• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Enciklopedija
  • Vrste biljaka
  • O nama
tulipan cvijet

Tulipan

Objavljeno: 09.02.2021.
Vrsta: Cvijeće

  • 1 Vrste tulipana
    • 1.1 Vrste tulipana prema vremenu cvatnje
      • 1.1.1 Vrste tulipana prema obliku cvijeta
  • 2 Sadnja tulipana
    • 2.1 Vrijeme sadnje
    • 2.2 Tlo
    • 2.3 Sadnja tulipana u gredicama
    • 2.4 Sadnja tulipana u posudama
  • 3 Uzgoj tulipana
  • 4 Bolesti i štetnici
  • 5 Zanimljivosti

Tulipan (lat. Tulipa) je biljka koja pripada porodici ljiljana (Liliaceae). Većina današnjih vrsta tulipana uzgojena je križanjem, a najveći dio njih potječe od vrste Tulipa gesneriana. Tulipan je porijeklom iz Azije, točnije iz Perzije gdje je poznat više od 1.000 godina. Naziv je dobio prema turskom nazivu tülbent, koji potječe od perzijske riječi dulbend što znači turban.

Botaničar Carolus Clusius je 1593. godine zasadio prvu lukovicu tulipana u Nizozemskoj, a od tada se ova biljka raširila toliko da je gotovo polovica polja u Nizozemskoj prekrivena tulipanima. Oni mogu krasiti vrt, ali i ukrašavati domove kao rezano cvijeće u vazama.

Tulipan je zeljasta biljka i sastoji se od lukovice kruškolikog oblika, zaobljene s jedne, a spljoštene s druge strane, a iz nje raste niska biljka visine 10-70 cm. Najčešće ima 2-6 listova, dok ih neke vrste mogu imati i do 12. Listovi su dosta široki, mesnati i zašiljeni prema vrhu te su zelene ili blijedozelene boje.

Cvjetna stapka je krhka i mesnata, a na kraju stapke nalazi se cvijet koji može biti zdjelast, kupast, resast ili zvjezdast. Na jednoj stabljici uglavnom raste po jedan cvijet, ali postoje i vrste koje imaju i po nekoliko cvjetova. Cvjetovi mogu biti raznih boja i najčešće se sastoje od tri latice, a u sredini se nalazi velika tučka okružan prašnicima. Cvijet se preko noći skuplja i zatvara, a tijekom dana se širi.

Uzgoj tulipana najzastupljeniji je u zapadnoj Nizozemskoj, u dijelu zemlje koji je poznat pod nazivom “De bollenstreek” što znači “Cvjetozemlje”.

Vrste tulipana

Postoji preko 150 vrsta tulipana, a osnovna podjela je prema obliku cvijeta i prema vremenu cvatnje.

Vrste tulipana prema vremenu cvatnje

Prema vremenu cvatnje razlikujemo sljedeće vrste:

  • Vrlo rano cvjetajuće – cvjetaju od kraja prosinca do polovice siječnja
  • Ranocvjetajuće – cvjetaju od polovice siječnja do polovice veljače
  • Normalno cvjetajuće – cvjetaju od polovice veljače do polovice ožujka
  • Kasno cvjetajuće – cvjetaju od polovice ožujka do polovice travnja
  • Vrlo kasno cvjetajuće – cvjetaju od polovice travnja do polovice lipnja

Vrste tulipana prema obliku cvijeta

Prema obliku cvijeta razlikuju se:

  • Tulipani Cottage – zbirna klasa tulipana čiji su cvjetovi ovalni i čvrsti, ali postoje i sorte kod kojih je cvijet okrugao, četvrtast ili izduženog oblika.
  • Tulipani Darwin – rastu u visinu od 50-60 cm, imaju tanku i snažnu cvjetnu stapku i krupne cvjetove četvrtastog oblika. Cvjetaju sredinom travnja.
  • Tulipani Fosteriana – rastu u visini 20-40 cm i imaju 3-4 lancetasta cvijeta. Cvjetovi su zvonastog oblika, jarko crvene boje sa žutim rubom i crnom osnovom cvijeta, a mogu biti dugi do 15 cm.
  • Ljiljanoliki tulipan – kao što mu sam naziv govori, izgledom podsjeća na ljiljan, a može narasti od 50 d0 55 cm. Ima uzak i dugačak cvijet čije su latice zašiljene pri vrhu i kod cvjetanja se šire prema van.
  • Papagaj tulipani – imaju latice nejednakih veličina koji su po rubu nazubljeni. Cvjetne stapke mogu biti duge od 35 do 55 cm, a cvjetovi su jednostavni i često prošarani raznim bojama.
  • Tulipani Triumph – rastu do 45 cm visine, imaju široke listove, a cvjetovi su krupni i širokog spektra boja.

Sadnja tulipana

Tulipan se može koristiti za rez, za sadnju u cvjetne gredice ili za sadnju u posudama. Način i vrijeme sadnje ovisi o tome gdje želite uzgajati ovo cvijeće.

Vrijeme sadnje

Sadnja tulipana odvija se krajem rujna i tijekom listopada, prije smrzavanja tla. Uspijevaju u područjima s toplim sušnim ljetima i hladnim zimama.

Mogu se saditi sve do prosinca, ali ranija sadnja je bolja jer se lukovice tada stignu ukorijeniti prije mraza.

Tlo

Najbolje ih je posaditi u plodna, lakša tla na sunčanom položaju. Tulipan ne podnosi previše vlage pa zahtijeva tlo koje ne zadržava vodu. Iako spada u trajnice, mnogi ovo cvijeće tretiraju kao jednogodišnje i nakon cvatnje ga vade iz tla i ponovno sade na jesen.

Preporučljivo je raditi to tek svake treće godine i tada ih sadnju tulipana obavljati na drugom mjestu zbog zdravlja lukovice.

Sadnja tulipana u gredicama

Sadnja tulipana na gredicama iz estetskih se razloga obavlja tako da se sadi u grupama po 10-15 lukovica, u kombinaciji s drugim proljetnim lukovicama. Sade se na razmaku od 10 do 20 cm, a dubina od dna lukovice treba biti 20 cm.

Sadnja tulipana u posudama

Ako se odlučite posaditi tulipan u posudama, birajte tvrde, krupnije te neoštećene lukovice. Najčešće se sade tri lukovice po posudi, ali ako je posuda veća, možete zasaditi veći broj. Preporučuje se da posude budu na tamnom, ne previše hladnom mjestu i da se pokriju slojem zemlje i pijeska.

Lukovicu je nakon sadnje potrebno dobro nakvasiti, a boravak na tamnom i hladnom mjestu uz povremeno zalijevanje je preduvjet za uspješan razvoj. Tako ostaju od 2 do 3 mjeseca i za to vrijeme se razviju korijen i izboj. Biljka se nakon toga prenosi u drugu prostoriju, ali potrebno ju je štititi od svjetla još otprilike dva tjedna tako da se preko nje stavlja papirnata vrećica.

Vrećica se uklanja kad biljka dosegne visinu od 10 cm. Nakon toga se drži na svjetlu i suncu, a trebala bi procvasti nekoliko tjedana kasnije.

Uzgoj tulipana

Kod uzgoja tulipana važno je ukloniti sve cvjetovi odmah nakon cvatnje kako se snaga ne bi nepotrebno trošila na stvaranje sjemena. Tako će se više hranjiva pohraniti u lukovicu. Nakon cvatnje je potrebno prestati sa zalijevanjem kako bi se listovi i stabljika što prije osušili. Kako bi lukovice bolje sazrele, nadzemni dio se reže 10 cm iznad tla.

Lukovice se mogu ostaviti u tlu preko zime, ali potrebno ih je pokriti tankim slojem granja i suhog lišća koje se skida u proljeće kad niknu biljke.

Ako se uzgoj tulipana odvija na istom mjestu gdje se uzgajaju i druge trajnice, bolje ih je izvaditi nakon što se listovi osuše. Lukovice se iz tla vade po lijepom vremenu i nakon čišćenja od ostataka se do jeseni pohranjuju na tamno i suho mjesto koje ima dovoljno zraka.

Ako će se tulipani u jesen saditi na gredicama na kojima je bilo zasađeno ljetno cvijeće, potrebno je prekopati zemlju na dubinu 15 – 20 cm i tek onda posaditi lukovice. Tulipani koji se uzgajaju u vrtu mogu biti dvije godine na istom mjestu, ali nakon toga ih je potrebno izvaditi i odvojiti mlade lukovice koje su se pojavile uz staru. Vađenje je najbolje obaviti krajem srpnja.

Bolesti i štetnici

Postoji nekoliko štetnika i bolesti koje ugrožavaju uzgoj tulipana, a obično se suzbijaju pesticidima.

Siva plijesan

Veliku štetu na usjevima tulipana radi siva plijesan koja uzrokuje pojavu sivih naslaga i udubljenih pjega na listovima i cvjetovima tulipana. Lišće opada prije vremena, a sve napadnute biljke treba ukloniti. Pojava ove bolesti nastoji se spriječiti izbjegavanjem prekomjernog gnojenja, a ako se cvijeće uzgaja u zaštićenim prostorima, potrebno ih je redovito provjetravati.

Siva trulež

Kod tulipana se javlja i siva trulež, a može se prepoznati po lukovicama iz kojih izbijaju slabi, savijeni izboji. Bolest se prenosi lukovicama pa ih je prije sadnje potrebno dezinficirati.

Truljenje gljivicom

Truljenje lukovica u skladištu može izazvati gljivica Fusarium oxysporum, a kao preventivna mjera protiv napada te gljivice potrebno je držati lukovice na temperaturi od 34ºC i relativnoj vlažnosti zraka od 80%.

Lisne uši

Kod uzgoja tulipana u staklenicima može doći do pojave lisnih uši. Lisne uši su vektori virusa, a kako bi se ograničilo širenje koriste se tekuće mješavine mineralnih ulja i sintetičkih piretroidnih insekticida.

Zanimljivosti

Prvi pisani trag o tulipanu datira još iz 12. stoljeća kada se ovaj cvijet počeo uzgajati na području današnje Turske. Posebna pomama za tulipanom vladala je u vrijeme osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. Cvijet je u Otomanskom carstvu simbolizirao plemenitost i povlastice. S obzirom na to da je imao važno mjesto u osmanskoj kulturi, i danas ga susrećemo u poeziji, arhitekturi i na nošnjama.

U Europu je stigao zahvaljujući veleposlaniku austrijskog cara Ferdinanda u Osmanskom carstvu, Ogieru Ghiselinu Busbecqu. Busbecq je lukovice poslao prijatelju Carlousu Clusiusu u Beč, a on je ubrzo postao profesor botanike na Sveučilištu u Leidenu pa je donio tulipane u Nizozemsku.

Tulipani daljnjim kultiviranjem vrsta 1634. godine prestaju biti privilegija profesionalnih uzgajivača i aristokracije. Ubrzo je nastala velika potražnja za tim cvijećem pa su cijene drastično porasle, što je onda dovelo do nerealnog i kompliciranom sustava prodaje lukovica, odnosno do tzv. Tulipomanije.

Na vrhuncu Tulipomanije lukovice su postizale vrtoglave cijene. Iznosi su bili i do 20 puta veći od godišnjih primanja jednog obrtnika, a sredinom 1637. godine lukovice postaju gotovo bezvrijedne pa je tržište doživjelo krah. Nizozemci se svake godine prisjećaju tog suludog razdoblja i obilježavaju ga cvjetnom paradom koja kreće iz Noordwijka, a navečer stiže u Haarlem.

Tulipan se neslužbeno smatra nacionalnim cvijetom Nizozemske, koja je najveći proizvođač tog cvijeća. Oko 40 km dalje od Amsterdama nalazi se park Keukenhof (Kuhinjski vrt), poznat i kao Vrt Europe. Riječ je o jednom od najvećih vrtova na svijetu u kojem se nalazi oko sedam milijuna lukovica iz kojih svakog proljeća cvjeta oko 800 različitih sorti tulipana koji pružaju jedinstvenu sliku.

Najveća svjetska cvjetna burza nalazi se u nizozemskom gradu Aalsmeer iz kojeg se svake godine izveze gotovo 400 milijuna tulipana u zemlje diljem svijeta.

Tulipan je nezaobilazno proljetno cvijeće, a simbolizira savršenstvo ljubavi. Različite boje tulipana imaju različita značenja po kojima možete tumačiti što vam osoba koja ih donosi želi poručiti, tako npr. žuti tulipani simboliziraju prijateljstvo, crveni ljubav, bijeli oprost, dok ljubičasti predstavljaju vjernost.

Foto: S. Hermann & F. Richter / Pixabay

Zadnje objave

lijeska

Lješnjak

Lješnjak (lat. Corylus avellana) je plod biljke lijeske koja se još naziva i običnom ili šumskom lijeskom. To je grm ili listopadno drvo sa zaobljenim listovima koji mogu biti dugi 6 do 12 cm, a sa strane su prekriveni dlačicama. … [više] about Lješnjak

orah

Orah

Orah (lat. Juglans), biljka je iz porodice orahovki (Juglandaceae). Ime mu dolazi od izraza Jovis glans, što znači Jupiterov žir, a kod nas se nazivao "kraljevskim orahom" (Jupiter je italska verzija Zeusa, vladara svih bogova … [više] about Orah

mušmula

Mušmula

Mušmula (lat. Mespilus germanica) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae) koja prirodno raste u grm ili ako je se oblikuje može narasti u stablo do 8 m visine. Njezin plod nazivamo mušmula. U narodnome izričaju nazivaju je divlja … [više] about Mušmula

bazga

Bazga

Bazga (lat. Sambucus) spada u rod listopadnih grmova ili niskog drveća iz porodice moškovičevki (Adoxaceae). Postoji četrdesetak vrsta bazge. Uglavnom je riječ o drvenastim biljkama, no postoje i višegodišnje zeljaste … [više] about Bazga

višnja

Višnja

Višnja (lat. Prunus cerasus) je voće koje se često naziva i "plemenitim voćem", i to prvenstveno zbog unutarnjih svojstava ploda.  Spada u porodizu ružovki Višnja u pravilu raste do 6 m visine te ima ispravno stablo s visećim, … [više] about Višnja

medvjeđi luk

Medvjeđi luk

Medvjeđi luk (lat. Allium ursinum) je trajna zeljasta samonikla biljka koja je jestiva, a srodnik je luka i češnjaka te pripada porodici lukova (lat. Alliaceae). Osim pod nazivom medvjeđi luk moguće ga je pronaći i pod nazivima … [više] about Medvjeđi luk

češnjak

Češnjak

Češnjak (lat. Cichorium endivia), poznat i pod nazivom bijeli luk, biljka je iz porodice lukovki (Alliaceae) kojoj pripadaju i poriluk, luk i vlasac. Zbog njegovog mirisa i okusa često ga svrstavaju među začinsko bilje, umjesto … [više] about Češnjak

komorač

Komorač

Komorač (lat. Foeniculum vulgare Mill.) je aromatična začinska biljka koja pripada porodici štitarki (Apiaceae). Raste samoniklo, a može se i uzgajati. Ima snažan, dubok i razgranat korijen iz kojeg raste stabljika koja može … [više] about Komorač

grm kupine

Kupina

Kupina (lat. Rubus fruticous) je biljka penjačica iz porodice ružovki (lat. Rosaceae). Spada u voće, a svuda po svijetu raste u izobilju. Njezino je podrijetlo teško odrediti, ali smatra se da potječe iz sjevernih područja Europe, … [više] about Kupina

polje poriluka

Poriluk

Poriluk (lat. Allium porrum) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice lukovki (Alliaceae). Kod nas je poznat i pod nazivima porjak ili perati luk. Ima duguljastu lukovicu i čupavo korijenje. Listovi poriluka su duguljasto … [više] about Poriluk

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2022 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski