Božikovina (lat. Ilex aquifolium) najpoznatija je vrsta roda Ilex, a isto tako je jedina predstavnica roda koja raste u Hrvatskoj. Poznata je još po nazivima zelenika, bodika, božje drvce, zelenika.
Božikovinu svrstavamo u vazdazeleno grmlje ili nisko stablo koje može doseći visinu od 5 – 10 m. Što se tiče samog rasta, to je iznimno spor i dugotrajan proces, pa visinu od jednog metra dosegne u periodu od tri godine.
Božikovina može rasti pojedinačno ili u manjim skupinama, a lišće joj je debelo, tamnozeleno, sjajno i kožasto. Na mlađem grmlju možemo primijetiti kako je lišće bodljikavo, cvjetovi su blijedožućkaste boje, a plod je koštunica, veličine zrna graška, sadrži 4 – 5 sjemenki te stoji na peteljci dužine 1 cm.
Cvjetovi božikovine su bijeli i jednospolni, a važno je napomenuti kako je ova biljka diecijska, što znači da biljka ima isključivo ženske, ili isključivo muške plodove. Spol možemo odrediti i prije nego biljka počne cvjetati, između 4. i 12. godine starosti. Cvjetove ženskih biljaka možemo prepoznati po sljedećim karakteristikama: oni su često izolirani, ili u malim grupicama od tri, mogu biti bijeli ili blago ružičasti, a krase ih četiri latice.
Cvatnja se događa krajem ožujka i početkom travnja kada ju krase cvjetovi bijele, žute ili ružičaste boje. Primamljive bobice, odnosno plodovi, nastaju prilikom oprašivanja od strane pčela ili drugih takvih insekata. Bobice mogu biti crvene, bijele, crne, narančaste ili žute boje. Njima se najčešće hrane ptice i neke divlje životinje, dok se ljudima ni u kojem slučaju ne preporučaju. Plod je veličine graška (s 4 do 5 sjemenki).
Ukoliko to dopuste ptice, plodovi sazrijevaju u studenom te ostaju na granama sve do proljeća.
Vremenski uvjeti sadnje: sunčana i (polu)sjenovita područja
Vrijeme cvatnje: svibanj i lipanj
Vrijeme sadnje: rano proljeće i kasna jesen
Visina stabla: od 10 do 15 m
Zaštićena biljna vrsta
Vrste božikovine
Žutošarena vrtna božikovina
Ilex altaclarensis “Golden king” – krasi ju trajno, zeleno lišće, pogodna je za živice, a rubovi listova su žuto obrubljeni pa tvore zanimljiv okvir oko kuće ili vrta. Crveni plodovi dodatno pojačavaju atraktivan izgled ove biljke. Preferira sunčana i sjenovita područja, može narasti do 300 cm, grmolikog je rasta, a cvijet je bijele boje. Cvatnja se odvija u periodu od svibnja do lipnja. Iako lijepe crvene boje, plod je otrovan. Ovoj vrsti božikovine pogoduje područje zaštićeno od vjetra.
Vrtna božikovina s plodovima
Ilex aquafolium – listovi ove božikovine skoro pa i ne sadrže trnje, a grm je idealan za zidove od živice. Ovoj vrsti božikovine ne šteti mraz, a dobro podnosi i orezivanje. Sjenovita i sunčana područja su joj omiljena. Raste u širinu, 150 – 300 cm, cvijet je bijele boje, a plod svijetlocrvene. Glavno obilježje ploda je otrov koji sadrži. Cvate od svibnja do lipnja, a orezivanje se odvija u proljeće. Može uspijevati čak i ispod krošnje drveća, u suhoj sjeni.
Božikovina
Ilex meservae “Blue prince” – grm ove božikovine je zimzelen i cvatući, a lišće joj je slično lovoru (sjajno, zelenkasto-plavkaste boje) što živici daje profinjeniji izgled. Ova božikovina je otporna na mraz, raste uspravno (200 – 300 cm), cvijet je bijele boje, a cvatnja se odvija u svibnju, a to vrijedi samo za muške cvjetove. Ako se zimi zaredaju suhi periodi, potrebno ju je zalijevati, a s obzirom na to da je otporna na mraz, može se orezivati i u jesen.
Božikovina s plodovima
Ilex meservae “Blue Princess” – ovu vrstu božikovine ističu sjajni crveni plodovi te sjajno lišće plavkaste boje koje cijelu godinu nastoji održati zatvoreni oblik živice. Za razliku od “Blue Prince” božikovine, ova vrsta sporijeg je rasta pa je predodređena za niže živice koje su veoma jednostavne za održavanje. Raste uspravno (100 – 150 cm) na sunčanim i sjenovitim mjestima. Cvatnja se događa u svibnju, cvijet je bijele boje, a plod crvene, sadrži otrov. U zimskim uvjetima kad nema mraza, a periodi su suhi, potrebno ju je zalijevati.
Sadnja božikovine
Božikovina se može razmnožavati sjemenkama, no osim toga, razmnožava se i reznicama i povaljenicama. Često ispod starijih biljaka možemo naići na tek mlade, razvijene biljke koje su se, naravno, razvile prirodnim putem. Ptice su u ovom slučaju veoma korisne kad je razmnožavanje u pitanju. S obzirom da se hrane plodovima božikovine, na taj način ih i raznose, a to pogoduje njezinom razmnožavanju.
Kod presađivanja moramo obratiti pozornost na sadnice. U svakom slučaju, lakše će se primiti sadnice koje su kontejnirane, od onih koje su balirane. Često se događa da ova biljka prilikom presađivanja odbaci lišće, međutim, tome ne trebamo pridavati veliku brigu jer će otpalo lišće za tren zamijeniti novo.
Božikovina uspijeva najviše na sunčanim područjima, ali ne smetaju joj ni sjenovita ili polusjenovita područja. Zimu ne podnosi lako, osobito hladne vjetrove od kojih traži zaštitu. Poznato je kako postoje biljke koje imaju svojstvo zaštite od buke, a među njima se našla i ova biljka. Ako se odlučite za uzgoj božikovine u obliku žive ograde, ona će dobro ublažavati vanjske zvukove.
Pogoduje joj dobro drenirano i blago kiselkasto tlo, dok joj podzemne vode i vapnenačko tlo baš i ne pružaju dobre uvjete. Prilikom sadnje božikovine, tlo mora biti dovoljno kisele reakcije, a ukoliko to nije, prije sadnje, tlo se mora pripremiti dodatkom kiselog treseta (koristimo ga kako bismo poboljšali fizička i biološka svojstva pješčanog i ilovastog tla).
Gnojidba, koja bi trebala biti redovita sezonska, obavlja se u rano proljeće, a moguća je i u kasnu jesen. Gnojivo mora biti namijenjeno za biljke kojima pogoduje kiselkasto tlo. Ako božikovinu želimo posaditi u obliku živice, moramo znati na koji način to i učiniti.
U tom slučaju, sadnja božikovine obavlja se jednoredno (razmak 50 – 60 cm), osim ako je u pitanju slobodnorastuća živica, tada je moguća sadnja u nepravilnom nizu (razmak 80 – 100 cm). Sadnja božikovine u nepravilnom nizu, omogućit će brži rast, ali neće biti gusta poput one koja se redovito obrezuje.
Uzgoj božikovine
Božikovina je biljka koja svoje mjesto pronalazi u vrtovima i parkovima, a moguće ju je uzgajati i u obliku živice. Ova biljka ima jedan plus, a to je da dobro podnosi gradski, onečišćeni zrak. Za uzgoj božikovine je najpogodnija je kontinentalna klima (zime su blaže, a ljeta nisu toliko vruća i suha).
Božikovinu, kao i više manje svaku biljku, potrebno je orezivati, ali isto tako, nećemo pogriješiti ako ne učinimo isto. Božikovinu možemo oblikovati u slučaju da to želimo, a isto tako ju možemo i ostaviti da se razvija u svom prirodnom obliku piramidalne krošnje.
Sadnice božikovine je potrebno zaštititi borovim iglicama ili malčem od lišća kako bi na taj način održali temperaturu i vlažnost. Najveća greška je biljku obasipati velikim količinama vode. Ako dođe do gubitka lišća, bit će dovoljna mala količina vode prilikom zalijevanja. Rano proljeće je odlično doba za prihranu, mada to možemo učiniti i u kasnu jesen i to pomoću tekućeg gnojiva. Zimi je potrebno učvrstiti tlo oko grma.
Božikovina je biljka atraktivnog lišća i primamljivih plodova, a uza sve to, njezin habitus je gust i kompaktan, stoga možemo reći da je ona biljka široke hortikulturne primjene. Pogodna je za uzgoj u manjim grupama, ali dobro će poslužiti i kao živica (zbog bodljikavog lišća). Božikovina, osim u vrtu, svoje mjesto može pronaći na terasi ili balkonu.
Moguć je i uzgoj božikovine u loncima. Njene grančice kao reznice posađene u lonac, vrlo brzo postaju zakorijenjene.
Upotreba božikovine
Božikovina u pučkoj medicini služi kao lijek za bolesti poput artritisa, bolesti krvi, dišnih organa i putova, bolesti probavnog sustava, jetre. Od svježe ubranih listova, cijeđenjem se dobiva sok koji se posebno koristi u svrhe liječenja bolesti jetre.
Njezin korijen koristi se za pojačano izlučivanje mokraće, a isto tako izaziva pretjerano znojenje kod snižavanja povišene tjelesne temperature. Plodovi koji božikovini daju primamljiv i atraktivan izgled sadrže kofein, alkaloide i teobromin, a za ljude su toksične. Njihovo konzumiranje izaziva mučninu, povraćanje i proljev, a teži slučajevi mogu dovesti i do smrti.
S obzirom na to da ju krase sjajni listovi i već spomenute primamljive bobice koje dozrijevaju u kasnu jesen, božikovina je svoje mjesto pronašla među ostalim božićnim simbolima pa ju često možemo uočiti na mnogobrojnim božićnim dekoracijama kao što su ukrasni papiri, stolnjaci, salvete i ostali dekorativni elementi.
Povijest
U doba starih Rimljana, grančica božikovine simbolizirala je zaštitu od uroka i čarolije da bi se njezina moć kasnije prenijela i u kršćanstvo. Danas simbolizira rođenje Isusa Krista; crveni plodovi simbol su Njegove krvi, a bodljikavo lišće simbolizira krunu od trnja.
Božikovina se u obliku vijenca stavljala na ulazna vrata kako bi otjerala zle sile. Ova biljka u narodu je poznata po moći koju sadrži; daje plod zimi, kad sve ostale biljke miruju, a samo ona prkosi.
Planinski krajevi zapadne i srednje Europe, mala Azija, Perzija i sjeverozapadna Afrika, prirodna su staništa ove biljke (do 1200 metara nadmorske visine). Ovo stablo dugog je vijeka te može doživjeti preko sto godina. U Hrvatskoj je najbrojnija na području Gorskog kotara.
Božikovina je poznata i po tome što ima značajnu ulogu u formiranju labirinata (Castle Bromwich Hall Gardens, Engleska).
Autor: Iva Ricov, Foto: dendoktoor /Pixabay
Odgovori