Spatifilum (lat. Spathiphyllum) je rod biljaka iz porodica kozlačevki (Aracea) i spada u skupinu zimzelenih trajnica porijeklom iz tropskih predjela Amerike i jugoistočne Azije. Prirodno raste u vlažnim ekvatorijalnim šumama, uglavnom u zasjenjenim dijelovima i u svojim domicilnim uvjetima je višegodišnja biljka koja obilno cvjeta.
Poznat je i pod nazivima jedarce i ženska sreća, dok se na anglosaksonskom govornom području naziva peace lily što u prijevodu znači mirni ljiljan, iako biljka ne pripada rodu ljiljana. Srodne vrste su kala, filodendron, difenbahija, adam, zamija i monstera.
Biljka ima duge, glatke, zašiljene tamnozelene listove savijene prema dolje, dužine 60 cm i širine 20 cm te pričvršćenje uz centralnu stabljiku dugim peteljkama. Ovakav oblik listova čini je vrlo atraktivnom čak i ako nije procvjetala. Narodni naziv jedarce duguje krupnim, bijelim pricvjetnim zaštitnim listovima nalik na jedra u središtu kojih se nalaze uspravni žućkasti klipovi koji su zapravo cvjetovi i nazivaju se spadiks. Unutar jednog spadiksa nalazi se mnogo sitnih i manje uočljivih cvjetića.
Određene sorte biljke mogu imati i žućkaste ili zelenkaste zaštitne listove. Na samom početku cvjetanja zaštitni listovi su tamnozeleni te postupno postaju bijeli, mogu trajati i do nekoliko tjedana i naposljetku postupno postaju tamniji što je znak da se cvjetanje bliži kraju. Ako je biljka uzgojena u povoljnim uvjetima, cvjetat će tijekom cijelog ljeta pa čak i do kasne jeseni. Uzgoj ove biljke je jednostavan i njena je namjena da se prvenstveno uzgaja kao sobna biljka.
Srodnici
Vrste spatifiluma
Ova biljka ima mnogo hibrida čije veličine su od minijaturnih do velikih, a razlike su i u boji cvjetova i listova. Najpoznatije sorte su Spathiphyllum Wallisii, Spathiphyllum Power Petite, Spathiphyllum Golden Delicious, Spathiphyllum Starlight, Spathiphyllum Sensation, Spathiphyllum Mauna Loa, Spathiphyllum Sweet Benito.
Spathiphyllum Wallisii
Radi se o niskom kultivaru koji rijetko naraste više od 30 cm visine. Skoro isključivo je namijenjen uzgoju u zatvorenom prostoru i upravo ova sorta je danas najpopularnija za sobni uzgoj. Cvati od kasnog proljeća do ljeta i dok zimi zahtijeva dobro osunčani položaj, tijekom toplih mjeseci uživat će na sjenovitom mjestu.
Spathiphyllum Power Petite
Ovo je još jedna niska sorta koja može narasti do 40 cm i zbog svoje male veličine odličan je izbor za stanove u kojima nema puno prostora ili za uredske prostore. Dosta je tolerantan na sušna razdoblja i nakon uspostave redovitog zalijevanja brzo se oporavlja. Ima izuzetno tamne zelene listove koji su vrlo simetrični.
Spathiphyllum Golden Delicious
Ovo je relativno noviji hibrid koji se od ostalih razlikuje po listovima prošaranim zelenim i zlatnim nijansama. Njegovo dugotrajno cvjetanje započinje u proljeće, iako nije rijetkost da cvjeta i tijekom jeseni ili zime. Sa svojim rastom od maksimalno 35 cm također spada u niže sorte.
Spathiphyllum Starlight
Ova srednje visoka sorta raste u visinu od 45 - 60 cm i vrlo je razgranata. Ima uske, tamnozelene listove voštanog odsjaja s valovitim rubovima. Cvjetovi se uzdižu visoko iznad listova, a zaštitni listovi su bijele boje. Vrlo su brojni pa nije rijetkost da u jednoj posudi procvate 20 - 25 cvjetova. Obično cvate od veljače do kolovoza, iako uz povoljne uvjete može cvjetati skoro tijekom cijele godine.
Spathiphyllum Sensation
Spathiphyllum Sensation spada u visoke kultivare koji u visini u širinu narastu do 1 m, a postoje i primjerci koji su u visinu narasli do impozantnih 2 m. Njegovo zaštitno obilježje, osim lijepih bijelih zaštitnih listova, su i veliki, rebrasti tamnozeleni listovi. Ima vrlo nisku otpornost na hladne uvjete, potrebno mu je osigurati dovoljnu količinu vlage i optimalne svjetlosti tijekom čitavog dana.
Spathiphyllum Mauna Loa
Radi se o kultivaru koji u visinu naraste do 90 cm pa stoga spada u visoke sorte. Ima velike, snježno bijele zaštitne listove dužine do 10 cm, a specifičnost ovog kultivara je da je i spadiks bijele boje. Listovi su kopljasti, tamnozeleni, a cvjetovi nježno mirisni. Nije tolerantan na niske temperature, zahtijeva polusjenoviti položaj i ne podnosi pretjerano zalijevanje.
Spathiphyllum Sweet Benito
Ovo je još jedan visoki kultivar koji doseže visinu do 1 m, no ako se uzgaja u maloj posudi i njegova visina će biti znatno manja od ove. Grmolika je, brzorastuća biljka koja najbolje uspijeva u zasjenjenim područjima, uz redovno zalijevanje i korištenje dobro dreniranog tla.
Uzgoj spatifiluma
Spatifilum je biljka u čiji se uzgoj mogu upustiti i početnici. Da bi uzgoj bio uspješan potrebno je osigurati adekvatan smještaj biljci koji se može prilagođavati sezonski, pa tako tijekom hladnijih mjeseci treba osigurati više svjetlosti i sunca, a tijekom ljeta zasjenjeni položaj. Njegovi zahtjevi glede zalijevanja su poprilično skromni, a posebno treba voditi računa o odgovarajućoj temperaturi jer najveći broj sorti ove biljke ne podnosi hladnoću.
Tlo
Idealno tlo za ovu biljku je ono koje uspijeva u sebi zadržati dovoljnu količinu vode, ali i da je dobro drenirano. Dodaci od tresetne mahovine mogu biti od pomoći za zadržavanje vlage. Biljka preferira kiselija tla pH reakcije 5,8 - 6,5. Najbolja mješavina za sadnju spatifiluma je mješavina standardnog komposta za kućne biljke, pijeska i perlita u omjerima 2:2:1, a za sadnju može poslužiti i namjenska zemlja za kaktuse. Uobičajeni znaci da je tlo pregusto, nedovoljno drenirano ili da nema odgovarajuću kiselu reakciju su požutjelo ili mlohavo lišće, truljenje korijena biljke i sušenje listova.
Klima
Spatifilum voli ujednačenu temperaturu oko 25°C. Zimi ne bi smjela pasti ispod 16 - 17°C jer je biljka jako osjetljiva na hladnoću. S obzirom na to da se radi o biljci koja se uzgaja uglavnom kao sobna i uredska biljka, neće biti većih problema s osiguravanjem optimalne temperature. Treba izbjegavati smještaj biljke pored radijatora ili drugih grijalica.
Ako se biljka sadi na otvoreno, tad u obzir dolazi jedino mediteranska klima s dugim, toplim i kišovitim ljetima, ali i u tom slučaju biljku treba unijeti u zatvorene prostore čim se temperature počnu spuštati ispod 16°C.
Vrijeme sadnje
Najbolje vrijeme za sadnju spatifiluma je proljeće. Biljke koje su tada posađene imat će dovoljno vremena da se adaptiraju u novoj sredini do toplih ljetnih mjeseca kada se mogu i iznijeti na otvoreno. Sadnja u ovom periodu omogućuje bolje filtriranje svjetlosti koja je neophodna za dobar uzgoj biljke.
Slaganje kultura
Spatifilum je biljka koja se u prvom redu uzgaja kao sobna i uredska biljka. No, pod određenim uvjetima spatifilum se može posaditi i u vrtu. Ako se sadi na otvoreno, preporučuje se saditi ga na onim mjestima gdje su ranije bile posađene cvjetajuće lukovice poput gladiole, tulipana, kale.
Ovu biljku ne treba saditi u blizini povrtnih kultura zato što tla umjerene do alkalne reakcije u koja se sadi većina povrtnica, ne djeluju povoljno na rast i razvoj spatifiluma. Iznimka je jedino krumpir koji voli kiselo tlo i umjereno zalijevanje, pa stoga nema zapreke da se sadi u blizini spatifiluma.
Najbolji susjedi za ovu biljku su kaladijum, kroton, dracena, paprat i peperomija. Zbog činjenice da voli polusjenovit položaj, dobar izbor za sadnju spatifiluma je pored razgranate hortenzije, ispod Judinog drva, planike, oraha, bazge i jasena.
Treba izbjegavati sadnju u blizini kaktusa i sukulenata zbog toga što ove vrste preferiraju suha tla.
Uzgojni oblik
Spatifilum raste kao grmolika zeljasta trajnica čija visina ovisi o vrsti sorte. Kod pojedinih sorti grane s dugačkim listovima su razgranate dok kod manjih idu uspravno i tako stvaraju kompaktan izgled.
Faza mirovanja
Spatifilum može dugo cvjetati više puta tijekom godine, tijekom proljeća, ljeta i u kasnu jesen. Faza mirovanja nastupa nakon što biljka zadnji puta cvjeta u toku kalendarske godine, a to se u pravilu događa zimi. U toj fazi biljka akumulira energiju za novi vegetacijski ciklus, pa ju je potrebno smjestiti na odgovarajuće mjesto gdje će imati dovoljno svjetlosti tijekom dana i zaštićeno od propuha i niskih temperatura.
Sadnja spatifiluma
Prilikom sadnje spatifiluma potrebno je odabrati adekvatnu posudu za sadnju i mjesto gdje ćemo je smjestiti. Proces sadnje spatifiluma nije kompliciran, a za sadnju se odabiru zdrave biljke s uspravnim listovima. Od velikog je značaja osiguranje dovoljno visoke temperature jer se radi o biljci koja je tropskog porijekla i ne trpi hladnoću i propuh.
Sadnja sjemena
Da bi se prikupilo sjeme biljke, potrebno je laganom metlicom protresti spadiks. No, kako su za oplodnju nužni i muški i ženski cvjetovi koji cvjetaju u različito vrijeme, sjeme se najčešće dobiva u staklenicima. Stupanj klijavosti je relativno nizak i sjemenke je potrebno posaditi brzo nakon prikupljanja. Stoga ova metoda razmnožavanja nije prvi izbor kada je spatifilum u pitanju.
U plitku posudu se najprije postavi drenažni sloj na koji se stavi sloj pijeska i treseta. Sjeme se plitko sije, pa se posuda zatim stavlja u prostoriju gdje je temperatura 24 - 25°C. Posuda se odozgo prekrije prozirnom folijom ili staklenkom, ali se i redovito mora provjetravati da se ne bi razvila plijesan. Tijekom cijelog tog razdoblja zemlju je potrebno zalijevati iz prskalice. Kada se pojave mlade biljke s nekoliko listova potrebno ih je rasaditi. Ovako razmnožena biljka počet će cvjetati za neke 3 - 4 godine.
Sadnja reznice
Reznice se uzimaju od brojnih bočnih stabljika na kojima se razvio par mladih listova koji su skupljeni u rozete i ako već imaju razvijeno sitno korijenje mogu se odmah posaditi u zemlju. Ako nemaju korijenje stavljaju se u vodu u koju je prethodno dodan aktivni ugljen. Da bi se obavio ovaj postupak biljku je potrebno prethodno izvaditi iz zemlje i pažljivo odabrati mjesto razdvajanja mlade biljke od matične.
Reznica se drži u vodi dok ne pusti korijenje, a zatim se sade u mješavinu obične zemlje za sobno bilje i pijeska. Najprije se posade u privremene posude iz kojih će se, nakon što se korijenje razvije, presaditi u odgovarajuću posudu za stalno.
Razmnožavanje se može obaviti i diobom korijena biljke koja se obavlja u proljeće, neposredno prije cvatnje. Pri tome je potrebno pažljivo razdvojiti korijenje da se nježne žilice ne bi oštetile.
Kalemljenje
Spatifilum se ne razmnožava kalemljenjem. Osnovni načini razmnožavanja su dioba korijena, reznice i, mnogo rjeđe, pomoću sjemena.
Uzgoj u vrtu
S obzirom na to da je ova biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih krajeva, njezin uzgoj na otvorenom je moguć samo u područjima koje odlikuje blaga klima sa slabim zimama i toplim ljetima. Spatifilum treba posaditi u sjenoviti dio vrta, nikako ne na izravno sunce koje može spržiti njegove listove i cvjetove. Osim toga, biljka mora biti zaštićena od vjetrova pa je stoga važno posaditi je pored većih biljaka koje će predstavljati njen prirodni zaklon, uz uvjet da se radi o biljkama koje dijele iste potrebe za kiselim tlom kao i spatifilum.
Tlo u koje se sadi prethodno je potrebno dobro prorahliti, a po potrebi dodati i pijeska kako bi se omogućila bolja drenaža. Biljku je potrebno umjereno redovito zalijevati, a tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno. Ova biljka ne može prezimiti u vrtovima na temperaturama manjim od 16°C, pa ju je stoga potrebno pravovremeno zaštiti ili podizanjem improvizirajućih plastenika ili izmještajem u zatvorenu prostoriju.
Uzgoj u plasteniku
Spatifilum spada u najpopularnije sobne biljke i vrlo je raširen njegov uzgoj u plastenicima. Da bi uzgoj bio uspješan, plastenici moraju biti dobro grijani uz osiguravanje potrebne vlažnosti najčešće navodnjavanjem sistemom kap po kap. Uzgoj u plastenicima je vrlo zahvalan za dobivanje sjemena ove biljke jer je moguće kombinirati i uskladiti proces cvjetanja muških i ženskih cvjetova radi obavljanja oplodnje.
Uzgoj u posudama
Ova biljka je u prvom redu namijenjena uzgoju u posudama kao ukrasna lončanica. Posuda u koju se biljka sadi mora imati drenažni otvor na dnu, i prednost se daje plastičnim posudama jer su lakše za manipuliranje u zatvorenim prostorima. Biljka ne smije biti posađena u preveliku posudu jer će u tom slučaju doći do nesrazmjernog razvoja korijena u odnosu na nadzemni dio biljke. Biljku posađenu u posudu treba redovito zalijevati, ali pri tome pratiti izlijeva li se voda kroz drenažne rupice. U slučaju da se višak vode izlio u tanjurić ispod posude potrebno je pričekati oko pola sata da biljka upije onoliko koliko joj je potrebno, a zatim višak vode izliti.
Biljka posađena u posudi traži mnogo neizravne svjetlosti, tako da će dobro mjesto za njen smještaj biti na udaljenosti dva metra od južnog ili zapadnog prozora. Tijekom zime, biljku treba odmaknuti od prozora ili vrata koji se često otvaraju jer ne podnosi propuh.
Održavanje nasada
Tlo oko nasada ove biljke treba redovito rahliti, a ako je odveć zbijeno i vlažno dodati po potrebi i pijeska. Korove treba čistiti jer se tako smanjuje opasnost od širenja zaraznih bolesti. Malč od kore četinjača ili kokosovih vlakana može pomoći u vrućim razdobljima da se voda duže zadrži u zemlji.
Održavanje i njega
Lijepe i delikatne listove spatifiluma treba nekoliko puta mjesečno prebrisati krpicom namočenom u vodi. Nakon što je biljka ocvala, osušene cvjetove treba pažljivo otkinuti kao i osušene listove. Povremeno je dobro biljku iznijeti na balkon i izvršiti prskanje cijele biljke mlakom vodom iz prskalice jer se tako hidratizira njen nadzemni dio. To se radi za lijepog vremena i visokih temperatura, u proljeće i ljeto.
Ako se želi potaknuti cvjetanje tada se posuda s biljkom stavlja 15 dana na hladnije mjesto, a nakon toga je vraćamo na staro mjesto.
Zalijevanje
Spatifilum u svom prirodnom okruženju raste u područjima visoke vlažnosti, pa ga je stoga potrebno redovito zalijevati i orošavati. Prilikom zalijevanja zemljište treba biti toliko natopljeno da se do sljedećeg zalijevanja osuši. Premalo vlažnosti dovodi do klonuća biljke, no ona će se brzo oporaviti nakon što se ponovno zalije.
Tijekom toplih mjeseci dovoljno je zalijevati biljku dva puta tjedno, a tijekom zime jednom tjedno. Dobro ju je zalijevati destiliranom vodom sobne temperature, a od koristi može biti i voda u kojoj se kuhalo povrće zbog obilja hranjivih sastojaka koje će biljka iskoristiti. Ako se pretjera sa zalijevanjem, na listovima biljke mogu se pojaviti smeđe mrlje i biljku je tada potrebno odmah presaditi u suhi supstrat iako ni to ne garantira njen oporavak.
Kod biljaka koje se nalaze na prozorima treba paziti da ne dođe do mokre hipotermije. Do toga dolazi kada se biljka uvečer zalije i ostane stajati na otvorenom prozoru. Uslijed noćnog pada temperature dolazi do pothlađivanja korijena u mokrim uvjetima i biljka propada.
Gnojidba
Za pravilan rast i razvoj biljke neophodno ju je redovito gnojiti i prihranjivati. Tijekom proljeća i ljeta biljka treba mineralna gnojiva koja se razrjeđuju u omjeru 1 g na 1 l vode, a u periodu aktivnog cvjetanja preporučuje se zastati s gnojenjem. Neposredno prije cvjetanja biljku je dobro zagnojiti gnojivima koja sadrže fosfor i kalij jer oni potiču cvjetanje.
Biljka se gnoji jednom mjesečno od ožujka do listopada uz povremeno pauziranje tijekom faze cvjetanja, a tijekom zimskog mirovanja gnojenje nije potrebno. Ako izostane cvjetanje to može, između ostaloga, ukazivati na pretjeranu gnojidbu, ali i na manjak hranjivih sastojaka. Pocrnjeli rubovi listova također mogu ukazivati na pretjerivanje s gnojenjem. U odabranom gnojivu udio dušika obavezno mora biti manji od udjela fosfora i kalija.
Od organskih načina gnojidbe koji će obiljci mogu poslužiti ostaci hrane, pivo ili ljuske crnog luka.
Razmnožavanje
Biljka se najčešće razmnožava reznicama, tj. odvajanjem bočnih izdanaka i diobom korijena. Mnogo rjeđe razmnožavanje se obavlja pomoću sjemena, čime se dobiva biljka višeg stupnja otpornosti, ali s dužim periodom do prve cvatnje.
Presađivanje
Presađivanje spatifiluma najbolje je napraviti u proljeće. Ne presađuju se biljke koje upravo cvjetaju niti one starije biljke koje su dosegle svoju maksimalnu veličinu. Međutim, biljke kupljene tijekom prošle godine koje se još uvijek nalaze u istoj posudi u kojoj su i kupljene, kao i mlade biljke koje su prerasle posudu ili im je korijenje do te mjere ispunilo posudu da je vidljivo i na površini - to su glavni kandidati za presađivanje.
Prilikom presađivanja biljku je potrebno pažljivo izvaditi iz posude da se korijenje ne ošteti, bilo okretanjem naopačke uz pridržavanje supstrata ili, u slučaju da je biljka korijenjem u cijelosti ispunila posudu, pomoću nožića prođe uz rubove supstrata i nakon toga izvadi biljku s busenom i zemljom. Presađuje se u posude koje imaju drenažne rupice za oticanje vode, a dno posude prekrije slojem krhotina glinenih tegli ili oblucima. Na taj drenažni sloj stavlja se sloj zemlje, a zatim sadi biljka tako da razina zemlje bude 1 - 2 cm od ruba posude. Ovako posađeni spatifilum treba dobro zaliti i staviti na mjesto do kojeg dopire filtrirana svjetlost i koje je dobro zaštićeno od propuha, a u prvim tjednima nakon presađivanja ne treba ga prihranjivati.
Rezidba
Dezinficiranim škarama treba redovito rezati stapke ocvalih cvjetova, po mogućnosti što niže prema dnu. Isto tako treba uklanjati i oštećene i uvele listove. Spatifiliumu nije potrebna posebna rezidba radi oblikovanja, jer biljka sama formira svoj raskošni i grmoliki rast.
Pomlađivanje
Pomlađivanje biljke se obavlja odvajanjem mladih bočnih izdanaka. Sadnjom tih izdanaka dobit će se nove, mlade biljke, ali ujedno i omogućuje matičnoj biljci s koje su uzeti da bolje raste i cvate. Tako se i rasterećuje posuda od prepunjenosti korijenjem biljke, pa se za neko vrijeme može i odgoditi njeno presađivanje.
Prorjeđivanje
Dijeljenjem biljke izvađene iz posude prorjeđuje se jako bujan i gust rast. Nakon što se biljka izvadi iz posude korijenje se ispere vodom te se izreže na više dijelova koji sadržavaju i nadzemni dio. Ovo se radi steriliziranim nožićem, a zarezani dijelovi tretiraju aktivnim ugljenom.
Ako je više primjeraka biljke posađeno u istoj posudi ili na vanjskom prostoru potrebno ih je rasaditi na udaljenost od otprilike 20 cm.
Zaštita od vjetra
Spatifilum ne treba zaštitu od vjetra u kontekstu kao biljke posađene na otvorenom, jer ih se po dolasku hladnijih dana treba premjestiti u zatvoreno, zaštićeno mjesto.
Zaštita preko zime
Sa završetkom cvjetanja, što najčešće nastupa u jesen, biljka ulazi u fazu mirovanja kada joj treba omogućiti adekvatan položaj s dosta svjetlosti i topline te minimizirati zalijevanje i zastati s gnojenjem. Biljke koje su posađene na vanjskim prostorima treba iskopati iz zemlje i spremiti u zatvorene prostore tijekom hladnih mjeseci jer će ih temperature niže od 16°C i mraz uništiti.
Bolesti
Spatifilium je vrlo otporna biljka no ipak postoje određene bolesti koje ga mogu ugroziti, a koje često nastaju uslijed propusta u njegovom uzgoju. U pojedinim slučajevima poremećaj se može ukloniti promjenom u režimu navodnjavanja, pa ako je spatifilum klonuo i listovi su mu spušteni, moguće je da traži dodatno zalijevanje. Najčešća bolest koja ga napada je trulež korijena i virusna mozaična bolest.
Trulež korijena
Biljke koje su posađene u odveć zbijenoj, gustoj i vlažnoj zemlji razvijaju patogene gljivične organizme uslijed kojih njihov korijen propada i trune. Bolest se širi na cijelu biljku pa listovi počinju venuti, no moguće je i da zahvati samo jedan dio biljke. Biljka se može pokušati spasiti iskapanjem iz supstrata te uklanjanjem zaraženog dijela korijena tako što ćemo preostali dio biljke posaditi u novi, dobro drenirani supstrat. Ovu bolest najčešće izazivaju gljivice vrste Cylindrocladium spathiphylli i Pythium spp.
Virusna mozaična bolest
Dasheen mosaic virus uzročnik je mozaične bolesti i očiti simptom oboljenja je zaostajanje u rastu i pojava mozaičnih mrlja na listovima. Bolest obično prenose drugi nametnici poput lisnih uši, a može se prenijeti i reznicama zaraženih biljaka. Mjere koje se ovdje primjenjuju su isključivo preventivne naravi i uključuju primjenu insekticidnih sredstava, a već zaražene biljke potrebno je ukloniti.
Štetnici
Najčešći štetnici koji napadaju ovu biljku su lisne uši, paukova grinja i vunene lisne uši. Za njihovo suzbijanje koriste se odgovarajući kemijski ili prirodni pripravci.
Lisne uši
Odrasle lisne uši kao i njihove ličinke hrane se biljnim sokovima pa je tako glavni simptom napada ovog štetnika isušivanje i uvrtanje listova biljke. Čim se primijeti početni napad ovog štetnika potrebno je suzbiti ga korištenjem rastvora nikotin sulfata u 1 l vode ili pranjem listova u sapunici. Kod tretmana sapunicom potrebno je zaštiti supstrat folijom da ne bi došlo do štete na korijenskom sustavu. Ako se lisne uši pravovremeno ne eliminiraju one dovode do slabljenja biljke i mogu biti prijenosnici virusnih i gljivičnih bolesti.
Paukova grinja
Paukova grinja je sitni insekt koji napada biljku i hrani se najčešće mladim listovima i cvjetovima. Na listovima tada nastaju žute mrlje koje se vrlo brzo počnu sušiti. Idealni uvjet za razvoj paukove grinje je visoka temperatura i suh zrak. Biljku treba tretirati mineralnim uljem ili otopinom sapuna na zaraženim mjestima, a u slučaju da su se mrlje uzrokovane grinjom već osušile tad primjenjujemo određene sistemske insekticide.
Vunene lisne uši
Ovog štetnika je lako prepoznati zbog svog neobičnog, pamučastog izgleda. Vunene lisne uši su dosta tvrdokoran nametnik koji se hrani listovima i stabljikama biljke a za sobom ostavlja ljepljivi trag koji se zove medna rosa i odlična je podloga za razvoj hrđe ili gljivičnih oboljenja. Također dolazi u obzir pranje biljke u otopini sapunice, ali korištenje vode u kojoj je odstajao duhan ili kopriva.
Upotreba spatifiluma
Spatifilum je isključivo ukrasna kućna biljka i kao takva ima veliki značaj u komercijalnom cvjećarstvu. Biljka se ne koristi za jelo jer je otrovna, također od njenih listova i cvjetova se, za razliku od mnogih drugih biljaka, ne prave ljekoviti pripravci ali unatoč tome biljka ima posredno vrlo pozitivan utjecaj na zdravlje.
Berba
Cvjetovi spatifiluma mogu biti jako lijep ukras u aranžmanima. Beru se u proljeće i ljeto tako što se oštrim nožem otkine stapka pri dnu. Ako se bere vani tad je poželjno to napraviti rano ujutro ili navečer.
Sušenje
Ne postoje ni medicinski ni kozmetički razlozi zbog kojih bi ovu biljku i njene dijelove trebalo podvrgnuti tretmanu sušenja. Ako se suši za potrebe hobija, tad je ubrani cvijet potrebno odmah nakon branja staviti u posudu s hladnom vodom, a stapku odrezati ukoso. Cvijet se zatim položi na upijajući papir te se odozgo stave 1 - 2 teške knjige ili preša za cvijeće.
Skladištenje
Prešani cvjetovi se stavljaju u okvir ili na druga za to predviđena mjesta te ih se tako aranžirane zaštiti staklom ili folijom. Prešano cvijeće s vremenom blijedi ako je izloženo izravnim sunčevim zrakama, pa ga je stoga potrebno držati na tamnijim mjestima.
Kulinarstvo
Svi dijelovi spatifiluma su otrovni pa se zato ova biljka ne koristi u kulinarstvu. I listovi i cvjetovi sadrže kalcijev oksalat koji izaziva iritacije kože i usne šupljine, a u većim količinama i nepravilan rad srca. Stoga ga treba držati podalje od kućnih ljubimaca i male djece, a nakon dodirivanja biljke poželjno je ruke oprati u vodi.
Kozmetika
Spatifilum za sada nije naišao na primjenu u kozmetici. Niti jedan dio biljke se ne koristi u kozmetičke svrhe, za pravljenje krema, seruma ili parfema.
Medicina
Iako se ne izrađuju ljekoviti pripravci od ove biljke, ona na brojne načine posredno pozitivno utječe na zdravlje ljudi. Naime, ova biljka upija štetna zračenja elektroničkih uređaja i pročišćuje zrak pa je zato omiljena u poslovnim uredima. Ako se drži u spavaćoj sobi zbog svojih pročišćavajućih svojstava omogućit će ugodan san. Biljka ujedno apsorbira benzen, formaldehid, trikloretilen i brojne druge štetne spojeve koji se pojavljuju u kućanstvima.
Gospodarstvo
U cvjećarstvu velika je uloga ove biljke koja spada u red najpopularnijih ukrasnih lončanica. Uzgaja se u brojnim plastenicima i zatim plasira na tržište, prodaje na sajmovima, u trgovačkim centrima itd.
Zanimljivosti
Spatifilum je jedna od najpopularnijih biljaka, ali tu popularnost ne duguje samo svom prekrasnom izgledu. Poznat je po svom pozitivnom djelovanju i ubraja se među sobne biljke koje čiste zrak. Štetne tvari koje ova biljka eliminira iz zraka u zatvorenim prostorijama su benzen, formaldehid, trikloretilen, ksilen i amonijak.
Često ga možemo vidjeti i u uredima, jer ima sposobnost upijanja štetnih zračenja iz digitalnih uređaja. Čak će i bolje rasti ako se nalazi u blizini računala ili nekog drugog uređaja.
Uz spatifilum su vezane razne priče i vjerovanja. Poznat je i pod nazivom "ženska sreća" jer se nekada vjerovalo da svojim vlasnicama donosi sreću, harmoniju i blagostanje. Smatralo se da će se mlada djevojka kojoj je poklonjena ova biljka u skorije vrijeme udati, a ako je biljka poklonjena udanoj ženi, da će se u obitelji uskoro roditi dijete.
Foto: Gadini/Pixabay
Odgovori