Rotkva

Rotkva (lat. Raphanus), dvogodišnja je biljka iz porodice kupusnjači. Iako u novije vrijeme pomalo zaboravljena, njezina popularnost ponovo se vraća u vrtove. Lako može uspjeti na našim područjima, a krasi je papreni okus i bogatstvo vitamina i minerala uz nisku kalorijsku vrijednost. Poput ostalih kupusnjača (cvjetače, brokule, kupusa) zaslužna je za održavanje zdravlja i dugovječnosti organizma.

Biljka se sastoji od korijena, gomolja i stabljike. Hipokotilski gomolj razvija se u prvoj godini, niže ispod njega u zemlji je korijen, a na samom vrhu, iznad zemlje, kratka stabljika duž koje se nalazi rozeta s dlakavim lišćem.

Gomolj rotkve može biti ovalan, okrugao ili u obliku valjka. Iako joj je gomolj izvana najčešće crne boje, postoje i kultivari bijele, krem i smeđe boje. Unutrašnjost rotkve je bijele bolje, sočnog tkiva.

Cvjetna stabljika joj je dugačka 1,5 metar, a duž koje se nalaze cvati u grozdastom obliku na kojima se nalaze cvjetovi u bijeloj, ljubičastoj ili ružičastoj boji. Plod rotkve je komušica koja broji od 6 do 8 sjemenki, a u jednom gramu se nalazi čak 100 do 160 sjemenki.

Vrste rotkve

Na našim područjima razlikujemo dvije vrste rotkve:

• bijela rotkva
• crna rotkva

Obje vrste jednako su zastupljene u sadnji te ne postoji razlika u uvjetima sjetve/sadnje i uzgoja.

Budući da ima poseban miris i okus, obično se u prehrani koristi u sklopu aperitiva. Osim toga, njezinim konzumiranjem dolazi do jačeg izlučivanja želučanog soka te poticanja apetita.

Sadnja rotkve

Nemojte je posijati na istom mjestu tri do četiri godine te je nikada ne uzgajajte na tlu gdje su već rasle kupusnjače. Rotkva se uzgaja nakon što je na istom mjestu prethodno bila kultura koja je gnojena organskim gnojivom.

Tijekom svibnja i lipnja obavlja se sjetva ljetne i jesenske sorte rotkve koje se vade od početka kolovoza pa sve do listopada. Sjetva zimskih sorti obavlja se od lipnja do kolovoza. Ako su ljetne temperature jako visoke, pričekajte sa sadnjom sve do sredine kolovoza.

Vrijeme i klima

Rotkvi odgovara vlažna i umjereno topla klima, vlažno i prohladno vrijeme te vlažno tlo.

Rotkva se najčešće sije izravno u zemlju, a postoji mogućnost da se uzgoji i iz presadnica. Na otvoreno se sije tek kada temperatura poraste iznad 12 stupnjeva, što znači da ju je u kontinentalnom području sigurno posaditi krajem travnja.

Specifična je po tome što se može sijati gotovo do kraja srpnja što znači da je možete posijati i kao postrni usjev. Uspjet će dobro nakon što izvadite rani krumpir, žitarice ili grašak.

Temperatura

Klijanje rotkve moguće je već pri temperaturama od 1 do 2 stupnja. Najbolja temperatura za rast rotkve je ona od 15 do 20 stupnjeva, a kod temperature od 20 stupnjeva niknut će već za dva dana.

Budite oprezni jer rotkva ne voli velike vrućine. U tom slučaju razvit će grub gomolj niske kvalitete i lošeg okusa.

Tlo

Prije sjetve, tlo se mora obraditi na dubinama od 20 do 30 centimetara, nakon čega je potrebno formirati gredice. Površina tla se izravna i frezom obradi, a nakon toga se po potrebi i povalja.

Rotkva će najbolje uspjeti na humusom bogatim i ilovastim tlima, dobro obrađenim i srednje teškim te dobre propusnosti i strukture. Preporučuje se pH vrijednost od 5,6 do 7.

Rotkva se uzgaja u gredicama, a na 1 m2 potrebno je posijati 20-ak sjemenki. Sije se na dubinu od 1 centimetra, s razmakom između redova do 40 centimetara. Kada biljka nikne, smanjite razmak između gredica na 20 centimetara kako biste dobili srednje rotkve.

Gnojidba

Gnojidba tla za sadnju rotkve provodi se prema unaprijed definiranim svojstvima tla, odnosno zalihama hraniva i prinosu koji se planira. Ona ne podnosi stajski gnoj pa je uzgajajte nakon rajčice, paprike, patlidžana i tikvice.

Dan prije nego što ćete obaviti sjetvu, tlo dobro zalijte i u njega ukopajte mineralno gnojivo s jednakim udjelom kalija, fosfora i dušika.

Kako biste izbjegli nagli rast rotkve koji može utjecati i na razvoj spužvastog korijena biljke, potrebno je primijeniti dušik.

Prosječni prinos rotkve od oko 100 kg/100m2 zahtijeva 0,1 kilograma fosfora, 0,25 kilograma dušika te 0,5 kilograma kalija.

Voda

Sijete li rotkvu u kasno proljeće ili kasno ljeto, bit će potrebno navodnjavanje kako biste izbjegli nejednolično nicanje biljke.

Uzgoj rotkve

Da biste imali kvalitetno uzgojenu rotkvu i stabilan prinos, potrebno je obavljati redovitu međurednu kultivaciju. Nakon sjetve i za vrijeme vegetacije osigurajte rotkvi navodnjavanje kišenjem.

Rotkvu je potrebno redovito zalijevati (kako biste joj osigurali vlažnost koju voli) te plijeviti i okopavati.

Bolesti i štetnici

Rotkvu napadaju isti štetnici kao i ostale kulture iz reda kupusnjači (kelj, korabu, rotkvicu, cvjetaču, hren…).

Najvažniji štetnik su kupusna muha i lisne sovice.

Kupusna muha

Riječ je o ličinki velikoj 1 centimetar, bijele boje i bez nogu. Hrani se sitnim korijenima netom niknule biljke, a kod nešto starijih biljaka ulaze im u vrat korijena gdje izbuše hodnike.

Postoje 3 do 4 generacije kupusne muhe godišnje pa može napasti gotovo sve sorte. Prvu generaciju jaja odleže u travnju, drugu u lipnju, a treću u kolovozu.

Nakon napada, vrat biljke potamni i počinje trunuti.

Suzbijanje se vrši uzgojem presadnica u sterilnim supstratima te apliciranje sredstva za zaštitu od štetnika u tlo, prije same sadnje. Ako niste proveli takvu zaštitu, postoje kemijski preparati kojima se biljka može zaliti i u fazi rasta.

Lisne sovice

Riječ je ličinkama koje odlažu jajašca na listove biljke, a iz kojih kasnije izlaze gusjenice koje jedu listove i rade štetu na biljkama.

Glavni simptomi ove bolesti su kružni odgrizeni dijelovi na listovima s tragovima izmeta. Gusjenice su zelene boje, imaju tri para noga na trbuhu i tri para na prsima. Dolaze u tri do četiri generacije u godini dana.

Čim primijetite jednu gusjenicu na biljci, potrebno je početi provoditi mjere suzbijanja. Suzbijanje se vrši insekticidima koje možete nabaviti kod svih distributera.

Važno je napomenuti da se na kupusnjačama još mogu pojaviti i lisne uši i kupusni moljac, a oni se mogu uništiti istim insekticidima kao lisna sovica.

Berba i skladištenje

Rana rotkva bere se već nakon 50-ak dana od sijanja, a najpovoljniji prinos postići će tijekom studenog i prosinca. Nemojte odjednom iščupati sve rotkve jer ona tijekom jeseni može dugo ostati u tlu. Neće joj smetati ni umjereno hladne zime jer dobro podnosi temperature i niže od minus šest. No, svakako je izvadite prije nego što postane gruba jer tada gubi ljekovita svojstva.

Ako je uzgajate na lakim tlima, može se lako iščupati ili izvaditi iskapačem.

Jesenska vrsta rotkve bere se u listopadu ili na početku studenog, a prije skladištenja, odstranjuje se njezino lišće. Prije nego što nađe put do tržišta, pakira se u sintetičke vreće ili duboke letvarice. Može se i slagati u vezice te u tom slučaju nije potrebno odstraniti lišće.

Rana rotkva skladištena s listovima čuva se u prostoriji na nula stupnjeva i relativnog postotka vlažnosti 95. Tako se može čuvati do dva tjedna. Rotkva skladištena bez listova, može stajati dulje, do mjesec dana.

Jesenska sorta rotkve skladišti se najčešće u podrumu gdje može stajati i do pola godine.

Upotreba

Rotkva je nutritivno zahvalna biljka niske energetske vrijednosti i bogate hranjivosti. Uz mali broj kalorija (16 kcal na 100 grama), donosi tijelu mnogo vode, ugljikohidrata, proteina i masti. Sadrži vitamine A, B i C te minerale kalcija, kalija, željeza, fosfora i natrija.

Koristi se kod infekcija, a njezin sok smanjuje mogućnost pojave žučnog kamenca. Konzumira se i kod bolesti jetre i za liječenje upale pluća, kašlja i ostalih tegoba povezanih s dišnim putevima. Smanjuje masnoću u krvi pa se koristi kod povišenog štetnog kolesterola.

Ako imate problema s bubrezima, izbjegavajte konzumiranje rotkve.

Rotkva se može naći na područjima koja obuhvaćaju suptropski dijelove Azije i Mediterana. Preteča je divlje rotkva koja se uzgajala za ljudsku prehranu i kao stočna hrana.

Rotkvu su uzgajali i stari Egipćani, Rimljani i Grci, a u prošlosti se puno koristila i u ljekovite svrhe. Najčešće se upotrebljavala za suzbijanje tegoba povezanih s dišnih organima, odnosno za ublažavanje kašlja. I danas se često koristi kod kašlja, bronhitisa i prehlade.

U kuhinji

U kulinarske svrhe najčešće se konzumira u sirovom obliku kao aperitiv. U početku otvara apetit, a kasnije potiče stvaranje želučanog soka koji pomaže u tome da hranu lakše probavimo. No, sama rotkva se teško probavlja pa se je prije konzumiranja usitnite i dobro prožvačite.

Rotkva u sirovom u obliku se konzumira tako da se prvo oguli te nakon toga odmah i pojede. Rotkva ne smije stajati jer što duže stoji to su joj okus i miris slabiji, a i gubi ljekovita svojstva. Nikada je nemojte soliti jer u kombinaciji s natrij kloridom njezin sastav može postati štetan.

Najbolja je u salatama, ali i kao začin. Odgovaraju joj kombinacije s jabukama, maslinama, kiselim krastavcima, a dovoljno ju je preliti s malo maslinovog ulja ili kiselog mlijeka.

Iako mnogi ne znaju, rotkva se može peći, kuhati i pirjati, a u kombinaciji s krumpirom tvori odličnu gustu juhu.

Foto: Ulrike Leone / Pixabay