• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
tulipan cvijet

Tulipan

Objavljeno: 24.08.2022.
Vrsta: Cvijeće
Porodica: Ljiljanovke

  • 1 Vrste
  • 2 Sadnja
    • 2.1 Sadnja tulipana u gredicama
    • 2.2 Sadnja tulipana u posudama
  • 3 Uzgoj
  • 4 Zaštita od bolesti
  • 5 Povijest

Tulipan (lat. Tulipa) je biljka koja pripada porodici ljiljanovki (Liliaceae). Većina današnjih vrsta tulipana uzgojena je križanjem, a najveći dio njih potječe od vrste Tulipa gesneriana. Tulipan je porijeklom iz Azije, točnije iz Perzije gdje je poznat više od 1.000 godina. Naziv je dobio prema turskom nazivu tülbent, koji potječe od perzijske riječi dulbend što znači turban.

Botaničar Carolus Clusius je 1593. godine zasadio prvu lukovicu tulipana u Nizozemskoj, a od tada se ova biljka raširila toliko da je gotovo polovica polja u Nizozemskoj prekrivena tulipanima. Oni mogu krasiti vrt, ali i ukrašavati domove kao rezano cvijeće u vazama.

Tulipan je zeljasta biljka i sastoji se od lukovice kruškolikog oblika, zaobljene s jedne, a spljoštene s druge strane, a iz nje raste niska biljka visine 10-70 cm. Najčešće ima 2-6 listova, dok ih neke vrste mogu imati i do 12. Listovi su dosta široki, mesnati i zašiljeni prema vrhu te su zelene ili blijedozelene boje.

Cvjetna stapka je krhka i mesnata, a na kraju stapke nalazi se cvijet koji može biti zdjelast, kupast, resast ili zvjezdast. Na jednoj stabljici uglavnom raste po jedan cvijet, ali postoje i vrste koje imaju i po nekoliko cvjetova. Cvjetovi mogu biti raznih boja i najčešće se sastoje od tri latice, a u sredini se nalazi velika tučka okružan prašnicima. Cvijet se preko noći skuplja i zatvara, a tijekom dana se širi.

Uzgoj tulipana najzastupljeniji je u zapadnoj Nizozemskoj, u dijelu zemlje koji je poznat pod nazivom “De bollenstreek” što znači “Cvjetozemlje”.

Srodne biljke

  • Vlasac

Vrste

Postoji preko 150 vrsta tulipana, a osnovna podjela je prema obliku cvijeta i prema vremenu cvatnje.

Vrste tulipana prema vremenu cvatnje

Prema vremenu cvatnje razlikujemo sljedeće vrste:

  • Vrlo rano cvjetajuće – cvjetaju od kraja prosinca do polovice siječnja
  • Ranocvjetajuće – cvjetaju od polovice siječnja do polovice veljače
  • Normalno cvjetajuće – cvjetaju od polovice veljače do polovice ožujka
  • Kasno cvjetajuće – cvjetaju od polovice ožujka do polovice travnja
  • Vrlo kasno cvjetajuće – cvjetaju od polovice travnja do polovice lipnja

Vrste tulipana prema obliku cvijeta

Prema obliku cvijeta razlikuju se:

  • Tulipani Cottage – zbirna klasa tulipana čiji su cvjetovi ovalni i čvrsti, ali postoje i sorte kod kojih je cvijet okrugao, četvrtast ili izduženog oblika.
  • Tulipani Darwin – rastu u visinu od 50-60 cm, imaju tanku i snažnu cvjetnu stapku i krupne cvjetove četvrtastog oblika. Cvjetaju sredinom travnja.
  • Tulipani Fosteriana – rastu u visini 20-40 cm i imaju 3-4 lancetasta cvijeta. Cvjetovi su zvonastog oblika, jarko crvene boje sa žutim rubom i crnom osnovom cvijeta, a mogu biti dugi do 15 cm.
  • Ljiljanoliki tulipan – kao što mu sam naziv govori, izgledom podsjeća na ljiljan, a može narasti od 50 d0 55 cm. Ima uzak i dugačak cvijet čije su latice zašiljene pri vrhu i kod cvjetanja se šire prema van.
  • Papagaj tulipani – imaju latice nejednakih veličina koji su po rubu nazubljeni. Cvjetne stapke mogu biti duge od 35 do 55 cm, a cvjetovi su jednostavni i često prošarani raznim bojama.
  • Tulipani Triumph – rastu do 45 cm visine, imaju široke listove, a cvjetovi su krupni i širokog spektra boja.

Sadnja

Tulipan se može koristiti za rez, za sadnju u cvjetne gredice ili za sadnju u posudama. Način i vrijeme sadnje ovisi o tome gdje želite uzgajati ovo cvijeće.

Vrijeme sadnje

Sadnja tulipana odvija se krajem rujna i tijekom listopada, prije smrzavanja tla. Uspijevaju u područjima s toplim sušnim ljetima i hladnim zimama.

Mogu se saditi sve do prosinca, ali ranija sadnja je bolja jer se lukovice tada stignu ukorijeniti prije mraza.

Tlo

Najbolje ih je posaditi u plodna, lakša tla na sunčanom položaju. Tulipan ne podnosi previše vlage pa zahtijeva tlo koje ne zadržava vodu. Iako spada u trajnice, mnogi ovo cvijeće tretiraju kao jednogodišnje i nakon cvatnje ga vade iz tla i ponovno sade na jesen.

Preporučljivo je raditi to tek svake treće godine i tada ih sadnju tulipana obavljati na drugom mjestu zbog zdravlja lukovice.

Sadnja tulipana u gredicama

Sadnja tulipana na gredicama iz estetskih se razloga obavlja tako da se sadi u grupama po 10-15 lukovica, u kombinaciji s drugim proljetnim lukovicama. Sade se na razmaku od 10 do 20 cm, a dubina od dna lukovice treba biti 20 cm.

Sadnja tulipana u posudama

Ako se odlučite posaditi tulipan u posudama, birajte tvrde, krupnije te neoštećene lukovice. Najčešće se sade tri lukovice po posudi, ali ako je posuda veća, možete zasaditi veći broj. Preporučuje se da posude budu na tamnom, ne previše hladnom mjestu i da se pokriju slojem zemlje i pijeska.

Lukovicu je nakon sadnje potrebno dobro nakvasiti, a boravak na tamnom i hladnom mjestu uz povremeno zalijevanje je preduvjet za uspješan razvoj. Tako ostaju od 2 do 3 mjeseca i za to vrijeme se razviju korijen i izboj. Biljka se nakon toga prenosi u drugu prostoriju, ali potrebno ju je štititi od svjetla još otprilike dva tjedna tako da se preko nje stavlja papirnata vrećica.

Vrećica se uklanja kad biljka dosegne visinu od 10 cm. Nakon toga se drži na svjetlu i suncu, a trebala bi procvasti nekoliko tjedana kasnije.

Uzgoj

Kod uzgoja tulipana važno je ukloniti sve cvjetovi odmah nakon cvatnje kako se snaga ne bi nepotrebno trošila na stvaranje sjemena. Tako će se više hranjiva pohraniti u lukovicu. Nakon cvatnje je potrebno prestati sa zalijevanjem kako bi se listovi i stabljika što prije osušili. Kako bi lukovice bolje sazrele, nadzemni dio se reže 10 cm iznad tla.

Lukovice se mogu ostaviti u tlu preko zime, ali potrebno ih je pokriti tankim slojem granja i suhog lišća koje se skida u proljeće kad niknu biljke.

Ako se uzgoj tulipana odvija na istom mjestu gdje se uzgajaju i druge trajnice, bolje ih je izvaditi nakon što se listovi osuše. Lukovice se iz tla vade po lijepom vremenu i nakon čišćenja od ostataka se do jeseni pohranjuju na tamno i suho mjesto koje ima dovoljno zraka.

Ako će se tulipani u jesen saditi na gredicama na kojima je bilo zasađeno ljetno cvijeće, potrebno je prekopati zemlju na dubinu 15 – 20 cm i tek onda posaditi lukovice. Tulipani koji se uzgajaju u vrtu mogu biti dvije godine na istom mjestu, ali nakon toga ih je potrebno izvaditi i odvojiti mlade lukovice koje su se pojavile uz staru. Vađenje je najbolje obaviti krajem srpnja.

Zaštita od bolesti

Postoji nekoliko štetnika i bolesti koje ugrožavaju uzgoj tulipana, a obično se suzbijaju pesticidima.

Siva plijesan

Veliku štetu na usjevima tulipana radi siva plijesan koja uzrokuje pojavu sivih naslaga i udubljenih pjega na listovima i cvjetovima tulipana. Lišće opada prije vremena, a sve napadnute biljke treba ukloniti. Pojava ove bolesti nastoji se spriječiti izbjegavanjem prekomjernog gnojenja, a ako se cvijeće uzgaja u zaštićenim prostorima, potrebno ih je redovito provjetravati.

Siva trulež

Kod tulipana se javlja i siva trulež, a može se prepoznati po lukovicama iz kojih izbijaju slabi, savijeni izboji. Bolest se prenosi lukovicama pa ih je prije sadnje potrebno dezinficirati.

Truljenje gljivicom

Truljenje lukovica u skladištu može izazvati gljivica Fusarium oxysporum, a kao preventivna mjera protiv napada te gljivice potrebno je držati lukovice na temperaturi od 34ºC i relativnoj vlažnosti zraka od 80%.

Lisne uši

Kod uzgoja tulipana u staklenicima može doći do pojave lisnih uši. Lisne uši su vektori virusa, a kako bi se ograničilo širenje koriste se tekuće mješavine mineralnih ulja i sintetičkih piretroidnih insekticida.

Povijest

Prvi pisani trag o tulipanu datira još iz 12. stoljeća kada se ovaj cvijet počeo uzgajati na području današnje Turske. Posebna pomama za tulipanom vladala je u vrijeme osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. Cvijet je u Otomanskom carstvu simbolizirao plemenitost i povlastice. S obzirom na to da je imao važno mjesto u osmanskoj kulturi, i danas ga susrećemo u poeziji, arhitekturi i na nošnjama.

U Europu je stigao zahvaljujući veleposlaniku austrijskog cara Ferdinanda u Osmanskom carstvu, Ogieru Ghiselinu Busbecqu. Busbecq je lukovice poslao prijatelju Carlousu Clusiusu u Beč, a on je ubrzo postao profesor botanike na Sveučilištu u Leidenu pa je donio tulipane u Nizozemsku.

Tulipani daljnjim kultiviranjem vrsta 1634. godine prestaju biti privilegija profesionalnih uzgajivača i aristokracije. Ubrzo je nastala velika potražnja za tim cvijećem pa su cijene drastično porasle, što je onda dovelo do nerealnog i kompliciranom sustava prodaje lukovica, odnosno do tzv. Tulipomanije.

Na vrhuncu Tulipomanije lukovice su postizale vrtoglave cijene. Iznosi su bili i do 20 puta veći od godišnjih primanja jednog obrtnika, a sredinom 1637. godine lukovice postaju gotovo bezvrijedne pa je tržište doživjelo krah. Nizozemci se svake godine prisjećaju tog suludog razdoblja i obilježavaju ga cvjetnom paradom koja kreće iz Noordwijka, a navečer stiže u Haarlem.

Tulipan se neslužbeno smatra nacionalnim cvijetom Nizozemske, koja je najveći proizvođač tog cvijeća. Oko 40 km dalje od Amsterdama nalazi se park Keukenhof (Kuhinjski vrt), poznat i kao Vrt Europe. Riječ je o jednom od najvećih vrtova na svijetu u kojem se nalazi oko sedam milijuna lukovica iz kojih svakog proljeća cvjeta oko 800 različitih sorti tulipana koji pružaju jedinstvenu sliku.

Najveća svjetska cvjetna burza nalazi se u nizozemskom gradu Aalsmeer iz kojeg se svake godine izveze gotovo 400 milijuna tulipana u zemlje diljem svijeta.

Tulipan je nezaobilazno proljetno cvijeće, a simbolizira savršenstvo ljubavi. Različite boje tulipana imaju različita značenja po kojima možete tumačiti što vam osoba koja ih donosi želi poručiti, tako npr. žuti tulipani simboliziraju prijateljstvo, crveni ljubav, bijeli oprost, dok ljubičasti predstavljaju vjernost.

Foto: S. Hermann & F. Richter / Pixabay

Zadnje objave

maslina plod

Maslina

Maslina (lat. Olea europea L.), nalazi se u porodici maslinovki (Oleaaceae) ili maslina, a raste u obliku zimzelenog razgranatog grma ili stabla. U prosjeku može narasti od 3 do 13 m u visinu. Plodovi masline rastu na … [više] about Maslina

Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum) je zimzelena grmolika biljka penjačica koja pripada porodici maslinovki (Oleaceae), odnosno maslina te rodu Jasminum. Jasmin ima dugu i tanku stabljiku koja može izrasti čak 5 m u visinu. Listovi se sastoje … [više] about Jasmin

jorgovan

Jorgovan

Jorgovan (lat. Syringa) je rod od 20 - 25 vrsta cvjetnica iz porodice maslinovki (Oleaceae). Riječ je o bjelogoričnim grmovima ili malo većem drveću koje može biti visoko od 2 do 7 m. Spada u hermafrodite, a oprašuju ga pčele i … [više] about Jorgovan

tuja biljka

Tuja

Tuja (lat. Thuja) je zimzeleno stablo iz porodice čempresa (Cupressaceae). Tuja broji nekoliko vrsta četinarskih stabala, a najpoznatija su američka ili zapadna tuja (Thuja occidentalis) i azijska ili istočnjačka tuja (Thuja … [više] about Tuja

čempres drvo

Čempres

Čempres (lat. Cupressus) je zimzelena biljka koja pripada porodici čempresovki (Cupressaceae). Najčešći su obični čempres (lat. Cupressus sempervirens) i arizonski čempres (lat. Cuperssus arizonica). U narodu se čempresom nazivaju … [više] about Čempres

borovica

Borovica

Borovica (lat. Juniperus communis), je zimzeleni grm iz obitelji čempresa (Cupressaceae) koji ponekad raste i kao stablo. Drugi nazivi za borovicu su još i obična borovica, brinje, kleka, smreka, fenja, venja i šmrika. Raste … [više] about Borovica

eukaliptus

Eukaliptus

Eukaliptus (lat. Eucalyptus) zimzeleno je stablo i pripada porodici mirtovki (Myrtaceae). Postoji čak 500 poznatih vrsta ove biljke, a neki tvrde da ih ima i oko 700. Samoniklo raste na području ove četiri države: Novi Zeland, … [više] about Eukaliptus

lovor biljka

Lovor

Lovor (lat. Laurus nobilis) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice lovorovki (Lauraceae). Raste u obliku grma, a može doseći visinu od čak 10 - 15 m. Listovi lovora dugi su 8 -12 cm, a široki 3 - 5 cm. Duguljastog su oblika … [više] about Lovor

avokado biljka

Avokado

Avokado (lat. Persea americana) je jedan od prekrasnih plodova ljeta iz porodice lovorovki (Lauraceae). Spada u egzotično voće, koje je u današnje vrijeme dostupno i u našim krajevima, a često se može vidjeti i posađen u vrtovima. … [više] about Avokado

bukva biljka

Bukva

Bukva (lat. Fagus) je rod listopadnog drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) koji broji oko 10 vrsta. Ovo drveće je rasprostranjeno na području sjevernog umjerenog pojasa, a u Europi je najznačajnija obična bukva (lat. Fagus … [više] about Bukva

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2023 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski