimatskim uvjetima. Prije odabira, važno je odrediti hoće li se maslina uzgajati u unutrašnjosti, na otocima ili u priobalju te kakva je klima na tim područjima. Ne treba zanemariti niti vrtu tla i način uzgoja. Iako spomenuto nije manje važno, danas se ipak sorta masline najviše odabire prema tome hoće li se plodovi brati ručno ili uz pomoć strojeva.
Budući da troškove proizvodnje maslina u velikoj mjeri određuju troškovi berbe (čak oko 70%), preporučuje se da prednost date sortama čija će berba biti laka i neće biti potrebe za većim brojem radne snage.
Iako masline mogu podnijeti surove uvjete za rast – niske i visoke temperature, maslini ipak treba vlage. Bez navodnjavanja, nije se moguće ozbiljnije baviti uzgojem maslina. No, postoje sorte kojima je potrebno više vode i vlage. Stoga, prije nego što se odlučite, uzmite i to u obzir. Kod odabira sorte obratite pozornost i na tlo te na bujnost sorte. Osim navedenog važno je znati uzgajate li samooplodne sorte, kada cvjetaju te koji su oprašivači masline.
Teško je zadovoljiti sve uvjete i odabrati sortu koja će ostvariti najbolji prinos na nekom području, no treba pokušati zadovoljiti većinu. Kod podizanja mladih nasada preporučuje se saditi tri sorte čija je cvatnja u isto vrijeme pa se tako mogu i međusobno oploditi. Maslinik treba imati minimalno 10% oprašivača, a svaka sorta masline mora od druge biti udaljena najmanje 40 metara kako bi se moglo provesti oprašivanje.
Masline se mogu uzgajati za:
- proizvodnju ulja (Oblica, Bjelica, Lastovka, Drobnica, Uljarica, Levantinka, Istarska bjelica i druge)
- proizvodnju stolnih sorti (Dužica, Picholine, Ascolana Tenera i druge)
- proizvodnji stolni sorti i ulja
Sadnja
Prije sadnje, potrebno je odrediti razmak između redova te odredite smjer sadnje. Općeniti razmak između sadnje maslina je od 5 do 8 metara, a najčešći je onaj od 7 metara. Preporučuje se smjer sjever – jug, a redove prilagoditi ako postoji mogućnost jačih udara vjetrova.
Maslinik se može podići u obliku:
- pravokutnika – brže zasjenjivanje krošnje kod manjeg razmaka sadnje
- kvadrata – laka obrada tla
- trokuta – bolja izloženost suncu i lakše kretanje strojeva
Prije sadnje, potrebno je pripremiti tlo što se obavlja tri do četiri mjeseca prije nego što se sade sadnice.
Za početak potrebno je obaviti analizu tla (fizikalnu i kemijsku) kako bismo saznali je li tlo pogodno za sadnju i nedostaje li mu nekih hraniva.
Nakon provedene analize, a s obzirom na rezultate, obavlja se meliorativna gnojidba kojom se unose potrebna hraniva u tlo. Obično se aplicira stajski gnoj i mineralno gnojivo.
Potrebne količine gnojiva dodaju se na površinu zemlje te se posebnim strojevima zaoru na dubinu od 40 cm. Nakon toga, u sljedećim godinama uzgoja, možete dodavati zreli stajski gnoj svake tri ili četiri godine.
Prije sadnje potrebno je ukloniti sve ostatke prethodnih kultura te zemlju preorati do dubine od 40 cm. Preporučuje se prije uzgoja maslina, tri do četiri godine uzgajati ratarske kulture jer se njima čisti tlo od mogućih gljivičnih oboljenja koje bi moglo biti pogubne za mlade masline.
Nakon čišćenja tla, ono se rigola na dubini do 100 cm čime se tlo provjetrava i postaje rastresitije i pogodnije za sadnju. Ako tlo nije dovoljno rastresito, mlade sadnice masline bi se mogle osušiti jer ne mogu prodrijeti kroz tvrdo i zbijeno tlo. Nakon rigolanja, tlo se mora izravnati.
Za sadnju maslina na otvoreno preporučuju se sadnice maslina prethodno uzgojene u posudama ili kontejnerima. Zemlja s takvih biljaka se ne odvaja s korijena u slučaju da biljku ne zalijevate nekoliko dana prije sadnje. Tako će se ona bolje primiti i uspješnost sadnje će biti veća. Ne preporučuje se sadnja sadnica koje imaju goli korijen jer se on vrlo lako može oštetiti što će unazaditi razvoj biljke.
Sadnica se vadi iz posude te se pritom pazi da korijen ne dotakne gnojivo. Stoga se prilikom sadnje obvezno između korijena i gnojiva, stavi sloj zemlje.
Nakon sadnje, oko sadnice se postavi rahlo tlo te se sadnica zalije vodom.
Vrijeme sadnje
Maslina se može saditi tijekom cijele godine, ali ipak preporučuje se sadnja u proljeće kada prođe opasnost od mraza. Ako na području gdje je sadite ne postoji opasnost za mraz, možete je saditi u ranu jesen. Naime, u takvim područjima sadnje u jesen se preporučuje jer će se biljka do proljeća razviti (krošnja, korijen) pa će samim time biti i otpornija na sušu.
Klima
Maslina će najbolje uspjeti na položajima s blagim strujanjem zraka. Izbjegavajte maglovita područja i područja gdje nema stalnog protoka zraka. Ako je planirate saditi na području jakih vjetrova, uvijek birajte zaklonjena mjesta. U tom slučaju davat će više plodova.
Tlo
Maslina se sadi u iskopane jame široke i duge 50 cm te duboke 35 cm. Najbolje će roditi na ravnim i blago polegnutim terenima. Sadite je u drenirana i suha tla, a izbjegavajte teška i nepropusna. Za uzgoj se preporučuju pjeskovita tla.
Voda
Masline su jako osjetljive na manjak vode, posebice u ljetnim mjesecima. Manjak vode utječe na smanjenje prinosa maslina, stoga se preporučuje obvezno navodnjavanje maslinika. Navodnjavanjem maslinika rodnost se povećava za 50%.
Iako je stablu potrebna voda tijekom cijele godine, posebno se preporučuje navodnjavanje u vrijeme cvatnje i rasta plodova.
Budite oprezni ako masline sadite na teškim tlima jer se u tom slučaju vlaga nešto duže zadržava u tlu što može naštetiti maslinama.
Uzgoj
Za uzgoj masline važno je osigurati kolac koji će služiti kao oslonac za svaku sadnicu. On će je štititi od bure i jakih vjetrova te će joj pomoći i kad počne formirati krošnju. Kolac mora biti čvrst, dužine do 1,8 m te promjera do 8 cm. Mogu se koristiti drveni, čelični, plastični kolci, oni od betona, inoksa ili pocinčani.
Postavite ga je 1 m iznad tla te minimalno pola metra u tlu i to u smjeru puhanja vjetra. Što je više područje izloženo jakog vjetru, to kolac mora biti više u zemlji. Kolac i sadnica se vežu vezicama na tri mjesta.
Maslina mora rasti uz kolac otprilike pet godina, dok se u području jakih vjetrova preporučuje i duže, odnosno dok se korijen dobro ne razvije i dok biljka ne očvrsne.
Zatravljivanje maslinika
Trava se sije u maslinike kako bi se smanjila pojava korova i česta obrada tla. Tlo se time štiti od erozije, zemlja se obogaćuje, a i strojevi se mogu slobodno kretati kroz maslinik. Ipak, zatravljivanje se ne preporučuje u mladim maslinicima jer je mladim biljkama potrebno mnogo vode koje bi u ovom slučaju mogla preuzeti trava. Stoga, zatravljivanje obavljajte tek kad biljka ojača, uvijek iza njezine šeste godine.
Gnojidba
Koliko god je važna prihrana prije sadnje maslina (meliorativna gnojidba), isto toliko je važna i gnojidba tijekom uzgoja kada je potrebno tlo obogaćivati mineralima i humusom te održavati njegovu plodnost.
Za uzgoj masline na našim područjima potrebno je prije prvih jesenskih kiša tlo pognojiti osnovnom gnojidbom, odnosno mineralnim NPK gnojivom koja se obavlja kroz dublju obradu tla. Time ćete maslini omogućiti dovoljne količine fosfora i kalija u vrijeme vegetacije.
Uz spomenuto, preporučuje se i dušik koji će spasiti maslinu od ljetnih suša i podariti joj rast tijekom jeseni. Dušik je maslini najpotrebniji u proljeće jer se brzo ispire i gubi u tlu. Spomenuta proljetna gnojidba obavlja se dva puta – potkraj veljače i potkraj travnja i to plitkom obradom tla kako bi se dušik aplicirao u područje korijena gdje je i najpotrebniji.
Osnovna i proljetna gnojidba provode se svake godine, a ovise o kemijskim analizama tla.
Masline se mogu prihraniti i kroz navodnjavanje (otapanjem hraniva u vodi) te folijarnom gnojidbom (uz pomoć raspršivača putem listova). Folijarna gnojidba preporučuje se tijekom suše ili kod razvoja vegetacije.
Organsko gnojivo (stajski gnoj), danas više nije toliko zastupljeno u uzgoju jer je ako ga usporedimo s mineralnim gnojivima, količina hranjivih tvarima u njima jako niska. Osim toga, više ga nema u toliko velikim količina kao prethodnih godina. Ako njime raspolažete, aplicirajte ga svake tri do četiri godine u velikim količinama.
Održavanje nasada
Maslinik se mora redovito obilaziti i provjeravati. U mladim nasadima treba provjeravati kolac, a osim toga potrebno je svake godine obrađivati tlo.
Obrada tla uključuje uništavanje korova i vrši se isključivo površinski (10 do 20 cm duboko) kako se ne bi oštetio korijenov sustav. Prva obrada tla obavlja se nakon berbe maslina (jesen), a sljedeće dvije do tri u proljeće i ljeto.
U jesen se tlo uz obradu i gnoji, a u proljetnim mjesecima se malo prorahli kako bi se spriječila pojava korova. Potrebno je paziti da se korijen ne ošteti, a uz obradu može se u tlo aplicirati i dušik. U ljeto potrebno je obaviti isključivo plitku obradu kojom se čuva vlaga u tlu i uništava korov.
Rezidba
Rezidba je jedna od najvažnijih zahvata u masliniku, a provodi se od početka uzgoja te tijekom svih godina uzgoja maslina. Možemo razlikovati rezidbu u prvim godinama uzgoja i kasnije kada maslina počne roditi.
Rezidba se provodi škarama ili pilom, a rez treba biti oblika kružnice koja je okomito položena u odnosu na grane. Kod upotrebe pile, kroz rez se mora proći voćarskim nožem i na kraju ranu premazati voćarskim voskom.
Glavni cilj rezidbe je taj da se uzgoji maslina čvrstog debla i pravilnih grana. Time se omogućuje lako obavljanje svih mjera u masliniku.
Razlikujemo sljedeće rezidbe:
- rezidbu na rod
- rezidbu za uzgoj
Rezidba na rod
Kod maslina koje već ostvaraju rodnost, rezidbom se formira uzgojni oblik masline te se potiču masline kako bi ostvarile što bolju rodnost.
Rezidba za uzgoj
Spomenuta rezidba obavlja se od podizanja nasada pa sve do oblikovanja krošnje, a obavlja se sve dok masline ne počnu roditi. Cilj ove rezidbe je taj da se masline što prije dovedu do rodnosti te da se postigne brži rast i visoka rodnost.
Tijekom prvih godina uzgoja, maslina se ne smije orezivati ili se orezuje minimalno, dok se kasnije njezina krošnja oblikuje kako bi maslina dobivala što više potrebne svjetlosti za rast, a o čemu ovisi i odluka maslinara što se tiče izbora uzgojnog oblika.
Mlade masline se ne orezuju jer ono može potaknuti rast većeg broja izboja koji mogu produljiti početak rodnosti. Osim toga, postoji opasnost da se poremeti odnos krošnje i korijena.
Mlada stabla orezuju se tako da im se uklone vodopije i izdanci, pokušava se postići jednakost kod svih dijelova krošnje, uklanjaju se izboji koji idu s jednog dijela krošnje prema drugom te se uklanjaju i bočni izboji na deblu, a na kraju smanjuje s i konkurentnost između bočnih izboja i krošnje ili provodne grane.
Preporučuje se da se stabla orezuju nakon što završi razvrstavanje pupova na one koji daju izboje i one koje daju plodove, a to s obično odvija u veljači. Najbolje vrijeme za rezidbu je u ožujku ili u travnju, a još jedna od prednosti je ta što više nema opasnosti od niskih temperatura. Ranijom rezidbom pogodujemo jačem razvoju drvnih pupova.
Rezidba se ne smije odvijati tijekom lošeg vremena ili rose. Voda može biti glavni okidač za prenošenje bolesti u tkivo masline preko rana na granama.
Uz pravilnu rezidbu, maslina će roditi u trećoj ili četvrtoj godini nakon sadnje sadnica.
Uzgoj masline u tegli
Maslina se može uzgojiti i u tegli, a s obzirom na to riječ je o patuljastoj maslini koja se uzgaja kao sobna biljka. Vijek masline kao sobne biljke je otprilike 10-ak godina. U tom slučaju u vrtnim centrima nabavljate biljku staru dvije do tri godine.
Veličina patuljaste masline, ovisit će o posudi u kojoj maslina raste. Glavna odrednica za formiranje krošnje neka vam bude – kolika je veličina posude, tolika je i veličina korijena i krošnje masline. Dakle, što je teglica u kojoj raste maslina veća, to je i stablo veće, čvršće i stabilnije te više raste u visinu.
Patuljastu maslinu postavite na mjesto gdje će dobivati dovoljno svjetla, ali opet što dalje od umjetnih izvora topline (radijatora).
Najbolje vrijeme za presađivanje masline je tijekom proljeća. Maslinu posadite u kvalitetnu zemlju, najbolje u kupljeni supstrat koji se sastoji od humusa, treseta i pijeska. Najbolje će joj odgovarati onaj za kaktuse. Na dno posude postavite kamenčiće kako bi se obavljala stalna drenaža.
Tijekom proljeća i ljeta možete je smjestiti na otvoreno, u vrt ili na balkon jer će tako bolje rasti. Prije zime je unesite u zatvoreno, ali budite oprezni. Maslina ne voli velike temperaturne razlike pa je postepeno privikavajte na sobnu temperaturu.
Budući da ne podnosi višak vode oko korijenovog sustava, važno je da višak otječe u tanjurić ispod posude. Vlaga oko korijenja bi mogla dovesti do truljenja. Zalijevajte je prema potrebi, a najbolje kada je supstrat na dubini od 5 cm potpuno suh.
U ljetnim mjesecima trebat će joj nešto više vode, ali ni tada ne previše. Bit će dovoljno zalijevanje jednom tjedno. Kod zalijevanja nikada nemojte vlažiti listove.
Nakon cvatnje ili u ljetnim mjesecima, maslinu orežite tako da joj uklonite glavne izboje te sve suhe i stare grane.
Tijekom zime joj omogućite mirovanje na nešto nižim temperaturama. Najbolje će joj pasati temperature od -2 do 15°C, stoga bi bilo dobro ako je možete smjestiti u zimski vrt ili u neki drugi hladniji prostor. U vrijeme mirovanja smanjite i zalijevanje – dovoljno je dva puta mjesečno.
Zaštita od bolesti
Maslinu tijekom uzgoja mogu napasti bolesti i štetnici, a da bismo biljku zaštitili na vrijeme važno ih je prepoznati i primijeniti pravilno sredstvo za suzbijanje.
Štetnici
Maslinu mogu napasti štetnici koji napadaju isključivo mlade nasade – mlade izboje i listove i oni koji napadaju maslinu u punom rodu – plod masline.
Mladu maslinu najčešće će napasti jasminov moljac, pipe i granotoč. Maslinu u rodu napadaju maslinov moljac, maslinova muha i štitaste uši.
Jasminov moljac
Bijele je boje i napada biljku noću. Najčešće se javlja u travnju i u svibnju. Hrani se listovima i pupovima maslina, a godišnje može biti i četiri generacija štetnika.
Zaštita se vrši insekticidima nakon što se uoči šteta, a ovisno o jačini, može se više puta ponoviti.
Pipe
Pipe osim maslina napadaju i vinovu lozu, breskvu, rogač i badem, štetu vrše tako da se hrane listovima masline. Kod jačih napada i cijelo stablo može ostati golo, bez listova.
Pipe se suzbijaju kemijskim sredstvima na koje su većinom otporne pa prije napada zaštitite stabla preprekama (smola, ljepilo), kako ne bi mogle doći do listova.
Granotoč
Granotoč je ustvari bijeli leptir duž čijih se krila nalaze crne točkice. Gusjenice su u početku svijetložute dok kasnije potamne i dobivaju bradavice. Ovaj štetnik radi štetu u deblu masline tako što buši tunele, a prilikom toga suše se grane pa i cijelo stablo.
Odstranite oštećene grane, a u tunele dodajte hlapljivi insekticid koji na kraju zatvorite voćarskim voskom.
Maslinov moljac
Riječ je o najznačajnijem štetniku masline koji se može pojaviti u bilo kojem dijelu godine. Štetu rade gusjenice koje napadaju cvjetove, plod i listove, ovisno o fazi razvoja i jačini napada. Lisna generacija se radi velike štete, ali daje nam naslutiti da je maslina pogođena moljcem. Gusjenica iz generacije ploda se njime hrani, a plodovi na kraju otpadaju.
Suzbija se intenzivnim praćenjem i kemijskim sredstvima koja ovise o tome radi li se o suzbijanju cvjetne generacije ili generacije ploda. Generacija ploda suzbija se samo ako nije provedeno suzbijanje cvjetne generacije.
Maslinova muha
Maslinova muha je najopasniji štetnik masline. Ima zelene oči, žutosmeđe tijelo i prozirna krila, na čijim se rubovima nalaze crne točke. Pojavljuje se za vrijeme visoke razine vlage i nešto nižih temperatura zraka. Šteta nastaje na plodovima koje napada ličinka koja prilikom napada oštećuje plod u koji ulaze mikroorganizmi.
Da biste je suzbili najbolje je redovito pratiti njihovo pojavljivanje te ih loviti muholovkama prije nego odlože jaja u plodove. Osim toga, postoji mogućnost i prskanja krošnje.
Štitaste uši
Pojavljuju se u gustim krošnjama masline gdje nema dovoljno svjetla i gdje je razina vlage veća. Štitaste uši rade štetu tako da sišu biljne sokove i u isto vrijeme izlučuju mednu rosu na koje se kasnije naseljavaju gljive čađavice.
Suzbijanje se vrši u isto vrijeme kada se tretiraju i maslinova muha i maslinov moljac.
Bolesti
Od bolesti maslinu najčešće napadaju paunovo oko i rak masline.
Paunovo oko
Paunovo oko gljivična je bolest masline koja može napasti listove, peteljke i plodove. Bolest ćete prepoznati po tamnozelenim uljastim pjegama na gornjoj strani listova. S vremenom, srednji dio će požutjeti, dok će rubovi ostati zeleni. Pjege mijenjaju boje sve do smeđe i crne, a listovi žute, suše se i otpadaju. U nekim slučajevima, maslina može izgubiti i sve listove što utječe na njezinu rodnost.
Da biste spriječili bolest, osigurajte redoviti protok zraka i ne podižite maslinik na područjima na kojima se vlaga duže zadržava. Obavljajte redovitu rezidbu i sadite manje osjetljive sorte poput lastovke, uljarice, bjelica i crnice.
Insekticidi se primjenjuju početkom rujna, prije nego nastupe prve kiše pa do kraja jeseni. Od prskanja do berbe treba proći minimalno 56 dana.
Rak masline
Riječ je o bakterijskoj bolesti koja napada netom razvijene grane masline. Simptomi se javljaju na korijenu, deblu i listovima, a prvi znak da je došlo do zaraze su zelene izrasline koje s vremenom poprime drvenasti oblik te pucaju. Unutar izraslina nalazi se polutekuća masa u kojoj se nalaze bakterije koje se prenose u masliniku.
Rak masline na mladim stablima se suzbija tako da se cijela stabla uklone kako se ne bi zarazio cijeli maslinik, dok odrasla stabla neće pretrpjeti značajnije štete. Uz pravilnu njegu, stabla će i dalje rasti i davati plodove.
Preporučuje se dobra prevencija tako da se redovito dezinficira alata nakon rezidbe, a zaražena stabla se orezuju na kraju.
Berba
Berba maslina ovisi o tome berete li masline za proizvodnju ulja ili za jelo.
Berba stolnih sorti obavlja se kada zelena kožica masline blago požuti i pomekani. Berba crnih stolnih sorti odvija se kada je plod masline potpuno zreo. Stolne sorte beru se ručno kako se plodovi namijenjeni za jelo i konzerviranje ne bi oštetili.
Berba maslina uljarica vrši se kada je jedna trećina ploda zelena (žuta), jedna trećina ljubičasta i jedna trećina crna. Vrijeme berbe ovisi o području, sorti i vremenskim prilikama, ali preporučuje se od druge polovice listopada pa do druge polovice prosinca. Na našim područjima i berba uljarica se većinom vrši ručno.
Skladištenje
Masline se nakon berbe moraju brzo iskoristiti, a možete ih čuvati do tjedan dana. Držite ih na suhom i prozračnom mjestu, u slojevima do 10 cm.
Upotreba
Plodovi masline najčešće se uzgajaju u svrhu daljnje proizvodnje maslinovog ulja. Maslinovo ulje može se dobiti hladnom obradom maslina kroz preše ili se izdvaja vrućom vodom ili parom. Najkvalitetnije maslinovo ulje dobiva se hladnim prešanjem i nosi naziv – ekstra djevičansko maslinovo ulje. Temperatura vode prilikom takvog prešanja ne bi smjela biti veća od 25°C. Čuva se u tamnim staklenim bocama i na tamnim mjestima pri temperaturi zraka od 15°C.
Maslinovo ulje posebno je popularno u mediteranskim zemljama gdje se koristi za začinjavanje jela, za kuhanje i prženje. Priprema ribljih jela gotovo je nezamisliva bez upotrebe maslinovog ulja.
Maslinovo ulje koriste i oni koji paze na zdravlje jer je prepuno vrijednih vitamina, minerala i antioksidansa.
Stolne sorte maslina koriste se za konzumaciju, dodaje se na pizzu, koriste pri pripremi hladnih salata, tjestenina, rižota ili se dodaju u kruh, pecivo ili focacciu.
Osim plodova, koriste se i listovi masline koji se upotrebljavaju za pripremu čaja od masline. Za pripremu čaja, listovi se mogu brati tijekom cijele godine. Čaj se koristi za snižavanje šećera i visokog krvnog tlaka, a priprema se tako da se 15 g listova prelije s pola litre proključale vode. Nakon 15 minuta, čaj je spreman za konzumiranje, a može se piti tri puta dnevno.
Povijest
Maslina se koristi od davnina, a smatra se da je u ljudskoj upotrebi i do 7 tisuća godina. Vjerojatno potječe s Krete odakle se kasnije proširila u Grčku, Egipat, Palestinu i Malu Aziju.
Maslina je kroz povijest opisivana kao simbol snage, odanosti i vjernosti. Zauzela je posebno mjesto u grčkoj mitologiji, a opisali su je i drevni Egipćani.
U prošlosti je maslinovo ulje bilo toliko cijenjeno da je postizalo astronomske cijene. Kao prilog tome govori i to da je spremljeno u amfore bila nagrada pobjednicima Olimpijskih igara. Osim toga, na glave su im se polagali vijenci načinjeni upravo od maslinovih grančica.
Maslina je cijenjena i u kršćanstvu. Spominje se u Bibliji kroz događaj povezan s Noinom arkom kada je golubica nosila u svom kljunu maslinovu grančicu, a njome je pozdravljen i Isus kada je došao u Jeruzalem.
Maslina je dugovječno stablo, a njezin najstariji primjerak raste u Nacionalnom parku Brijuni i star je otprilike 1600 godina.
Foto: MarcoCentenaro80 / Pixabay
Odgovori