Nar (lat. Punica granatum) se još naziva šipak ili mogranj. Nar je grm ili malo drvo visine od 5 do 8 metara, uspravno i razgranato, koje obično raste u krajevima s toplom klimom. To je polu-listopadna biljka, što znači da će pri blažim zimama zadržati dio listova, a pri oštrijim zimama oni će otpasti. Cvjetovi nara su zvonolikog oblika, otvaraju se u proljeće i crvene su boje. Plodovi su žuto-crvene boje i veličine jabuke, a u kolovozu počinju crvenjeti i svoju punu zrelost će dostići u listopadu ili studenom. Kora ploda se ne jede, već se unutar nje nalaze jestive sjemenke, koje okusom podsjećaju na borovnicu.
O porijeklu nara ne postoje točne informacije. Prema nekima, potječe iz Irana, Pakistana, Afganistana i sjeverne Indije, dok drugi tvrde da je samonikla mediteranska biljka. Danas raste na područjima sa blagim zimama i vrućim ljetima, većinom na Mediteranu, ali i u južnoj i jugoistočnoj Aziji, u Australiji i južnoj Americi. Kod nas raste u priobalnim i morskim područjima, pretežito u Dalmaciji.
U našim krajevima nar se još naziva mogranj, zrnati šipak, granat i granat-jabuka. Obični mogranj je dio roda kod nas zvanog “mogranj”. Naziv vrlo vjerojatno potiče od talijanskog melograno, što znači “zrnata jabuka”. Nar je više orijentalni naziv udomaćen u Hrvatskoj, a podrijetlom je iz Perzije.
Iako je “šipak” zapravo iz porodica ruže, a nar se nazivao “morski šipak” ili “zrnati šipak”, u narodnoj upotrebi se to skratilo pa tako upotreba naziva “šipak” može stvoriti zbrku.
Vrste nara
Nar nalazimo u šikarama i kamenitim mjestima, a dijeli se prema tome kako se uzgaja, pa tako imamo divlji (samonikli), pitomi koji se uzgaja zbog plodova, te ukrasni. Nar koji raste na kontinentalnim područjima ne daje plod.
Divlji nar (ljutun)
Punica granatum spontanea ili nar u divljem stanju, poznat i kao “ljutun”. Ova je vrsta najraširenija u dolini Neretve. Grm je nizak i trnovit, sa malim i kiselim plodovima, iako se može upotrebljavati za izradu soka koji se smatra ljekovitim. Obično se nalazi uz puteve i u blizini šuma, na sunčanim mjestima. Bere se ili kad je tek dozreo ili kad je već omekšao od mraza, ovisno o namjeni – onaj koji tek dozrijeva ima u sebi više vitamina C, dok je omekšali jednostavniji za pripremu pekmeza i marmelada.
Pitomi nar
Punica granatum sativa ili pitomi nar, koji je jačeg i većeg rasta i jestivih, slatkih plodova. Cvjeta ljeti, a bere se u kasnu jesen. Sadimo ga zaklonjenog od vjetra, najbolje na južnu stranu jer mu je potrebno mnogo sunca. Plodovi mu budu teški i okrugli i nakon branja više ne dozrijevaju, tako da ga je potrebno brati potpuno zrelog. Najpoznatije vrste koje se uzgajaju u Hrvatskoj su Barski slatki, Ciparski, Dubrovački kasni, Glavaš, Konjski zub, Medun, Mojdeški sitnozrni, Paštrac (Paštrun), Sladun, Slatki tankokorac i Zamorski.
Ukrasni morganj
Punica granatum nana ili ukrasni mogranj koji se uzgaja zbog malog rasta i svoje ljepote u vrtu. Boje cvjetova mogu biti različite, od bijele do crvene, ovisno o vrsti, a pojavljuju se od lipnja i ostaju sve do listopada. S obzirom da nema plodove, razmnožava se reznicom. Njegova visina je do 1,5 metar i pogodan je i za uzgoj u posudi, a ako ga sadite u vrtu ponekad može narasti do maksimalno 2 metra. Potrebno ga je orezivati kako bi se dobila željena forma.
Sadnja nara
Može se uzgajati u posudi ukoliko ga imamo u dekorativne svrhe, i to vrstu patuljastog nara. Ako ga sadimo u vrtu, potrebno mu je mjesto zaklonjeno od vjetra, ali dobro osunčano.
Sadnica se polaže u svježe iskopanu rupu dubine otprilike 70 cm. Na korijen je potrebno, osim rahle zemlje, posuti i stajski gnoj, te sve zajedno prekriti zemljom i dobro zaliti.
Vrijeme sadnje
Nar se može saditi u jesen ili u rano proljeće, a svakako je bolje u proljeće jer ne podnosi hladnoću. Neće uspjeti na temperaturi nižoj od -10°C, a ukoliko postoji opasnost od mraza i to će mu naštetiti. Može doći do većih oštećenja ili trajnog smrzavanja. Sadnicu možete čuvati u zatvorenom sve dok ne prođe opasnost od mraza.
Sadnja iz sjemena
Posaditi nar iz sjemena je zanimljiv i relativno jednostavan proces. Koštice se uzimaju iz zrelog ploda i ostavimo ih da se suše 24 sata. Iza toga stavimo koštice u vodu na sobnu temperaturu (idealno od 20 do 22°C), a vodu je potrebno mijenjati svakih 12 sati.
Malu posudu je potrebno napuniti mješavinom pijeska i treseta, u omjeru 1:1. Vlažne koštice zasadimo na dubinu oko 2 cm. Posudu je potrebno pokriti prozirnom folijom da se stvori efekt staklenika, te ju skidamo svaki dan kraće vrijeme.
Zalijevajte kad se zemlja počne sušiti i osigurajte dovoljno sunčeve svjetlosti, te ćete prvi izdanak vidjeti već nakon 7 do 10 dana. Kad se pojave prvi listovi, biljku presadite u veću posudu ili na odabrano mjesto.
Sadnjom iz sjemena prve plodove ćete dobiti osme ili devete godine.
Sadnja iz sadnice
Ako se odlučite uzgajati nar u dekorativne svrhe i odaberete patuljastu vrstu, možete ga posaditi u posudu. Ako ga, pak, sadite vani nemojte to činiti sve dok ne prođe opasnost od mrazova i odaberite sunčano mjesto zaklonjeno od vjetra. Prije sadnje neophodno je da iz tla uklonite sav korov.
Sadnice nara uglavnom se prodaju u kontejnerima i dobro ukorijenjene u zemlji (unutar posude). To znači da će sađenje proći jednostavno, bez straha da se neće primiti. Ukoliko kupljenu sadnicu nećete odmah saditi, čuvajte ju u negrijanoj i svijetloj prostoriji.
Rupu iskopajte na dubini cca 70 cm, te u nju položite sadnicu. Korijen zatrpajte rahlom zemljom i stajskim gnojem (oko 20 kg), tako da gornji sloj bude zemlja. Dobro zalijte svježe zasađenu sadnicu.
Sadnjom iz sadnice prve plodove ćete dobiti u petoj godini.
Uzgoj u vrtu
Uzgoj nara koji će imati visoki prinos nije tako jednostavan. Sadnja i njega uključuju mnoge faktore, a ova biljka može preživjeti i do 70 godina, pa je potrebno dosta brinuti oko nje.
Kako bi ste vašu biljku smjestili u vrt, to počinje izborom sadnice. Nar se uzgaja na vlastitom korijenu, tako da se sadnica ne tretira. Sadi se u svježe iskopanu rupu, preporučljivo uz zid na južnoj strani koji će služiti kao zaštita od vjetra, te ujedno sprovoditi toplinu. U prvim godinama uzgoja obavezno zaštite stablo agrotekstilom, a donji dio debla obilno nagrnite otpalim lišćem od drugih voćaka ili slamom.
Nakon sadnje potrebno ga je obilno zalijevati mlakom vodom. Korijenski sustav nara raste u gornjim dijelovima tla, pa će i uz minimalno zalijevanje uzeti potrebnu vlagu i dobro podnositi sušu, no želite li bujnu i bogatu biljku zalijevajte ga obilno, pogotovo u vrijeme intenzivnog rasta korijenja (u proljeće i jesen).
Optimalni uvjeti za rast i razvoj su mu područja sa srednjom temperaturom zraka, a nikako neće podnijeti temperaturu ispod -10°C, te ukoliko živite u hladnijim područjima moglo bi doći do ugibanja biljke. Također je neotporan na mraz.
Uzgoj u stakleniku
Staklenik je pogodan za uzgoj nara, pogotovo u hladnijim područjima i to je odličan način da se dobije urod. Najviše će plodova dati za vrijeme velikih vrućina tijekom ljetnih mjeseci. Radi toga preporučuje se uzgajati ih u loncima kako biste ih mogli za vrijeme vrućina iznijeti na otvoreno.
Također, ovakav uzgoj je odličan za sadnju iz sjemena, kada su malene biljke osjetljive i preporučljivo je da ostane u stakleniku prve dvije godine, a tada se može presaditi na otvoreno.
Uzgoj u posudama
S obzirom da može narasti nekoliko metara u visinu, za sadnju nara u posudi potrebno je izabrati patuljastu sortu. Međutim, one potječu od divljeg nara i isključivo su za dekorativne svrhe. Narast će do 1,5 m, rjeđe do 2 m. Lijepo cvjeta i boje mu variraju od bijele, preko roze i ljubičaste, sve do tamnocrvene. Počet će cvjetati već kad dosegne 40-ak centimetara.
Pošto voli toplinu, dobro će se prilagoditi sobnim uvjetima. Ljeti će mu izuzetno goditi iznošenje na otvoreno, ali ga svakako vratite u kuću prije mraza i pada temperature.
Sadnja se preporučuje u prvoj polovini travnja i sadnice se mogu kupiti u svakom opremljenom vrtnom centru. Za početak će biti dovoljna posuda od 1 litre u koju se na dno stavlja drenažni materijal, te na njega sloj zemlje i pijeska (omjer 1:1). Prekrijte zemljom i zalijte.
Ukoliko se sadi iz sjemenki, posudu je potrebno prekriti prozirnom folijom.
Za sadnju iz sadnice, preporuča se da korijen bude u posudi, kao i 3 – 4 cm stabljike. Sadnica će se ukorijeniti za otprilike mjesec dana.
Prvih 5 godina ova biljka će rasti vrlo brzo, te ju je potrebno presađivati svake godine u veću posudu. Bolje mu odgovara uska, a visoka posuda. Nakon 5 godina nije ga potrebno presađivati, samo uklonite gornji sloj zemlje i stavite novu.
Tlo
Najbolje će uspijevati u dubljim, dobro dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima, koja sadrže dosta orgasnke tvari. Ne voli teška glinena i jako vlažna tla.
Klima
Odgovaraju mu vruća ljeta i blage zime, pa tako i uspijeva pretežito na Mediteranu. Optimalna srednja dnevna temperatura za rast kreće se oko 12 °C. Zimske temperature ispod -10°C su štetne, a smrzava potpuno pri ‐20 °C. Problem predstavljaju i kasni jesenski te rani proljetni mrazovi.
Uzgoj nara
Nar se na Mediteranu uzgaja od davnina, te je jedna od najstarijih voćnih vrsta suptropske klime, što znači da voli vruća ljeta i blage zime. Osim visokih temperatura, za normalan rast treba i dostatnu količinu vode i vlažnost tla. Treba velike količine svjetla, pa mu odgovaraju južni prostori zaklonjeni od vjetra. Sadi se u proljeće (iako može i na jesen) u dobro drenirano pješčano tlo, koje je potrebno gnojiti otprilike svake treće godine.
Slaganje kultura
Nar treba pčele za oprašivanje, stoga je uvijek dobro u blizini posaditi biljke koje privlače pčele, poput kopra, korijandera, peršina i mente. Bosiljak i timijan su također dobra kombinacija. Od ukrasnog bilja najviše će mu odgovarati lavanda i suncokret, jer odbijaju štetne insekte. Ako je vaše drvo nara u povrtnjaku, u blizini sadite komorač i celer jer privlače bubamare, a one se hrane lisnim ušima koje mogu napasti vaše stablo.
Zalijevanje
Nar dobro podnosi sušu, međutim posebno je važno da ima dovoljno vlage u tlu u vrijeme intenzivnog rasta korijenja (u proljeće i u jesen), kao i za vrijeme rasta ploda. Također, mladice je potrebno malo više zalijevati.
Ukoliko niste u mogućnosti opskrbiti ga s dovoljno vode, potrebno je sprovesti navodnjavanje.
Najbolje je koristiti mlaku i omekšalu vodu za zalijevanje.
Gnojidba
Dodaje mu se stajski gnoj svake treće godine, a svake godine kompleksna gnojiva do 1,5 kg po biljci (zavisno od veličine i starosti). Pripazite s dušikom jer pretjerivanje može dovesti do pucanja plodova kad sazriju.
Zimi obustavite prihranjivanje.
Razmnožavanje
Razmnožavanje nara se vrši sjemenom, margotiranjem (stara kineska metoda koja se zasniva na ozljeđivanju izbojaka ili grana, nakon čega se mjesto omata i čeka razvoj novog korijena) od travnja do kraja proljeća ili uzimanjem odrvenjelih reznica.
Održavanje i njega
Formiranje oblika nara obavlja se prve dvije godine nakon sadnje (iz sadnice). Od treće godine obavlja se rezidba, odnosno prorjeđivanje, i to svake godine. Osim dobivanja željenog oblika, tako ćete kontrolirati i odnos rasta i rodnosti.
Formiranje oblika traje 3 do 4 godine i najidealnije je da dobijete lijepo raspoređenu krošnju koja će biti ravnomjerno osvjetljena suncem, kojeg nar izuzetno voli. Imajte na umu da se zbog toga plod formira na vrhovima grana, a malo ili nikako u unutrašnjosti krošnje.
Održavanje nasada
Nakon berbe (krajem septembra), a prije pojave prvih mrazova, nar je potrebno zaštiti od hladnoće. Biljku pokrijte agrotekstilom, a donji dio obilno pokrijte otpalim lišćem i slamom. Vrlo je važno dobro ga utopliti jer nikako ne podnosi hladnoću.
Rezidba i oblikovanje
Kod oblikovanja nara najidealnije je formirati ga u grmoliku vazu sa niskim deblom, sa 4 do 5 pravilno raspoređenih osnovnih grana. Ne smijemo zaboraviti da je biljka kojoj su sunčeva svjetlost i toplina neophodne, pa tako krošnja treba biti ravnomjerno osvjetljena. Tako ćete dobiti krupne i dobro obojene plodove.
Rezidba nara se vrši u kasno proljeće ako je posađen na otvorenom, a na početku zime za biljke u posudama (tj. u zatvorenom prostoru). Najprije odstranite suhe i bolesne grane koje škode razvoju zdravih. Režite istaknute izdanke na 50-ak cm dužine, a svake godine biljku je potrebno prorijediti. Rezidba omogućuje da cijela biljka dobije dovoljnu količinu svjetlosti i na taj način bolje raste.
Berba nara
Kao vrijeme berbe navodi se kraj rujna, ali ovisno o podneblju i uvjetima to može biti sve od kraja kolovoza do sredine studenog. Trebate vrlo pažljivo odrediti vrijeme potpune zrelosti ploda, a da ne dođe do njegova pucanja.
Plod treba biti jarko crvene boje, a bere se ručno škarama.
Skladištenje
Nar nakon branja neće dozrijevati, niti mijenjati okus (postati slađi), tako da ga beremo skroz zrelog. Može se čuvati na sobnoj temperaturi čak mjesec dana, u hladnjaku do dva mjeseca, a očišćen se može zamrznuti na godinu dana.
Sok možemo čuvati u hladnjaku do tri dana.
Bolesti
Najčešće bolesti koje napadaju nar su krastavost ploda, siva plijesan i suha trulež ploda.
Krastavost ploda
Sphaceloma punicae – to je bolest koja nakon oplodnje na plodovima uzrokuje male, okrugle pjege, koje se s vremenom povećavaju, pretvaraju u kraste i prekriju veći dio ploda nara. Takav plod gubi svoju tržišnu vrijednost, a ova bolest iako nije poznata dosta se često pojavljuje. Ukoliko bolest jače napadne, dolazi do pucanja ploda.
Siva plijesan
Botrytis cinerea – fitopatogena gljiva koja uzrokuje smanjenje uroda i pogoršanje kvalitete. Napada sve biljne organe, pa se tako može primijetiti na mladicama, listovima, cvijetu i plodovima. Pojavljuje se kao siva prevlaka koja se u povoljnim uvjetima širi i uzrokuje truljenje.
Suha trulež ploda
Alternaria spp. – ova bolest na kori uzrokuje svijetlosmeđe pjege koje se šire, pa plod u unutrašnjosti trune i mumificira se. Primijetit ćete ju tako što su plodovi laganiji i svijetle boje, a trulež ćete lako zamijetiti unutra kada plod razrežete
Štetnici
Nar je nezahtjevna biljka koja nije podložna većim napadima bolesti i štetnika. Stoga je izuzetno pogodan za ekološki uzgoj.
Lisne uši
Razvoju lisnih ušiju pogoduju temperature između 20 i 25°C i umjerena vlažnost. Lisne uši naru sišu izbojke i grančice, te uzrokuju zastoj u rastu i deformacije (poput uvijanja lišća, vlati i stabljike, sušenja i propadanja). Također izlučuju mednu rosu koja onečišćuje plod. Mravi dolaze skupljati mednu rosu pa ako primijetite njih definitivno postoji i prisutnost uši na biljci. Zimskim prskanjem voćaka se uništavaju njihova jajašca i u tu svrhu se koriste mineralna ulja.
Štitaste uši
Ova vrsta uši siše lisne sokove, a lišće se uvija i žuti. Također luči mednu rosu u koju se zatim nastanjuje gljiva čađavica. Štitasta uš je pokretljivi insekt koji se u optimalnim uvjetima (temperatura 26°C i vlaga 60%) razvije za 30 dana. Zimsko prskanje (za vrijeme mirovanja vegetacije) je glavni način sprječavanja.
Upotreba nara
Plod nara ima visok udio šećera, a sadrži i bjelančevine i vrlo malo masti. Bogat je vitaminom C (1700 mg / 100 g) i on se prilikom kuhanja ne uništava, kao u većini slučajeva. Zadržava se i nakon nekoliko sati.
Također sadrži vitamine B1 i B2, naicin, karotene i vitamin E. Ima značajan udio i mineralnih tvari, od kojih se količinski ističe kalij, pa zatim željezo, magnezij, fosfor i sumpor.
Zbog ovako bogatog sastava, nar se upotrebljava u mnoge medicinske i kulinarske svrhe. Soku od njegovog ploda se pripisuje antioksidativno svojstvo, snažnije od crnog vina i zelenog čaja.
Nar u medicini
Zbog svojih snažnih antioksidativnih i protuupalnih svojstava, primjena nara u liječenju je opsežna.
Nedavna istraživanja soka od nara dokazuju njegovo kemopreventivno i kemoterapijsko djelovanje na stanice karcinoma prostate. Također, dokazano je da se sokom od nara može spriječiti ateroskleroza. Jedna čaša soka od nara dnevno može smanjiti rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Sok od nara, kao najčešći oblik koji se koristi u liječenju, također se spominje kao blagotvoran pri zaštiti od osteoporoze i Alzheimerove bolesti, jačanju imuniteta, zaštiti zubi, uništavanju escherichije coli i stafilokoka. Usporava starenje, te čuva zdravlje srca i krvnih žila, također povećava erektilnu funkciju, te podiže kvalitetu spermatozoida.
Izrađuje se i ulje od nara, bogatih i hranjivih svojstava, koje se primjenjuje lokalno i oralno u kozmetičke i medicinske svrhe. Ima estrogenska, protuupalna i antimikrobna svojstva. Štiti od karcinoma, dijabetesa, gojaznosti i srčanih bolesti. Bogato je antioksidantima pa sprječava starenje.
Sastojci ulja zacjeljuju i hidratiziraju suhu, popucalu, umornu i nadraženu kožu, vraćaju joj elastičnost, te smanjuju otekline i bol u mišićima. Fitoestrogeni su također prisutni u ulju u količini koja blagotvorno djeluje na simptome menopauze.
Nar u kulinarstvu
Iako se pretežito jede sirov i svjež, od nara se mogu spremati želei, kolači, sirupi, sokovi, likeri, vino, ocat i čaj. Njegovom preradom ne gube se ljekovita svojstva, niti vitamin C, a također se može čuvati duže vrijeme od ostalog voća, pa ne čudi što je poželjna namirnica u kuhinji.
Ima neobičan spoj slatke i kisele arome i može se jesti u neograničenim količinama jer nema popratnih pojava. U arapskoj kuhinji od njega se pravi umak kao dodatak slanim jelima.
Povijest
Nar je samonikla biljka koja potječe iz Irana, a područje njezina rasta rasprostire se sve do sjevera Indije. Kasnije je proširen po Mediteranu, današnjoj Armeniji, Turskoj i Kavkazu, a u doba kolonijalizma počela se uzgajati po svim kontinentima.
Spominje se i u Bibliji, kao drvo koje je cvalo u rajskom vrtu Adama i Eve. Vezan je uz Grčki mit o Perzefoni, a nalazi se i u pričama mnogih drugih naroda širom svijeta, tako da njegovo postojanje seže u daleku prošlost. Nađen je čak u Egipatskim grobnicama.
Od početka 21. st. postoji gotovo veliko širenje znanstvenih radova i kliničkih ispitivanja koji govore o utjecaju pripravaka dobivenih iz nara. Postoji i tvrtka koja temelji svoj istraživački rad na njegovom ljekovitom djelovanju.
Zanimljivosti
Jedan plod nara može imati preko tisuću sjemenki. Židovi vjeruju da u naru ima točno 613 sjemenki, što odgovara broju zapovijedi u Tori.
Nar je jedan od nacionalnih simbola Armenije i nalazi se na logu mnogih službenih gradova Turske.
Klasificira se kao “super-voće”. Ne sadrži kolesterol niti zasićene masti.
Foto: Danilo Rossetti / Pixabay
Odgovori