• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
slanutak

Slanutak

Objavljeno: 29.06.2020.
Vrsta: Povrće

  • 1 Sadnja slanutka
  • 2 Uzgoj slanutka
  • 3 Zaštita od bolesti
  • 4 Berba slanutka
  • 5 Skladištenje
  • 6 Slanutak u kuhinji
  • 7 Ljekovita svojstva slanutka
  • 8 Povijest

Slanutak je zeljasta jednogodišnja biljka. Ima vretenast i vrlo razgranat korijen koji može rasti i do jednog metra u dubinu. Biljka se zbog toga sama može dobro opskrbiti vodom pa uzgoj slanutka moguć i u sušnijim područjima. Stabljika slanutka je u početku meka, a s vremenom odrveni. Može narasti do 80 cm visine.

Listovi biljke su perasti, ovalnog oblika i imaju do 17 liski. Na grančicama se formiraju mahune sa sitnim dlačicama. Slanutak ima sitne, najčešće bijele ili ružičaste cvjetove, ali ponekad mogu biti i plavičasti. Sjeme nastaje u komuški koja može biti duga do 4 cm. U svakoj se nalazi po jedna ili dvije sjemenke smeđe, zelene, crne, krem ili žute boje. Sjemenke su nešto veće od zrna graška i nisu sasvim kuglaste.

Sadnja slanutka

Slanutak se na istoj površini može uzgajati više godina, a iako podnosi sušna i vrlo škrta tla, bolje uspijeva u lakšim i manje kiselim tlima. Podnosi i zaslanjena tla pa se sadnja slanutka može obavljati i na tlima uz more. Sadnja slanutka obavlja se od kasne jeseni do ranog proljeća, osobito ako se uzgaja na Mediteranu. Odolijeva mrazevima i proklijat će već na niskoj temperaturi pa se u kontinentalnim krajevima može sijati i početkom ožujka.

Prije sjetve je preporučljivo napraviti gnojidbu tla s 30 kg dušika, 40-90 kg fosfora i 20-35 kg kalija po hektaru. Sjeme slanutka se sije na razmaku od 10-30 centimetara, a razmak između redova treba biti 30-70 centimetara. Ovisno o sjemenu, na jedan hektar dolazi 5-15 kilograma sjemena. Sadnja slanutka se obavlja na dubini od otprilike 5 do 7 centimetara. U teža tla se sadi pliće, a u rahlija dublje.

Uzgoj slanutka

Ako je slanutak posađen tako da između redova ima dovoljno razmaka, među njima se može vršiti kultivacija. Uzgoj slanutka je relativno lak jer ova biljka ne zahtijeva posebnu njegu, osim zaštite od nekih životinja, poput zečeva, koji mogu pojesti izdanke.

Uzgoj slanutka olakšava njegova otpornost. Jako dobro podnosi sušu i najotpornija je mahunarka kad je manjak vode u pitanju. Veće potrebe za vodom ima jedino u vrijeme kad se formiraju pupovi.

Da bi biljka niknula, potrebna je temperatura od minimalno 5 stupnjeva i u takvim će uvjetima niknuti nakon tri tjedna. Najbrže niče na temperaturi od 25 stupnjeva, tada je potrebno samo pet dana. Mlada biljka može dobro podnijeti niske temperature, i do -8 stupnjeva, ali za rast i razvoj joj je kasnije potrebno više topline. Optimalna temperatura tijekom vegetativnog razdoblja je 20-24 stupnja, a temperatura za vrijeme cvatnje bi trebala biti oko 25 stupnjeva.

Zaštita od bolesti

Slanutak je dosta otporan na bakterijske i gljivične infekcije. Može ga napasti grahov žižak koji je najveća prijetnja pobranim i uskladištenim sjemenkama, pa zato sušeni slanutak treba čuvati u zatvorenim i čistim prostorima, gdje ne postoji prijetnja od najezde.

Berba slanutka

Slanutak jednolično dozrijeva pa je moguće lako odrediti vrijeme berbe. Kada su zrele, mahune slanutka pucaju, a berba se obavlja kombajnima adaptiranima za žetvu graha u zrnu.

Ako je posađen na manjim površinama, slanutak se može brati i ručno.

Skladištenje

Slanutak se nakon branja mora prvo osušiti, a tek onda skladištiti. Ne zahtijeva nikakve posebne uvjete kod skladištenja. Može se spremati u vreće, ali je potrebno zaštititi sjemenke od najezde nametnika koji buše sjemenje. Mjesto na kojem se čuva slanutak ne smije biti previše toplo kako sjemenke ne bi užegle.

Slanutak u kuhinji

Slanutak je jako zastupljen u kulinarstvu, a zbog velike količine proteina idealna je zamjena za ribu i meso pa je osobito cijenjen u vegetarijanskoj kuhinji. Prije pripreme se nekoliko sati treba potopiti u hladnoj vodi, a nakon toga se kuha u zaslanjenoj vodi kako bi sasvim omekšao. Starije sjemenje je tvrđe i treba mu više vremena da se skuha.

Od tako pripremljenog slanutka mogu se raditi razna jela, a može se jesti i sam, procijeđen pa pripremljen na salatu ili s tekućinom u kojoj se kuhao i u koju je dodano malo maslinova ulja.

Slanutak može biti jako kremast kada omekša pa je odličan za spremanje raznih umaka i namaza, a najpoznatiji od njih je humus. Jede se uz različite vrste ribe i mesa, a začinjen dresingom može biti i dio salate ili sama salata.

Mljeveni slanutak se koristi za izradu kruha, raznih peciva ili tijesta za pizzu. Moguće je napraviti i grickalice od slanutka, tako da se kuhane sjemenke oblože bjelanjkom i začinima poput Tabasca ili čilija, a zatim se ispeku u pećnici.

Kuhani slanutak je odlična podloga za varivo ili juhu. Dobar je u kombinaciji s kus-kusom ili rižom, a od njega se radi i falafel.

Može se pripremati i u slatkim varijantama. Od usitnjenog slanutka moguće je napraviti raviole u koje se dodaje usitnjeno voće, cimet i čokolada.

Ljekovita svojstva slanutka

Slanutak je jako zdrava namirnica koja sadrži folnu kiselinu, vitamine i minerale poput bakra, cinka, magnezija, mangana, željeza te dijetalna vlakna i još puno toga. Ima nizak glikemični indeks pa ga mogu jesti i dijabetičari. Njegova redovita konzumacija može smanjiti rizik od nastanka dijabetesa jer smanjuje nagli rast šećera u krvi.

Samostalan može biti dostatan obrok jer sadrži mnogo proteina pa je vrlo zasitan. Bogat je dijetalnim vlaknima i smanjuje kolesterol u krvi te štiti srce i krvožilni sustav. Magnezij koji sadrži potiče bolju cirkulaciju i opušta mišiće.

Jedino bi ljudi sa slabijom probavom mogli biti osjetljivi na slanutak, kao i na većinu drugih grahorica.

Povijest

Slanutak je porijeklom iz područja nekadašnje Perzije. Još prije 7.000 godina konzumirali su ga u Egiptu, a kasnije i u staroj Grčkoj i Rimskom Carstvu. Uzgoj slanutka danas je najčešći u Indiji, Meksiku, Pakistanu i Turskoj. Prema količini proizvodnje nalazi se odmah iza soje i graha.

Vrlo je česta namirnica u orijentalnoj kuhinji gdje se od njega spravljaju poznati bliskoistočni namaz hummus i pržene okruglice od slanutka – falafel. U istočnim zemljama se melje u brašno i miješa sa pšenicom pa se od te mješavine spravljaju kruh i razna peciva. Mljevene sjemenke slanutka također kuhaju umjesto kave.

U našim krajevima se najčešće sprema kao varivo, kuhan u slanoj vodi s maslinovim uljem.

Foto: PDPics / Pixabay 

Zadnje objave

verbena biljka

Verbena

Verbena (lat. Verbena officinalis L.) ili ljekoviti sporiš pripada u skupinu jednogodišnjih ili dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice sporiševki (Verbenaceae) kojoj pripada i lantana. Još se naziva brstica, boriš, slezenica, … [više] about Verbena

tisa biljka

Tisa

Tisa (lat. Taxus) je rod od desetak vrsta porodice tisovki (Taxaceae), a može narasti do 20 m visine. Zapadna Azija, sjeverna Afrika i niži dio Europe su područja na kojima je tisa prirodno rasprostranjena. Može živjeti i više od … [više] about Tisa

dunja

Dunja

Dunja (lat. Cydonia oblonga), listopadno je stablo niskog rasta od 2 do 7 m visine, koje svrstavamo u porodicu ružovki (Rosaceae). Krošnja dunje je široka i gusta, kora stabla je smeđe zelenkasta, a mlade grane su joj … [više] about Dunja

kvinoja biljka

Kvinoja

Kvinoja (lat. Chenopodium quinoa) je jednogodišnja biljka porijeklom iz Anda, gdje se tradicionalno uzgaja i konzumira više od 5.000 godina. Iako se o kvinoji najčešće govori kao o žitarici, prema nekim izvorima pripada porodici … [više] about Kvinoja

narcis biljka

Narcis

Narcis ili sunovrat (lat. Narcissus) je biljni rod porodice zvanikovki (Amaryllidaceae). Postoji oko 26 vrsta divljih narcisa i nekoliko stotina kultiviranih vrsta. Divlji narcisi se mogu pronaći u Aziji, Europi i Sjevernoj … [više] about Narcis

bugenvilija

Bugenvilija

Bugenvilija (lat. Bougainvillea spectabilis), poznata pod nazivima bugenvila, bugenvileja i bogumila, je ukrasna drvenasta zimzelena penjačica iz porodice noćurkovki (Nyctaginaceae). Iako je sam cvijet bugenvilije neugledan, … [više] about Bugenvilija

ivančica (margareta) biljka

Ivančica ili margareta

Margareta (lat. Leucanthemum vulgare) je višegodišnja zeljasta biljka poznata i pod nazivom ivančica. Pripada porodici glavočika (Compositae/Asteraceae), a njena prirodna staništa su umjerena područja Azije, Europe i Sjeverne … [više] about Ivančica ili margareta

grab biljka

Grab

Obični grab (lat. Carpinus betulus L.) je listopadno stablo iz porodice brezovki (Betulaceae), kojoj pripadaju i joha, breza i lijeska. Ima dubok i razgranat korijen, može narasti do 25 m u visinu te tvori gustu i razgranatu … [više] about Grab

maslina plod

Maslina

Maslina (lat. Olea europea L.), nalazi se u porodici maslinovki (Oleaaceae) ili maslina, a raste u obliku zimzelenog razgranatog grma ili stabla. U prosjeku može narasti od 3 do 13 m u visinu. Plodovi masline rastu na … [više] about Maslina

Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum) je zimzelena grmolika biljka penjačica koja pripada porodici maslinovki (Oleaceae), odnosno maslina te rodu Jasminum. Jasmin ima dugu i tanku stabljiku koja može izrasti čak 5 m u visinu. Listovi se sastoje … [više] about Jasmin

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2023 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski