Hortenzija (lat. Hydrangea) je popularna ukrasna biljka koja se uzgaja zbog svog krupnog cvata. Postoji oko 75 različitih vrsta hortenzija. Vrste iz rodova Hydrangeaceae i Schizophragma poznate su kao obične hortenzije, dok su Hydrangea petiolaris i Schizophragma hydrangeoides hortenzije penjačice.
Znanstveni naziv biljke dolazi od grčke riječi hydra, što znači voda pa se iz samog naziva može zaključiti da je riječ o biljci koja ima velike zahtjeve kada je voda u pitanju.
Iako su njezina prirodna staništa istočna Azija, Himalaja te vlažna šumska područja Sjeverne i Južne Amerike, hortenzija se dobro uklapa i u našu klimu.
Može rasti od 70 do 150 cm u visinu, a odlikuje se granama s velikim nazubljenim listovima i prekrasnim velikim cvjetovima. Cvjetne glavice mogu biti različitih boja i oblika. Mogu biti pločaste, okrugle ili kupolaste, a kada su boje u pitanju, cvjetovi mogu biti bijeli, crveni, plavi, rozi i ljubičasti. Cvjetna glavica se sastoji od dvije vrste cvjetova: većih sterilnih cvjetova s četiri latice i neuglednih fertilnih cvjetova skrivenih u sredini.
Prema vrsti cvata, hortenzije se dijele na one s okruglim plosnatim cvatovima s plodnim cvjetovima u sredini koji su okruženi neplodnim cvjetovima, te na one bujnog cvata nalik na pompone.
U našim se vrtovima najčešće nalazi Hydrangea macrophylla, prekrasan grm s velikim cvjetnim loptama koji može narasti do 1,5 m, a porijeklom je iz Japana. Manje poznate, ali također zastupljene su drvolika i metličasta hortenzija koje imaju bujne bijele cvjetove i hrastolisna hortenzija koja isto tako ima bijele cvjetove, ali i jako dekorativno lišće koje je slično lišću hrasta, a u jesen poprimi narančastu i crvenu boju.
Sadnja hortenzija
Hortenzija se sadi u kombinaciji s drugim grmljem, a atraktivna je i ako se sadi u većim skupinama ili kao živica. I kad ne cvjeta, zbog svojih je velikih tamnozelenih listova lijepa pozadina na cvjetnim gredicama na kojima sraste cvijeće svijetlih boja.
Voli polusjenovita mjesta jer se na prejakom suncu cvjetne lopte i lišće objese, stoga se sadnja hortenzija vrši na mjestu koje je prijepodne osunčano, a poslijepodne je u sjeni. Sadnja hortenzija može se obavljati i u proljeće, ali najbolje vrijeme za sadnju je 10. mjesec.
Sadnja se obavlja u rahlim humusnim tlima koja su ravnomjerno vlažna i blago kisela. Hortenzije u vrtu mogu podnijeti i hladnije zime, ali dobro ih je posaditi na zaklonjena mjesta kako bi se cvjetni pupovi zaštitili od kasnog mraza.
Hortenzija se sadi u rupu koja je barem dva puta veća od korjenove bale. Zemlju je potrebno dobro usitniti, dodati humus i izmiješati. U tako pripremljen supstrat položite biljku i nakon sadnje je obilno zalijete.
Uzgoj hortenzija
Hortenzija voli dosta vode, a za uspješan uzgoj najbolje ih je saditi ako na mjestima na kojima sunce do njih dopire tek pri zalasku. Redovito zalijevanje je jako važno za uzgoj hortenzije, osobito tijekom prve godine, od proljeća do jeseni, sve dok se ne zakorijene.
Osim redovitog zalijevanja, važna je i prihrana te orezivanje. Prihrana se obavlja u proljeće, gnojivima koja su bogata dušikom i koja će potaknuti rast biljke.
Orezivanje starijih biljaka najbolje je obaviti u proljeće tako da se stare grane skrate na otprilike 50 cm od tla. Ne treba pretjerivati s orezivanjem jer ono može utjecati na cvatnju. Rez se obavlja neposredno iznad mjesta gdje su pupovi, tako da se biljka na tim mjestima može krenuti dalje širiti.
Potrebno je redovito čistiti suhe dijelove biljke kako ne bi ometali rast.
Ako želite sami razmnožiti hortenziju sadnicama, obavite to u proljeće ili početkom rujna. Oštrim i čistim škarama odrežite određeni vrh hortenzije, a mjesto na kojem ćete raditi rez neka bude preko pupova. Rez treba biti što ravniji i bez oštećenja.
Reznica bi trebala biti duga oko 15 cm, a vršni list se skraćuje za 2/3 ili na pola, dok se ostali uklanjaju. Tako pripremljena reznica sadi se u supstrat napravljen od vrtne zemlje i pijeska. Dubina sadnje je 2 do 3 cm, a donji pupoljci trebaju biti u zemlji kako bi se formirao novi korijen.
Posađena reznica se poprska vodom, a posuda se prekrije plastičnom bocom ili vrećicom jer će se tako sačuvati optimalna vlaga i stvoriti mikroklima koja pogoduje ukorjenjivanju. Optimalna temperatura za ukorjenjivanje je 20-25°C, a preko noći treba biti nešto manja.
Uzgoj reznicama podrazumijeva redovito provjeravnje vlažnosti supstrata, ali ne treba pretjerivati s vlaženjem kako ne bi došlo do pojave truljenja. Reznice na donjem dijelu razviju novo korijenje nakon mjesec dana i tada se trebaju presaditi u pojedinačne lončanice. Najbolje će uspjeti na sjenovitom mjestu.
Mlade biljke treba redovito zalijevati i čuvati da preko zime ne promrznu. U proljeće se sade na stalno mjesto, a prilikom sadnje treba prikratiti mladu biljku za 2/3 što će omogućiti bolje ukorjenjivanje i potaknuti grananje.
Na boju cvijeta moguće je utjecati na sljedeći način. Ako želite plave cvjetove tlo treba biti što kiselije (pH 4), dok uz pomoć manje kiselog do neutralnog tla možete dobiti roze ili čak crvene cvjetove. Plavi cvat može se dobiti i ako hortenziju svakih 7-14 dana zalijevate otopinom aluminijeva sulfata. Postoje i specijalna gnojiva koja sadrže navedeni spoj pa možete koristiti i njih kako bi lakše dobili plave cvjetove.
Promjena cvjetnog pigmenta ovisi o česticama aluminija koje hortenzije sadržavaju, a kako bi se usvajanje aluminija dodatno olakšalo, biljku zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka u litri vode).
Treba znati da bijela hortenzija uvijek ostaje bijela, bez obzira na tlo. Ako kojim slučajem plavu hortenziju poželite vratiti u ružičasto, potrebno je samo osigurati tlo neutralne pH reakcije.
Bolesti i štetnici
Hortenzija je poprilično otporna na većinu štetnika i bolesti. Međutim, uzgoj hortenzije mogu ugroziti bolesti poput truleža korijena i pepelnice. Mogu se uočiti po malim, bijelim ili ljubičastim pjegama na lišću koje krene opadati. U slučaju pojave bolesti, biljku treba tretirati svakih 10-15 dana. Zaražene grane i lišće se odstranjuju rezidbom i uništavaju.
Od štetnika, ovu biljku može napasti crveni pauk.
Zanimljivosti
Za hortenziju se kaže da simbolizira pomirenje ljubavnika ili bračnih parova, a buket hortenzija predstavlja mir u kući. Jako često se koristi kao rezano cvijeće i sklapa se u cvjetne bukete, pojedinačno ili u kombinaciji s drugim cvijećem. Bijele hortenzije se vrlo često nalaze u vjenčanim buketima.
U Sjedinjenim Američkim državama se 1. siječnja proslavlja Dan hortenzija. Ružičaste hortenzije simboliziraju iskrenu emociju, plave ispriku, bijele su simbol hvalisanja, a ljubičaste predstavljaju želju da se osoba kojoj se daruju duboko razumije.
Većina hortenzija je otrovna zbog velike količine cijanida u biljci, a od pojedinih vrsta se prave opojna sredstva. Ubrzo nakon trovanja uzrokovanog hortenzijom javljaju se osip i svrbež kože, mučnina te pojačano znojenje.
Foto: stanbalik /Pixabay
Odgovori