• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Enciklopedija
  • Vrste biljaka
  • O nama
đurđica cvijet

Đurđica

Objavljeno: 05.01.2021.
Vrsta: Cvijeće

  • 1 Sadnja đurđica
  • 2 Uzgoj đurđica
  • 3 Bolesti i štetnici
  • 4 Zanimljivosti

Đurđica (lat. Convallaria majalis) je trajna zeljasta biljka iz porodice šparogovki (Asparagaceae). Latinski naziv dolazi od riječi convallis – dolina, a za njega se odlučio otac taksonomije Carl Linnaeus. Ime vrste majalis sugerira razdoblje cvjetanja (maj, svibanj).

Đurđica ima podzemno, člankovito i debelo razgranato korijenje iz kojeg izbija stabljika visine 15-20 cm. Na stabljici se nalaze dva duguljasta, jajolika lista koja su zašiljena na vrhu. Mirisni, zvonoliki viseći bijeli cvjetovi smješteni su u nizu. Plodovi su jarkocrvene, kuglaste bobice promjera oko 8 mm do kojih svaka sadrži 2-6 smećkastih sjemenki.

Kad su uzgojne vrste u pitanju, značajnije od njih su:

  • Albostriata čiji su listovi prošarani bijelim linijama na žilama
  • Aureovariegata s listovima koji su na žilama prošarani žutim linijama
  • Flore Pleno s dvostrukim bijelim cvjetovima
  • Hardwick Hall sa širokim listovima tamnozelene boje s rubovima svijetlo zelene ili žute boje
  • Rosea Plena s dvostrukim rozim cvjetovima
  • Var. rosea s cvjetovima koji su roza boje

Sadnja đurđica

Đurđice se mogu naći kao ukras okućnica i vrtova, a svoju primjenu nalaze i u dekoriranju unutarnjeg prostora kao lončanice ili rezano cvijeće. Razmnožava se sjemenom ili korijenom i jako brzo se širi. Zahvaljujući svom gustom korijenju, sprječava rast korova.

Sadnju korijena je najbolje obaviti tijekom jeseni, a sadi se na dubini od 2 do 3 cm. Za sadnju u vrtovima najbolje je koristiti vrste Everest i Rosea.

Prije stavljanja korijena u zemlju, mogu se malo podrezati njegovi krajevi kako bi se potaknuo unos vlage i pokrenuo proces rasta. Korijen se stavlja u zemlju toliko duboko da vrh bude tek malo iznad zemlje.

Sadnja đurđica može se vršiti i u vrtnim posudama u zatvorenim prostorima, a nakon cvatnje se može presaditi u vrt. Kada su uvjeti povoljni i ima dovoljno mjesta, biljka se brzo širi. U ograničenim prostorima postaje pregusta pa je treba prorijediti.

Uzgoj đurđica

Uzgoj đurđica nije pretjerano zahtjevan. Ovoj biljci odgovaraju sjenovita ili polusjenovita područja i vlažna do umjereno suha, rastresita humusna tla blage do umjereno kisele reakcije.

Za uspješan uzgoj na sunčanom mjestu, pobrinite se da je zemlja uvijek vlažna. Jednom posađena, đurđica se vrlo lako sama dalje razmnožava.

Kod uzgoja đurđica za rezani cvijet, najbolje ih je saditi na pjeskovito-ilovastim tlima. Kao dobre pretkulture pokazali su se krastavci, rajčice i leguminoze, dok kupus nije dobra pretkultura jer postoji mogućnost pojave štetnih nematoda.

Sadnja podanaka može se obavljati na otvorenom ili u hladnim klijalištima. Sade se u redovima, a u jedan kvadratni metar stane 120-150 podanaka. Tlo se nakon sadnje krajem rujna i početkom listopada treba dobro zaliti i pokriti slojem treseta debelim 4-5 cm.  Ovako posađen nasad uz redovitu prihranu može trajati 5-6 godina.

Ako se želi ostvariti ranija cvatnja (u ožujku), potrebno je krajem siječnja ili početkom veljače natkriti nasad folijom i osigurati mu toplinu niskog tunela.

Svake godine je potrebno povaditi četvrtinu podanaka koji su sitni i samim time nereprezentativni.

Kada je zalijevanje u pitanju, đurđice je bolje jednom tjedno temeljito zaliti, nego ih češće zalijevati manjim količinama vode.

Bolesti i štetnici

Uzgoj đurđica mogu narušiti siva plijesan i crna trulež.

Sivu plijesan uzrokuje gljivica Botrytis cinerea koja se javlja početkom ljeta i na donjim se dijelovima listova biljke manifestira u obliku smeđih nekrotičnih mrlja. Gljivica se od listova širi dalje stvarajući prevlaku u vidu sivobijele paučine. Biljke zaražene ovom bolešću treba ukloniti i spaliti, a ostale zaštititi registriranim sredstvima za zaštitu od gljivičnih bolesti cvijeća.

Crna trulež se u obliku crnih mrlja javlja na podancima, a zatim se mrlje dalje šire i na lisne izbojke, čime biljka gubi na svojoj tržišnoj vrijednosti. Uzročnik crne truleži je gljiva Sclerotonium denigrans.

Zanimljivosti

Može se pronaći po cijeloj Europi i u umjerenom pojasu Azije i Sjeverne Amerike. U divljini raste na čistinama svijetlih bjelogoričnih šuma, šuma hrasta, u šikarama te na brdskim livadama.

Đurđica je omiljeni cvijet među kraljicama i princezama pa su ih neke od njih, poput kraljice Victorie te princeza Grace Kelly i Kate Middleton, nosile kao bukete na svojim vjenčanjima. Smatra se da donose sreću u ljubavi pa iz tog razloga i prikladne za vjenčanja.

U Finskoj je 1967. godine proglašena nacionalnim cvijetom, a u Francuskoj se svake godine prvog svibnja obilježava “La Fête du Muguet” (Dan đurđica). Svjetski poznati bend Queen ima pjesmu koja je dobila naziv prema ovom cvijetu.

Đurđici se nekada pridavao veliki značaj jer se smatralo da je prikladna za liječenje gotovo svih bolesti. Danas se ne upotrebljava u medicini, ali galenski pripravci od nje spadaju među najznačajnije lijekove za kronična srčana oboljenja, smetnje u prijenosu podražaja, slabosti srca nakon infekcija i razne druge tegobe sa srcem i krvotokom.

Važno je naglasiti da je đurđica ipak otrovna. Otrovni su svi dijelovi biljke, osobito cvjetovi i plod. Simptomi trovanja su jak nadražaj sluznice želuca, bol u trbuhu, glavobolja, mučnina, širenje zjenice oka, povraćanje, proljev, ubrzan rad srca s nepravilnim pulsom, vrtoglavica, nesvjestica, te kod težih slučajeva i smrt.

Kod trovanja đurđicom treba zatražiti liječničku pomoć, a do tada izazvati povraćanje i, ako je moguće, uzeti drveni ugljen ili piti mlijeko u kojem se kuhala hrastova kora.

Nakon diranja ove biljke potrebno je temeljito oprati ruke, a njome nikako ne smiju rukovati trudnice i djeca.

Foto: Marina Pershina / Pixabay 

Zadnje objave

lijeska

Lješnjak

Lješnjak (lat. Corylus avellana) je plod biljke lijeske koja se još naziva i običnom ili šumskom lijeskom. To je grm ili listopadno drvo sa zaobljenim listovima koji mogu biti dugi 6 do 12 cm, a sa strane su prekriveni dlačicama. … [više] about Lješnjak

orah

Orah

Orah (lat. Juglans), biljka je iz porodice orahovki (Juglandaceae). Ime mu dolazi od izraza Jovis glans, što znači Jupiterov žir, a kod nas se nazivao "kraljevskim orahom" (Jupiter je italska verzija Zeusa, vladara svih bogova … [više] about Orah

mušmula

Mušmula

Mušmula (lat. Mespilus germanica) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae) koja prirodno raste u grm ili ako je se oblikuje može narasti u stablo do 8 m visine. Njezin plod nazivamo mušmula. U narodnome izričaju nazivaju je divlja … [više] about Mušmula

bazga

Bazga

Bazga (lat. Sambucus) spada u rod listopadnih grmova ili niskog drveća iz porodice moškovičevki (Adoxaceae). Postoji četrdesetak vrsta bazge. Uglavnom je riječ o drvenastim biljkama, no postoje i višegodišnje zeljaste … [više] about Bazga

višnja

Višnja

Višnja (lat. Prunus cerasus) je voće koje se često naziva i "plemenitim voćem", i to prvenstveno zbog unutarnjih svojstava ploda.  Spada u porodizu ružovki Višnja u pravilu raste do 6 m visine te ima ispravno stablo s visećim, … [više] about Višnja

medvjeđi luk

Medvjeđi luk

Medvjeđi luk (lat. Allium ursinum) je trajna zeljasta samonikla biljka koja je jestiva, a srodnik je luka i češnjaka te pripada porodici lukova (lat. Alliaceae). Osim pod nazivom medvjeđi luk moguće ga je pronaći i pod nazivima … [više] about Medvjeđi luk

češnjak

Češnjak

Češnjak (lat. Cichorium endivia), poznat i pod nazivom bijeli luk, biljka je iz porodice lukovki (Alliaceae) kojoj pripadaju i poriluk, luk i vlasac. Zbog njegovog mirisa i okusa često ga svrstavaju među začinsko bilje, umjesto … [više] about Češnjak

komorač

Komorač

Komorač (lat. Foeniculum vulgare Mill.) je aromatična začinska biljka koja pripada porodici štitarki (Apiaceae). Raste samoniklo, a može se i uzgajati. Ima snažan, dubok i razgranat korijen iz kojeg raste stabljika koja može … [više] about Komorač

grm kupine

Kupina

Kupina (lat. Rubus fruticous) je biljka penjačica iz porodice ružovki (lat. Rosaceae). Spada u voće, a svuda po svijetu raste u izobilju. Njezino je podrijetlo teško odrediti, ali smatra se da potječe iz sjevernih područja Europe, … [više] about Kupina

polje poriluka

Poriluk

Poriluk (lat. Allium porrum) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice lukovki (Alliaceae). Kod nas je poznat i pod nazivima porjak ili perati luk. Ima duguljastu lukovicu i čupavo korijenje. Listovi poriluka su duguljasto … [više] about Poriluk

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2022 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski