Uzgoj batata često se povezuje s krumpirom, iako batat spada u drugu porodicu. Zbog originalnog naziva sweet potato pogrešno ga se povezuje s krumpirom. Naime, batat spada u porodicu slakova (Convolvulaceae) te potječe iz Srednje i Južne Amerike. Do prije nekoliko godina, u Europi je bio nepoznata kultura, ali do danas se proširio sve do naših krajeva.
Batat je višegodišnja zeljasta trajnica s izduženim srcolikim listovima. Korijen joj je duguljast i nepravilan, a može biti narančaste, žute, smeđe, ljubičaste i crvene boje. Kada cvijeta daje cvijet sličan obliku tube, u bijeloj boji s ljubičastim krugom uz samu stabljiku.
U prehrani se koristi korijen koji se upotrebljava kao sirov, kuhan ili pečen te mladi listovi i vršci batata.
Sadnja batata
Za kvalitetan uzgoj batata važno je u jesen obraditi tlo i to na 40 centimetara dubine i tako da se ostavi otvorena brazda. U proljetnim mjesecima brazda se zatvara te se formiraju gredice.
Potom se postavlja PE film i sustav za navodnjavanje kapanjem. Bolje je koristiti niske gredice i PE film širok 120 centimetara na lagano nagnutom terenu, dok se na ravnim terenima preporučuju visoke gredice i PE film širok do 1,5 metra. Batat je osjetljiv na primjenu zemljišnih herbicida pa se ne preporučuju saditi ga tamo gdje je rastao kukuruz. Naime, korijen bi se mogao oštetiti zbog upotrebljenih herbicida.
Ako sadite batat na istom zemljištu, preporučuje ga se vratiti na parcelu nakon četiri godine.
Batat se sadi presadnicama koje se na mediteranskom području sade već oko 15. ožujka kada je temperatura tla oko 10 stupnjeva, dok se oko 15. svibnja sade u kontinentalnom dijelu. Preporučuje se razmak sadnje 120 x 30 x 40 centimetara.
Mlade biljke se nakon sadnje odmah moraju dobro zaliti, a isto treba činiti i sljedećih deset dana. Nakon toga, s vodom treba pažljivo postupati, odnosno zalijevanje se preporučuje samo za vrijeme suše.
Tlo
Batat će najbolje uspijevati na pjeskovito-ilovastom tlu, od neutralnog do blago kiselog tla pH vrijednosti 6. Najbolje mu odgovaraju skeletna tla karakteristična za Primorje i Dalmaciju. Temperatura tla za sadnju batata ne bi smjela biti niža od 18 stupnjeva. Što je temperatura viša, presadnice će se prije primiti i ukorijeniti.
Gnojidba
Uspoređujući ga s ostalim povrtnim kulturama, dolazimo do zaključka da batat nema velikih zahtijeva prema gnojidbi. U vrijeme proljetne pripreme tla potrebno ga je gnojiti mineralnim gnojivom i to sa 100 kilograma fosfora, 50 kilograma dušika i 150 kilograma kalija po jednom hektaru.
Temperatura
Uzgoj batata moguć je na mediteranskom i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Da bi uspješno rastao i razvijao se, potrebno mu je godišnje 150 dana bez mraza.
U razdoblju bez mraza valja zadovoljiti i još neke uvjete. Tijekom tog perioda dnevne temperature bi trebale biti između 21 i 25 stupnjeva, dok se noćne ne bi smjela spuštati ispod 12 stupnjeva. Temperature ispod 15 i veće od 30 stupnjeva ometaju razvoj biljke i smanjuju prinose, a pad temperature ispod 10 stupnjeva može ozbiljno oštetiti biljku, čak do propadanja.
Voda
Odmah nakon sadnje, mlade biljke je potrebno obilno zaliti ako im prirodno nije dostupno dovoljno vode. Za vrijeme rasta pazite na količine vode i navodnjavajte samo ako nastupi suša. Prevelika količina vode oko korijena može smanjiti prinos batata. Najbolje će mu odgovarati od 750 do 1000 milimetara oborina godišnje, odnosno 25 milimetara vode tjedno.
Održavanje nasada
Razmnožavanje batata
Batat se može razmnožavati iz sjemena, reznicama i izbojima koje nazivamo presadnicama. Najčešće se batat uzgaja vegetativno, odnosno presadnicama (ukorijenjeni izboji iz korijena).
Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima u kojima prevladavaju temperature oko 30 stupnjeva s vlagom zraka preko 90 posto.
Uzgoj presadnica počinje tako da se izaberu zdravi i neoštećeni korijeni koji se stave u sanduk i zatrpaju pijeskom ili supstratom koji se stalno mora održavati vlažnim. Nakon dva do tri tjedna počinje izbijanje izboja iz pupova. Kada presadnice narastu do 10 centimetara, vade se iz korijena i pikiraju na ukorjenjivanje u kontejner.
Proces ukorjenjivanja traje 15-ak dana nakon čega je biljka spremna za sadnju na otvoreno zemljište.
Zaštita od bolesti
Batat je otporan i rijetko kada obolijeva od bolesti ili bude napadnut od štetnika. No, postoji mogućnost da neki zemljišni štetnici ponekad naprave manje štete na korijenu koje ne utječu na njegovu konačnu kvalitetu. Također, postoji mogućnost da manje štete nastanu od voluharica i poljskih miševa, posebice ako se batata ne izvadi na vrijeme.
Berba batata
Berba batata jedan je od težih poslova u uzgoju. Na manjim površinama bere se ručno dok se na većim koristi mehanizacija. Kod berbe treba biti posebno oprezan kako se ne bi oštetio korijen.
Korijen batata vadi se iz zemlje kada ih većina naraste do 150 grama težine. Uobičajena dužina batata za berbu je od 15 do 20 centimetara. To se očekuje nakon 100 do 130 dana od dana sadnje.
Batat se vadi iz zemlje od kolovoza do listopada, a potrebno je izvaditi sav prije prvih mrazeva. S druge strane, berba listova se može obavljati i do nekoliko puta godišnje.
Da je nastupila zrelost korijena znat ćete prema bijelom soku koji curi iz vriježa kada se posijeku. Jedva biljka može dati do tri kilograma plodova batata.
Skladištenje batata
Odmah nakon vađenja korijena iz zemlje, treba ga spremiti na suho i toplo mjesto na temperaturu od 25 do 30 stupnjeva. Tako se čuva do tjedan dana nakon vađenja. Relativna vlažnost zraka treba biti od 85 do 90 posto.
Prije nego što se otpremi na tržište, batat se ne treba prati, već se samo otrese zemlja s njega. Sortira se u kartonske kutije i prekrije prozirnom folijom.
Zdravi batat moguće je i dugotrajno skladištiti, a tada se može čuvati do sedam mjeseci na temperaturi od 15 stupnjeva i relativnu vlažnost zraka od 85 do 90 posto. No, računajte na smanjenje mase do 6 posto zbog mogućih oboljenja i gubitka vlage.
Ljekovita svojstva batata
Batat je visoko vrijedna namirnica prepuna vitamina, minerala i ugljikohidrata. Poznat je po velikoj količini vitamina A, po visokom udjelu vlakana te betakarotena. Osim toga sadrži i vitamin B, C, E i D, minerale željezo, magnezij, bakar, mangan, fosfor, kalij te folnu kiselinu, karotene, karotenoide i fitosterole. Pošto sadrži puno škroba smatra se visokokvalitetnom energetskom namirnicom.
Batat se preporučuje svima koji paze na prehranu zbog malo kalorija, ali i niskog glikemijskog indeksa. Upravo zbog niskog GI odličan je za dijabetičare kao zamjena za krumpir. Blagotvorno utječe na zdrave želuca, bubrega, slezene, gušterače i debelog crijeva, a može riješiti i sve kožne probleme. Jača imunitet i oslobađa tijelo od toksina.
Štiti tijelo od srčanih bolesti, a djeluje i preventivno na karcinom jer je prepun antioksidansa. Smanjuje rizik od raka želuca, pluća i debelog crijeva.
Batat u kulinarstvu
Za jelo se koristi zadebljanje korijena, ali i batatovi mladi listovi od kojih se može pripremiti salata ili varivo. Listovi batata mogu se još pripremati i jesti kao špinat.
Preporučuje se koristiti dva do tri puta tjedno do 200 grama batata. Zbog bogatstva hranjivih tvari odlična je hrana za djecu, ali i sportaše. Batat se može koristiti kao samostalno jelo ili kao prilog nekom mesnom jelu. Obično se koristi kao zamjena za krumpir (kuhan, kao pire, pržen ili pečen) no zbog njegovog izrazito slatkog okusa, neće prijati svima. Može se peći i na roštilju, ali i preraditi u pire, brašno, sokove, pivo, rakiju i drugo.
Upravo zbog slatkoće, koristi se za pripremu pekmeza i slastica kao što su pite i štrudle, a može se konzumirati i u svježem, sirovom obliku.
Kod kuhanja batata preporučuje se kuhanje na pari bolje nego kuhanje u vodi, a kuha se 30 do 40 minuta.
Zanimljivosti
Batat, latinski Ipomoea batatas, je tropska povrtna biljka koja potječe iz Latinske Amerike otkuda se proširio na cijeli svijet. Uzgajali su ga i drevni narodi poput Maja u Meksiku, Inka u Peruu te Maora na Novom Zelandu.
Najstariji ostaci batata pronađeni su u peruanskim pećinama te su stari deset tisuća godina. Bez obzira na to, njegovo prisustvo u Europi tek je poznati od 1492. godine.
Danas se batat najviše uzgaja u Kini, Indoneziji i u Ugandi, i to 80 posto od ukupne proizvodnje batata. U našim krajevima najviše se uzgaja u Međimurju, Prigorju, Podravini, zapadnoj i istočnoj Slavoniji, u Moslavini te u Istri, Primorju, Dalmaciji i na otocima.
Foto: Éva Tóth / Pixabay
Odgovori