Čempres (lat. Cupressus) je zimzelena biljka koja pripada porodici čempresovki (Cupressaceae). Najčešći su obični čempres (lat. Cupressus sempervirens) i arizonski čempres (lat. Cuperssus arizonica). U narodu se čempresom nazivaju i biljke iz rodova Chamaecyparis, Thuja, Cupressocyparis, koje samo izgledom nalikuju na tu već spomenutu biljku.
Čempres je zimzeleno stablo, njegovo deblo naraste i do 35 m oblikujući valjkastu ili piramidalnu krošnju. Uzimajući u obzir oblik krošnje, imamo dva oblika čempresa. Prvi je s piramidalnom, stupastom krošnjom koja se sužava prema vrhu. Grane kod ovakvog oblika su uspravne i priljubljene samom deblu. Ovaj oblik je u narodu poznat kao ‘muški čempres’ ili prema znanstvenom, latinskom nazivu var. pyramidalis. Drugi oblik, poznat kao ‘ženski čempres’ ili na latinskom var. horizontalis, ima široku kupastu krošnju s granama u vodoravnom položaju.
Čempresov korijenov sustav je vrlo razgranat, razveden te prodire i razvija se do 2 m dubine u potrazi za hranjivim tvarima. Korijen je prilagodljiv terenu, ali ipak kod sadnje treba uzeti u obzir da je ovoj biljci potreban prostor za njezin dugogodišnji rast.
Deblo nije razgranato, raste uspravno i ravno. Kora je tanka i smeđe-crvenkaste boje tamnijih nijansi. Kod starijih stabala kora postaje svijetlo siva i vidljiva su mjesta koja su uzdužno izbrazdana i to su područja gdje kora puca u obliku plosnatih ljuski. Grančice su tanke i četverouglaste.
Iglice, odnosno četine su tamnozelene, tanke, ljuskaste, tupe i kratke, smještene na grančicama poput crjepova. Čvrsto su prilegle uz tanke grančice i poredane su u 4 reda. Duge su oko 1 mm, a na leđnoj strani imaju izduženu smolnu žljezdu.
Cvjetovi su jednospolni i jednodomni, to znači da se muški i ženski cvjetovi javljaju na istom stablu. Čempresi cvatu od ožujka do svibnja. Češeri ove biljke su okruglog oblika, veličine od 3 do 4 cm, a sastavljeni su od 8 do 14 odrvljenih ljusaka. Zanimljivo je kod češera da dozrijevaju dvije godine nakon oprašivanja, ali ostaju na stablu još nekoliko godina. Ispod svake ljuske, koja čini češer, nalazi se od 8 do 20 svijetlosmeđih, usko okriljenih, spljoštenih sjemenki koje su sposobne zadržati klijavost više godina.
Srodne biljke
Sadnja
Čempres je biljka koja postiže velike dimenzije, kao što smo već spomenuli može narasti do 35 m u visinu. Uzimajući to u obzir, prilikom sadnje ove biljke treba osigurati dovoljno mjesta za njen dugogodišnji razvoj. Sadnja čempresa se izbjegava u periodu njegove vegeacije, tako da se sadnja najčešće obavlja u rano proljeće ili kasnu jesen.
Razmnožava se sjemenom, a može i tjerati nove izboje iz panja nakon rezidbe cijelog debla. Raste vrlo brzo, nije osjetljiv na vrstu tla tako da dobro raste na kiselim i alkalnim tlima. Sadi se pojedinačno, u grupama ili u drvoredima. U svakom od spomenutih načina sadnje pripazite na razmak između redova stabala i na razmak unutar reda između samih biljaka.
Naravno, obratite pozornost na vrstu i veličinu čempresa kojeg sadite. Ova zimzelena biljka bit će savršeni ukras vašem vrtu tijekom cijele godine. Povoljan je i za sadnju u parkovima ili kao ukras na kolnicima ulica velikih gradova. Može se saditi pojedinačno ili u većem broju. Ako obavlja sadnja čempresa u većem broju s namjenom postavljanja vizualne prepreke tj. ograde, preporučeno je saditi ih s razmakom od 40 – 60 cm.
Prije sadnje čempresa potrebno je pripremiti tlo u koje se planira saditi biljka. Potrebno je u tlu iskopati rupe koje bi trebale biti za 10 – 20 cm šire i dublje od tegle ili posude u kojoj se nalazi sadnica čempresa. Zatim se mlada biljka postavlja u rupu odgovarajućih dimenzija i zasipa rahlom, prozračnom zemljom. Zemlja se lagano utisne oko sadnice, ali treba paziti kako ne bi došlo do oštećenja biljke.
Prva tri dana nakon sadnje nije potrebno zalijevati biljku jer joj je potreban određeni period kako bi se prilagodila novom okruženju. Nakon tri dana počnite s redovitim zalijevanjem, a nakon dva tjedna mlade biljke pognojite kako bi im osigurali sve hranjive tvari potrebne za rast.
Dobri susjedi
Uzgoj
Čempres je otporan na visoke temperature, dobro podnosi sušu i nije prezahtjevan za uzgoj. Jedino je osjetljiv na mraz, ali podnosi hladnije temperature do -20°C. Od velikog snijega ga treba zaštititi vezanjem kako mu se grane ne bi polomile od težine samog snijega.
U prvoj godini uzgoja čempres zahtijeva zalijevanje u razmacima od 3 do 4 tjedna s 5 do 6 l vode po biljci. Bitno je voditi brigu o zalijevanju i tijekom zime jer je riječ o zimzelenoj biljci.
Ako želite određeni oblik ili gušći rast biljke režite joj vrhove krajem rujna. Skraćivanjem vrhova biljke postiže se i ubrzano širenje, što je poželjno kada želite ovom biljkom ograditi određeni prostor. Izbjegavajte orezivanje čempresa tijekom sunčanih i sušnih mjeseci kako bi izbjegli oštećenja i promjenu boje same biljke pod utjecajem jakih sunčevih zraka i manjka vode.
Ako želite presaditi čempres, obavite to tijekom jeseni.
Zaštita od bolesti
Čempres nema ozbiljnih bolesti ili štetnika koji ga napadaju, što olakšava stvar kod održavanja biljka. Jedini, manje značajan problem kogu stvoriti pauci koji žive na drvetu te svojom mrežom ometaju asimilacijske procese iglica i grančica.
Upotreba
Čempresi se koriste kao ukrasna stabla u parkovima, vrtovima ili kao ukras dvorišta i okućnice. Češeri čempresa se mogu upotrebljavati u ljekovite svrhe, a sakupljati ih treba kad su nedozreli i zelene boje. Takvi učinkovito djeluju protiv proširenih vena i hemeroida, te poboljšavaju cirkulaciju. Zeleni i mladi češeri suše se na prozračnom mjestu u hladu, a od njih se mogu praviti čajevi i razni rastvarajući napici.
Učinkovito i ljekovito eterično ulje čempresa se dobiva destilacijom vodenom parom grančica i listova. Ulje se koristi kod problema s kožom, venama te kao limfotonik. Izvrsno je kod bronhitisa i svih stanja kod kojih kašalj treba smiriti. Djeluje bronhodilatacijski (opušta bronhe) i mukolitičko (razrjeđuje sluz).
Zabilježeni su slučajevi trovanja kod životinja tako da pripazite da vaši kućni ljubimci ne pojedu iglice ili grančice ove biljke. Simptomi su opća slabost i teturanje.
Drvo čempresa je tvrdo i izdržljivo tako da se lako obrađuje te je od njega moguće napraviti razne korisne stvari.
Povijest
Prirodno je rasprostranjen na području istočnog Sredozemlja, kod nas se smatra udomaćenim ili autohtonim na području Dalmacije. U sjevernoj Hrvatskoj se rijetko nađe.
Grčka mitologija povezuje čempres s Hadom, bogom podzemlja i mrtvih te je to razlog zašto se čempresi oduvijek uzgajaju i na grobljima.
Također iz grčke mitologije potiče priča o latinskom imenu roda Cupressus. Mladić Kiparis dobio je od Apolona pripitomljenog jelena na dar, no jednom prilikom kada je mladić bio u lovu slučajno je kopljem ubio svog jelena koji se našao na krivom mjestu. Kako je jelen svoj život izgubio slučajno, Apolon je odlučio pretvoriti ga u stablo, čime je tako stablo čempresa postalo simbolom žaljenja.
Prema drugom izvoru moguće je da ime potječe od otočne države Cipar u istočnom Sredozemlju. Ime vrste sempervirens latinska je riječ i znači zimzelen.
Foto: Goran Horvat /Pixabay
Odgovori