• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
razrezana bundeva

Bundeva, buča ili tikva

Objavljeno: 14.03.2020.
Vrsta: Povrće, Voće

  • 1 Sadnja bundeve ili tikve
  • 2 Uzgoj i održavanje nasada
  • 3 Bolesti i štetnici
  • 4 Berba i skladištenje
  • 5 Bundeva ili tikva u kuhinji
  • 6 Ljekovita svojstva
  • 7 Povijest

Bundeva, buča ili tikva je jednogodišnja biljka iz porodice tikvovki u koju se ubrajaju i krastavci i dinje. Ima vrlo razgranat korijen koji raste dosta plitko, tako da se većina korijena nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika bundeve je obrasla dlačicama i uglavnom se ne grana, a raste po tlu u obliku vriježe duge oko 10 metara. Na stabljici se nalaze krupni listovi koji rastu na dugim peteljkama.

Cvijet buče je također krupan i raste na dugim peteljkama. Zanimljivo je da procvjeta samo jedan dan i tada ga oprašuju pčele. Ovo može biti nezgodno jer ako se dogodi da za vrijeme cvjetanja vremenske prilike budu loše, buča može ostati neoplođena. Njeno sjeme je krem bijele boje te ovalnog i spljoštenog oblika, dok je plod okruglastog ili tikvastog oblika i žute ili narančaste boje.

Bučino meso je slatkastog i pikantnog okusa i fine teksture. Iako od bundeve možemo pripremiti ukusne guste juhe i slane piree, njezine sjemenke nam otkrivaju da se ne radi o povrću, već o voćki!

Bundeva dozrijeva u već u kolovozu, a najukusnija je i najkvalitetnija u jesen od listopada do studenog, jer je koncentracija tvari u plodu tada najviša.

Sadnja bundeve ili tikve

Sadnja buče obavlja se između travnja i srpnja. Prvo se sjeme posije u zatvorenom prostoru, a zatim se krajem svibnja presadi na otvoreno. Ako buču želite odmah sijati na otvoreno, onda to obavite u lipnju, kada prestane postojati opasnost od mrazeva.

Prilikom sadnje se ostavlja barem metar prostora oko svake sadnice kako bi se buča bolje razvijala, s obzirom na to da se ubraja u puzavice. Nakon sadnje presadnica, oko njih se radi udubljenje kako bi se voda nakon zalijevanja zadržavala i kako bi biljka mogla primati onoliko vlage koliko joj treba.

Za buče je idealno rahlo i lako tlo bogato humusom i ostalim hranjivim tvarima. Ph vrijednost tla trebala bi iznositi od 6.5 do 7.5. Ako buču sadite u teže tlo, potrebno ga je prije toga pognojiti kako bi se poboljšala njegova prozračnost i propusnost za vodu.

Tlo prije sadnje buče treba pognojiti stajskim gnojivom i eventualno nadopuniti prihranu po potrebi, ovisno o kvaliteti tla i planiranom prinosu. Poslije toga je potrebno obaviti još dvije prihrane dušikom. Prva se obavlja prije nego biljke zatvore redove i tada se dodaje dušik, dok se tijekom druge prihrane kombiniraju folijarna gnojiva ili urea.

Buče je najbolje saditi na osunčanim, ali zaklonjenim mjestima, a idealno vrijeme za sjetvu je kada temperatura tla da dubini od 10 cm dosegne 15 stupnjeva.

Uzgoj i održavanje nasada

Bundevama je za rast potrebno dosta topline i vlage. Klijaju na temperaturi od 20 do 30 stupnjeva, a u tim uvjetima sjeme proklija za osam dana. Pri nižim temperaturama će biti potrebno duže vremena da proklija.

Buče za vrijeme ljetnih suša treba navodnjavati kišenjem, a kod uzgoja na foliji kapanjem. S obzirom na to da će zemlju oko sebe vrlo brzo prekriti svojoj puzećom stabljikom i velikim listovima, prije toga je potrebno očistiti zemlju od korova. Pri tome treba biti oprezan jer buča ima plitko korijenje.

Uz plijevljenje treba oprezno razbijati i pokoricu na zemlji, ako se stvorila oko stabljike. Nakon što lišće buče prekrije zemlju, korov više neće rasti. Iako je buča puzavica i raste po zemlji, možete joj osigurati i vertikalni oslonac tako da se može penjati.

Rast plodova moguće je potaknuti trganjem vrhova glavnih izdanaka nakon što narastu do 45 cm. Ako primijetite da se plodovi ne razvijaju dovoljno, možete potpomoći oprašivanje biljke tako da je oprašite ručno i pelud muških cvjetova prenesete na ženske. Ženski cvijet možete razlikovati od muškog po ispupčenju iznad cvata.

Razvoj ploda se također može potaknuti uklanjanjem viška listova sa stabljike na kojoj plod raste. Potrebno je samo ostaviti nekoliko listova iznad ploda.

Bolesti i štetnici

Kako bi se smanjila mogućnost razvoja bolesti koje prenose nametnici, oko biljaka možete postaviti aluminijsku foliju.

Stabljike buče umotajte u rukave napravljene od aluminijske folije koje ćete ukopati u tlo 2 do 3 cm duboko. Folija pojačava svjetlost pa će zbuniti štetnike.

Od štetnika, buču mogu napasti gusjenice sovice, lisne uši, tripsi i slični štetnici.

Berba i skladištenje

Berba bundeva obavlja se kada im kora sasvim otvrdne i kada poprime karakterističnu boju. Najlakši način da provjerite je li buča spremna za berbu jest da lagano udarite plod, ako zvuči “šuplje”, plod je spreman za berbu. Zrelost pokazuje i smeđa boja lišća. Berba buče se obavlja ručno, odnosno odsijecanjem peteljke.

Preporučljivo je buče nakon berbe ostaviti nekoliko dana na osunčanom mjestu kako bi se osušile i kako bi im koža otvrdnula. U slučaju lošeg vremena, možete ih ostaviti u stakleniku, zimskom vrtu ili sličnoj zatvorenoj prostoriji. Ako postoji opasnost od mrazeva, obavezno ih treba unijeti u zatvoren prostor i tada se čuvaju na kartonu, slojevima novinskog papira ili drvu. Nije dobro čuvati ih na betonu, kamenu i drugim hladnijim površinama.

Tikve se nakon sušenja čuvaju u kartonskim kutijama ili letvaricama. Temperatura na kojoj se skladište trebala bi iznositi oko 10 stupnjeva Celzijusa, dok bi relativna vlažnost trebala iznositi oko 95%. Buče koje se skladište za konzumaciju u ovim uvjetima mogu ostati desetak dana.

Bundeva ili tikva u kuhinji

Za prehranu je najbolje koristiti čvrste bundeve jer su one najukusnije. One mekane sadrže veliku količinu vode i premalo šećera pa su zbog toga neukusne.

Buča je najukusnija ako se peče. Tada ima jako ugodan, slatkast okus. Od nje možete spremati varivo ili poznate hladne juhe od buče. Također se koristi za pripremu umaka, pirea, musake i sličnih jela. Koristi se i u pripremi slastica pa se dodaje u kolače, palačinke, savijače i slične slastice.

Od buče se rade i kašice, marmelade i sokovi, a korisne su i njene sjemenke koje se osušene mogu jesti kao grickalica ili se dodavati pekarskim proizvodima i kolačima. Od sjemenki buče radi se i zdravo i cijenjeno bučino ulje. Ono se najčešće koristi pri začinjavanju salata, a rjeđe za kuhanje ili pečenje, jer tada gubi dosta ljekovitih svojstava. Bučino ulje prepoznatljivo je po svom bogatom mirisu i okusu.

Ljekovita svojstva

Bundeva je visokovrijedna namirnica, sadrži veliku količinu pektina, čak šest puta više nego cikla ili jabuka. Bogata je vitaminima, osobito vitaminima A, C i E te vitaminima B skupine. Od minerala sadrži fosfor, kalijeve soli, kalcij, cink, magnezij, selen, mangan i željezo.

Zbog značajnih količina cinka i selena tikvu bi trebali konzumirati muškarci koji imaju problema s prostatom. Osim toga, buča smanjuje štetni kolesterol, stimulira rad štitnjače i gušterače te općenito čuva imunitet i štiti od bolesti srca i krvnih žila.

S obzirom na to da sadrži veliku količinu vlakana i vode, odlična je dijetetska namirnica. Mogu je jesti čak i ljudi s probavnim tegobama jer je lako probavljiva. Vlakna iz buče vežu masnoće i pomažu izbaciti ih iz organizma, što znači da je dobra za mršavljenje i detoksikaciju.

Povijest

Bundeva koju danas koristimo razvila se iz divlje bundeve s područja između Gvatemale i Meksika. Bila je jako cijenjena biljka među tamošnjim starosjediocima pa su je iz poštovanja pokapali s umrlima, kao posljednju hranu na putu prema svijetu mrtvih.

Buča se danas najčešće uzgaja za ljudsku prehranu, ali i stočnu hranu, a sama namjena ovisi o tome koju ćemo vrstu bundeve posaditi.

Autor: A.V., Foto: stevepb/Pixabay

Zadnje objave

vrtni namještaj

Vrtni namještaj za terasu

Prve proljetne zrake sunca pozivaju na boravak na otvorenom, a postoji li ugodniji način da to učinimo od druženja na vlastitoj terasi, u vrtu ili na balkonu? Kako bi svakodnevno opuštanje, druženje s prijateljima ili pak … [više] about Vrtni namještaj za terasu

paprika

Paprika

Paprika (lat. Capsicum) je biljka čiji je uzgoj dobro poznat na našim područjima. Radi se o jednogodišnjoj biljci koja spada u porodicu pomoćnica (Solanaceae). Korijen joj je razgranat i vretenast, no nalazi se blizu površine. … [više] about Paprika

krumpir

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je jedna od najčešće uzgajanih povrtnih kultura. Porijeklom je iz Amerike, a pripada porodici pomoćnica (Solanaceae) kojoj pripada i paprika. Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci koja se … [više] about Krumpir

jagoda

Jagoda

Jagoda (lat. Fragaria) pripada u skupinu višegodišnjih zeljastih biljaka u porodici ružovki (Rosaceae). Naziv potječe je spajanja dviju riječi, fragum što u prijevodu znači jagoda i fragrare što znači mirisati, a nastao je zbog … [više] about Jagoda

jabuka

Jabuka

Jabuka (lat. Pyrus malus L.) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Najpopularnije je voće na svijetu, a uzgaja se zbog okruglog jestivog ploda, najčešće crvene ili zelene boje. U svakom supermarketu bez problema možete naći … [više] about Jabuka

javor biljka

Javor

Javor (lat. Acer) je rod listopadnih stabala i grmova, a pripada porodici sapindovki (Sapindaceae). Stablo javora može narasti i do 30 m visine. Deblo je najčešće kratko i obraslo crvenkasto-smeđom korom koja se pločasto ljušti. … [više] about Javor

divlji kesten

Divlji kesten

Divlji kesten (lat. Aesculus hippocastanum L.) je listopadno stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Prirodno je rasprostranjen u jugoistočnoj Europi, sve od nizinskih pa do brdskih područja. Uzgaja se i kao ukrasno drvo u … [više] about Divlji kesten

kala biljka

Kala

Kala (lat. Zantedeschia aethiopica) je trajna zeljasta biljka koja pripada u porodicu kozlačevki (Araceae). Jedna je od najpoznatijih ukrasnih biljaka koja cvijeta predivnim bijelim cvijetom i može narasti i više od jednog metra. … [više] about Kala

verbena biljka

Verbena

Verbena (lat. Verbena officinalis L.) ili ljekoviti sporiš pripada u skupinu jednogodišnjih ili dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice sporiševki (Verbenaceae) kojoj pripada i lantana. Još se naziva brstica, boriš, slezenica, … [više] about Verbena

tisa biljka

Tisa

Tisa (lat. Taxus) je rod od desetak vrsta porodice tisovki (Taxaceae), a može narasti do 20 m visine. Zapadna Azija, sjeverna Afrika i niži dio Europe su područja na kojima je tisa prirodno rasprostranjena. Može živjeti i više od … [više] about Tisa

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2025 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski