Bundeva, buča ili tikva je jednogodišnja biljka iz porodice tikvovki u koju se ubrajaju i krastavci i dinje. Ima vrlo razgranat korijen koji raste dosta plitko, tako da se većina korijena nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika bundeve je obrasla dlačicama i uglavnom se ne grana, a raste po tlu u obliku vriježe duge oko 10 metara. Na stabljici se nalaze krupni listovi koji rastu na dugim peteljkama.
Cvijet buče je također krupan i raste na dugim peteljkama. Zanimljivo je da procvjeta samo jedan dan i tada ga oprašuju pčele. Ovo može biti nezgodno jer ako se dogodi da za vrijeme cvjetanja vremenske prilike budu loše, buča može ostati neoplođena. Njeno sjeme je krem bijele boje te ovalnog i spljoštenog oblika, dok je plod okruglastog ili tikvastog oblika i žute ili narančaste boje.
Bučino meso je slatkastog i pikantnog okusa i fine teksture. Iako od bundeve možemo pripremiti ukusne guste juhe i slane piree, njezine sjemenke nam otkrivaju da se ne radi o povrću, već o voćki!
Bundeva dozrijeva u već u kolovozu, a najukusnija je i najkvalitetnija u jesen od listopada do studenog, jer je koncentracija tvari u plodu tada najviša.
Sadnja bundeve ili tikve
Sadnja buče obavlja se između travnja i srpnja. Prvo se sjeme posije u zatvorenom prostoru, a zatim se krajem svibnja presadi na otvoreno. Ako buču želite odmah sijati na otvoreno, onda to obavite u lipnju, kada prestane postojati opasnost od mrazeva.
Prilikom sadnje se ostavlja barem metar prostora oko svake sadnice kako bi se buča bolje razvijala, s obzirom na to da se ubraja u puzavice. Nakon sadnje presadnica, oko njih se radi udubljenje kako bi se voda nakon zalijevanja zadržavala i kako bi biljka mogla primati onoliko vlage koliko joj treba.
Za buče je idealno rahlo i lako tlo bogato humusom i ostalim hranjivim tvarima. Ph vrijednost tla trebala bi iznositi od 6.5 do 7.5. Ako buču sadite u teže tlo, potrebno ga je prije toga pognojiti kako bi se poboljšala njegova prozračnost i propusnost za vodu.
Tlo prije sadnje buče treba pognojiti stajskim gnojivom i eventualno nadopuniti prihranu po potrebi, ovisno o kvaliteti tla i planiranom prinosu. Poslije toga je potrebno obaviti još dvije prihrane dušikom. Prva se obavlja prije nego biljke zatvore redove i tada se dodaje dušik, dok se tijekom druge prihrane kombiniraju folijarna gnojiva ili urea.
Buče je najbolje saditi na osunčanim, ali zaklonjenim mjestima, a idealno vrijeme za sjetvu je kada temperatura tla da dubini od 10 cm dosegne 15 stupnjeva.
Uzgoj i održavanje nasada
Bundevama je za rast potrebno dosta topline i vlage. Klijaju na temperaturi od 20 do 30 stupnjeva, a u tim uvjetima sjeme proklija za osam dana. Pri nižim temperaturama će biti potrebno duže vremena da proklija.
Buče za vrijeme ljetnih suša treba navodnjavati kišenjem, a kod uzgoja na foliji kapanjem. S obzirom na to da će zemlju oko sebe vrlo brzo prekriti svojoj puzećom stabljikom i velikim listovima, prije toga je potrebno očistiti zemlju od korova. Pri tome treba biti oprezan jer buča ima plitko korijenje.
Uz plijevljenje treba oprezno razbijati i pokoricu na zemlji, ako se stvorila oko stabljike. Nakon što lišće buče prekrije zemlju, korov više neće rasti. Iako je buča puzavica i raste po zemlji, možete joj osigurati i vertikalni oslonac tako da se može penjati.
Rast plodova moguće je potaknuti trganjem vrhova glavnih izdanaka nakon što narastu do 45 cm. Ako primijetite da se plodovi ne razvijaju dovoljno, možete potpomoći oprašivanje biljke tako da je oprašite ručno i pelud muških cvjetova prenesete na ženske. Ženski cvijet možete razlikovati od muškog po ispupčenju iznad cvata.
Razvoj ploda se također može potaknuti uklanjanjem viška listova sa stabljike na kojoj plod raste. Potrebno je samo ostaviti nekoliko listova iznad ploda.
Bolesti i štetnici
Kako bi se smanjila mogućnost razvoja bolesti koje prenose nametnici, oko biljaka možete postaviti aluminijsku foliju.
Stabljike buče umotajte u rukave napravljene od aluminijske folije koje ćete ukopati u tlo 2 do 3 cm duboko. Folija pojačava svjetlost pa će zbuniti štetnike.
Od štetnika, buču mogu napasti gusjenice sovice, lisne uši, tripsi i slični štetnici.
Berba i skladištenje
Berba bundeva obavlja se kada im kora sasvim otvrdne i kada poprime karakterističnu boju. Najlakši način da provjerite je li buča spremna za berbu jest da lagano udarite plod, ako zvuči “šuplje”, plod je spreman za berbu. Zrelost pokazuje i smeđa boja lišća. Berba buče se obavlja ručno, odnosno odsijecanjem peteljke.
Preporučljivo je buče nakon berbe ostaviti nekoliko dana na osunčanom mjestu kako bi se osušile i kako bi im koža otvrdnula. U slučaju lošeg vremena, možete ih ostaviti u stakleniku, zimskom vrtu ili sličnoj zatvorenoj prostoriji. Ako postoji opasnost od mrazeva, obavezno ih treba unijeti u zatvoren prostor i tada se čuvaju na kartonu, slojevima novinskog papira ili drvu. Nije dobro čuvati ih na betonu, kamenu i drugim hladnijim površinama.
Tikve se nakon sušenja čuvaju u kartonskim kutijama ili letvaricama. Temperatura na kojoj se skladište trebala bi iznositi oko 10 stupnjeva Celzijusa, dok bi relativna vlažnost trebala iznositi oko 95%. Buče koje se skladište za konzumaciju u ovim uvjetima mogu ostati desetak dana.
Bundeva ili tikva u kuhinji
Za prehranu je najbolje koristiti čvrste bundeve jer su one najukusnije. One mekane sadrže veliku količinu vode i premalo šećera pa su zbog toga neukusne.
Buča je najukusnija ako se peče. Tada ima jako ugodan, slatkast okus. Od nje možete spremati varivo ili poznate hladne juhe od buče. Također se koristi za pripremu umaka, pirea, musake i sličnih jela. Koristi se i u pripremi slastica pa se dodaje u kolače, palačinke, savijače i slične slastice.
Od buče se rade i kašice, marmelade i sokovi, a korisne su i njene sjemenke koje se osušene mogu jesti kao grickalica ili se dodavati pekarskim proizvodima i kolačima. Od sjemenki buče radi se i zdravo i cijenjeno bučino ulje. Ono se najčešće koristi pri začinjavanju salata, a rjeđe za kuhanje ili pečenje, jer tada gubi dosta ljekovitih svojstava. Bučino ulje prepoznatljivo je po svom bogatom mirisu i okusu.
Ljekovita svojstva
Bundeva je visokovrijedna namirnica, sadrži veliku količinu pektina, čak šest puta više nego cikla ili jabuka. Bogata je vitaminima, osobito vitaminima A, C i E te vitaminima B skupine. Od minerala sadrži fosfor, kalijeve soli, kalcij, cink, magnezij, selen, mangan i željezo.
Zbog značajnih količina cinka i selena tikvu bi trebali konzumirati muškarci koji imaju problema s prostatom. Osim toga, buča smanjuje štetni kolesterol, stimulira rad štitnjače i gušterače te općenito čuva imunitet i štiti od bolesti srca i krvnih žila.
S obzirom na to da sadrži veliku količinu vlakana i vode, odlična je dijetetska namirnica. Mogu je jesti čak i ljudi s probavnim tegobama jer je lako probavljiva. Vlakna iz buče vežu masnoće i pomažu izbaciti ih iz organizma, što znači da je dobra za mršavljenje i detoksikaciju.
Povijest
Bundeva koju danas koristimo razvila se iz divlje bundeve s područja između Gvatemale i Meksika. Bila je jako cijenjena biljka među tamošnjim starosjediocima pa su je iz poštovanja pokapali s umrlima, kao posljednju hranu na putu prema svijetu mrtvih.
Buča se danas najčešće uzgaja za ljudsku prehranu, ali i stočnu hranu, a sama namjena ovisi o tome koju ćemo vrstu bundeve posaditi.
Autor: A.V., Foto: stevepb/Pixabay
Odgovori