Slanutak je zeljasta jednogodišnja biljka. Ima vretenast i vrlo razgranat korijen koji može rasti i do jednog metra u dubinu. Biljka se zbog toga sama može dobro opskrbiti vodom pa uzgoj slanutka moguć i u sušnijim područjima. Stabljika slanutka je u početku meka, a s vremenom odrveni. Može narasti do 80 cm visine.
Listovi biljke su perasti, ovalnog oblika i imaju do 17 liski. Na grančicama se formiraju mahune sa sitnim dlačicama. Slanutak ima sitne, najčešće bijele ili ružičaste cvjetove, ali ponekad mogu biti i plavičasti. Sjeme nastaje u komuški koja može biti duga do 4 cm. U svakoj se nalazi po jedna ili dvije sjemenke smeđe, zelene, crne, krem ili žute boje. Sjemenke su nešto veće od zrna graška i nisu sasvim kuglaste.
Sadnja slanutka
Slanutak se na istoj površini može uzgajati više godina, a iako podnosi sušna i vrlo škrta tla, bolje uspijeva u lakšim i manje kiselim tlima. Podnosi i zaslanjena tla pa se sadnja slanutka može obavljati i na tlima uz more. Sadnja slanutka obavlja se od kasne jeseni do ranog proljeća, osobito ako se uzgaja na Mediteranu. Odolijeva mrazevima i proklijat će već na niskoj temperaturi pa se u kontinentalnim krajevima može sijati i početkom ožujka.
Prije sjetve je preporučljivo napraviti gnojidbu tla s 30 kg dušika, 40-90 kg fosfora i 20-35 kg kalija po hektaru. Sjeme slanutka se sije na razmaku od 10-30 centimetara, a razmak između redova treba biti 30-70 centimetara. Ovisno o sjemenu, na jedan hektar dolazi 5-15 kilograma sjemena. Sadnja slanutka se obavlja na dubini od otprilike 5 do 7 centimetara. U teža tla se sadi pliće, a u rahlija dublje.
Uzgoj slanutka
Ako je slanutak posađen tako da između redova ima dovoljno razmaka, među njima se može vršiti kultivacija. Uzgoj slanutka je relativno lak jer ova biljka ne zahtijeva posebnu njegu, osim zaštite od nekih životinja, poput zečeva, koji mogu pojesti izdanke.
Uzgoj slanutka olakšava njegova otpornost. Jako dobro podnosi sušu i najotpornija je mahunarka kad je manjak vode u pitanju. Veće potrebe za vodom ima jedino u vrijeme kad se formiraju pupovi.
Da bi biljka niknula, potrebna je temperatura od minimalno 5 stupnjeva i u takvim će uvjetima niknuti nakon tri tjedna. Najbrže niče na temperaturi od 25 stupnjeva, tada je potrebno samo pet dana. Mlada biljka može dobro podnijeti niske temperature, i do -8 stupnjeva, ali za rast i razvoj joj je kasnije potrebno više topline. Optimalna temperatura tijekom vegetativnog razdoblja je 20-24 stupnja, a temperatura za vrijeme cvatnje bi trebala biti oko 25 stupnjeva.
Zaštita od bolesti
Slanutak je dosta otporan na bakterijske i gljivične infekcije. Može ga napasti grahov žižak koji je najveća prijetnja pobranim i uskladištenim sjemenkama, pa zato sušeni slanutak treba čuvati u zatvorenim i čistim prostorima, gdje ne postoji prijetnja od najezde.
Berba slanutka
Slanutak jednolično dozrijeva pa je moguće lako odrediti vrijeme berbe. Kada su zrele, mahune slanutka pucaju, a berba se obavlja kombajnima adaptiranima za žetvu graha u zrnu.
Ako je posađen na manjim površinama, slanutak se može brati i ručno.
Skladištenje
Slanutak se nakon branja mora prvo osušiti, a tek onda skladištiti. Ne zahtijeva nikakve posebne uvjete kod skladištenja. Može se spremati u vreće, ali je potrebno zaštititi sjemenke od najezde nametnika koji buše sjemenje. Mjesto na kojem se čuva slanutak ne smije biti previše toplo kako sjemenke ne bi užegle.
Slanutak u kuhinji
Slanutak je jako zastupljen u kulinarstvu, a zbog velike količine proteina idealna je zamjena za ribu i meso pa je osobito cijenjen u vegetarijanskoj kuhinji. Prije pripreme se nekoliko sati treba potopiti u hladnoj vodi, a nakon toga se kuha u zaslanjenoj vodi kako bi sasvim omekšao. Starije sjemenje je tvrđe i treba mu više vremena da se skuha.
Od tako pripremljenog slanutka mogu se raditi razna jela, a može se jesti i sam, procijeđen pa pripremljen na salatu ili s tekućinom u kojoj se kuhao i u koju je dodano malo maslinova ulja.
Slanutak može biti jako kremast kada omekša pa je odličan za spremanje raznih umaka i namaza, a najpoznatiji od njih je humus. Jede se uz različite vrste ribe i mesa, a začinjen dresingom može biti i dio salate ili sama salata.
Mljeveni slanutak se koristi za izradu kruha, raznih peciva ili tijesta za pizzu. Moguće je napraviti i grickalice od slanutka, tako da se kuhane sjemenke oblože bjelanjkom i začinima poput Tabasca ili čilija, a zatim se ispeku u pećnici.
Kuhani slanutak je odlična podloga za varivo ili juhu. Dobar je u kombinaciji s kus-kusom ili rižom, a od njega se radi i falafel.
Može se pripremati i u slatkim varijantama. Od usitnjenog slanutka moguće je napraviti raviole u koje se dodaje usitnjeno voće, cimet i čokolada.
Ljekovita svojstva slanutka
Slanutak je jako zdrava namirnica koja sadrži folnu kiselinu, vitamine i minerale poput bakra, cinka, magnezija, mangana, željeza te dijetalna vlakna i još puno toga. Ima nizak glikemični indeks pa ga mogu jesti i dijabetičari. Njegova redovita konzumacija može smanjiti rizik od nastanka dijabetesa jer smanjuje nagli rast šećera u krvi.
Samostalan može biti dostatan obrok jer sadrži mnogo proteina pa je vrlo zasitan. Bogat je dijetalnim vlaknima i smanjuje kolesterol u krvi te štiti srce i krvožilni sustav. Magnezij koji sadrži potiče bolju cirkulaciju i opušta mišiće.
Jedino bi ljudi sa slabijom probavom mogli biti osjetljivi na slanutak, kao i na većinu drugih grahorica.
Povijest
Slanutak je porijeklom iz područja nekadašnje Perzije. Još prije 7.000 godina konzumirali su ga u Egiptu, a kasnije i u staroj Grčkoj i Rimskom Carstvu. Uzgoj slanutka danas je najčešći u Indiji, Meksiku, Pakistanu i Turskoj. Prema količini proizvodnje nalazi se odmah iza soje i graha.
Vrlo je česta namirnica u orijentalnoj kuhinji gdje se od njega spravljaju poznati bliskoistočni namaz hummus i pržene okruglice od slanutka – falafel. U istočnim zemljama se melje u brašno i miješa sa pšenicom pa se od te mješavine spravljaju kruh i razna peciva. Mljevene sjemenke slanutka također kuhaju umjesto kave.
U našim krajevima se najčešće sprema kao varivo, kuhan u slanoj vodi s maslinovim uljem.
Foto: PDPics / Pixabay
Odgovori