Brokula

Uzgoj brokule je dosta uspješan na našem području jer joj klimatski uvjeti koji ovdje prevladavaju odgovaraju za rast i razvoj.

Brokula je povrće iz porodice kupusnjača, Brassicaceae. Ima stabljiku dugu oko 100 centimetara, a na njoj se nalaze sivozelene do plavozelene peteljke srednje dužine. Na vrhu stabljike formira se cvat s pupovima bijele, ljubičaste ili zelene boje.

Brokulu je važno ubrati na vrijeme, inače se grane izduže i povrće gubi svoju vrijednost.

Sadnja brokule

Idealno tlo za sadnju brokule bilo bi slabo kiselo do neutralno tlo pH vrijednosti od 6 do 6,5. Brokula ne podnosi višak vode pa bi tlo trebalo biti i dobro drenirano.

Ako planirate obaviti ranu proljetnu sadnju brokule, potrebno je obraditi tlo u jesen, a to uključuje gnojidbu s većim količinama fosfora i kalija. Preporučljivo je formirati uzdignute gredice kako bi se tlo do proljeća i početka sadnje bolje zagrijalo i potpuno osušilo. Zagrijavanje tla pospješit će malč od prozirne biorazgradive folije.

U slučaju da brokulu planirate saditi u kasno proljeće ili početkom ljeta, znači da dolazi kao drugi usjev pa je potrebno ukloniti pretkulturu i sve biljne ostatke kako bi se tlo moglo obraditi površinski. Kako bi se presadnice brokule mogle dobro ukorijeniti, potrebno je osigurati da zemlja ima zrnatu strukturu. Prije sadnje je potrebno dobro navlažiti tlo na dubini od 30 cm.

Brokula posađena u srpnju bit će spremna za berbu u jesen, odnosno tijekom listopada i studenog. U primorskim se mjestima zbog povoljne klime može uzgajati i tijekom zime, a berba se može obavljati od prosinca do ožujka.

Uzgaja se iz presadnica koje imaju najmanje pet dobro razvijenih listova. Sadnja se obavlja tako da se između biljaka ostavlja razmak od 70 cm, dok bi razmak među redovima trebao iznositi 40 cm.

Uzgoj brokule

Kad su u pitanju tlo i klima, brokula nema velike zahtjeve pa joj se daje prednost za uzgoj u odnosu na ostale kupusnjače. Najbolje uspijeva na mjestima gdje su prethodno bili zasađeni luk, salata, češnjak, celer, mahune i rani krumpir. Nije preporučljivo ponavljati uzgoj brokule na istom zemljištu više od četiri godine.

Brokula se može uzgajati kao međukultura između graha, mahuna, rajčice i salate zbog toga što raste u vis i ne zauzima puno prostora te se bere nakon spomenutih kultura.

Održavanje nasada

Poput svih ostalih kupusnjača, brokula ima plitak korijen pa joj iz tog razloga tijekom rasta treba osigurati redovitu gnojidbu. Da bismo ju mogli pravilno pognojiti, potrebno je poznavati sadržaj hranjivih tvari u tlu. Brokula je dosta zahtjevna biljka kad je u pitanju gnojidba. Traži veće količine komposta ili stajskog gnoja te mineralnih NPK gnojiva. Kod osnovne obrade tla dodaje se NPK gnojivo u količini 6-8 dkg/m2.

Za formiranje cvata, brokula mora biti izložena temperaturi nižoj od 10 stupnjeva, a optimalna temperatura za rast biljke iznosi od 14 do 19 stupnjeva. Kod viših temperatura tijekom proljetnog ili jesenskog uzgoja biljka će imati sitniji cvat i jaču lisnu masu.

Ne odgovaraju joj visoke temperature jer sve iznad 25 stupnjeva, u kombinaciji s nedostatkom vode, može dovesti do žućenja i propadanja. Brokulu je potrebno dobro zaliti odmah nakon sadnje, a tijekom visokih temperatura treba ju zalijevati svaki dan i povremeno prihranjivati mineralnim gnojivima.

Preporučuje se međuredna kultivacija tla kako bi se uništio korov i stvorio povoljan vodo-zračni režim. Prva kultivacija obavlja se tri do pet dana poslije sadnje, a svaka sljedeća nakon natapanja.

Zaštita od bolesti i štetnika

Uzgoj brokule mogu ugroziti brojni štetnici koji uzrokuju velike ekonomske štete na nasadima. Najčešći od tih štetnika su:

• kupusni buhači
• kupusna muha
• kupusna lisna uš
• kupusni moljac
• kupusna pipa šiškarica
• veliki kupusar
• lisne sovice
• duhanov resičar

Kupusni moljac u travnju polaže jaja iz kojih se kroz najviše sedam dana razviju gusjenice koje onda izjedaju listove. Isto se događa i s velikim kupusarom.

Kupusna muha postane aktivna pri temperaturama iznad 12 stupnjeva. Tada polaže jajašca u korijen brokule, a nekoliko dana kasnije iz jaja izlaze ličinke koje ulaze u korijen i uništavaju ga.

Ovi štetnici se mogu zaustaviti insekticidima, ali pri visokim temperaturama oni gube svojstva. S insekticidima treba biti oprezan zbog pčela, a preporučljivo je prskanje obaviti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.

Berba brokule

Berba brokule obavlja se kada glavice dostignu određenu veličinu, a obavezno se treba obaviti prije nego što se otvore cvjetovi. Brokula koja je spremna za berbu obično ima masu od oko 150 grama te promjer od 8 do 20 cm. Bere se tako da se nožem režu cvat biljke i dio stabljike u dužini do 20 cm.

Nakon skidanja vršnih pupova potrebno je 15-20 dana za razvijanje novih bočnih cvatova. Takvi cvatovi su manji i obično imaju promjer od 3 do 8 cm. Ti bočni cvatovi se koriste za preradu, dok se za upotrebu u svježem stanju koriste primarni cvatovi.

Skladištenje brokule

Brokulu je potrebnu držati na hladnom kako bi se očuvala što veća količina vitamina C kojeg sadrži, jer bi se on na sobnoj temperaturi mogao uništiti. Najbolje ju je čuvati u zatvorenoj vrećici u hladnjaku, i to najviše 4 dana. Prije spremanja brokule u hladnjak pobrinite se da ona bude suha jer se na vlažnom povrću može razviti plijesan. Brokulu možete čuvati i u zamrzivaču.

Brokula u kuhinji

Vitamini i minerali u brokuli najbolje će se očuvati ako se ona pripremi svježa ili kuhana na pari. Brzim dinstanjem se također može sačuvati većina nutrijenata, dok se kuhanjem u vodi gube ljekovita svojstva ovog povrća. Znanstvena studija provedena u Španjolskoj otkrila je kako brokula gubi većinu hranjivih tvari nakon samo 5 minuta u mikrovalnoj pećnici.

Brokula se odlično slaže kao prilog uz riblja i mesna jela, a od nje se radu u ukusna i jednostavna krem juha od brokule. Osim što je jednostavna za pripremu, ova juha je i zdrava pa i se na zimskom jelovniku trebala nalaziti barem jednom tjedno.

Ako brokulu želite pripremiti kao prilog, potrebno ju je kratko prodinstati na češnjaku i maslinovom ulju. Najbolje se slaže sa začinima poput bosiljka, kopra, kurkume, origana, majčine dušice i mažurana.

Ljekovita svojstva

Brokula donosi brojne dobrobiti za zdravlje te utječe na detoksikaciju i pomlađivanje tijela. Otkriveno je da sadrži sastojke koji mogu blokirati stanice raka, tj. spriječiti rak crijeva, dojke, maternice, prostate i želuca. Zahvaljujući velikim količinama magnezija i kalija, pomaže u regulaciji krvnog tlaka, dok velike količine beta karotena i vitamina C jačaju imunitet i štite tijelo od različitih bolesti.

Sadrži flavonoid kaempferol i sulforafan koji pomažu u sprječavanju reume, čuvaju hrskavicu i štite od upala. Bogata je i folnom kiselinom pa se preporučuje i trudnicama.

Sadrži i dijetalna vlakna, lutein i vitamin B koji u bitni za održavanje normalne razine kolesterola, dok lutein čuva i zdravlje očiju. Zahvaljujući većim količinama kalcija i vitamina K čuva zdravlje kostiju i preventivno djeluje na osteoporozu.

Bogata je hranjivim tvarima i vodom, a sadrži malo kalorija. Zbog velikog udjela vlakana i vode izaziva osjećaj sitosti. Tvari koje se nalaze u brokuli imaju protualergijsko djelovanje i sprječavaju astmu.

Povijest

Ljudi brokulu upotrebljavaju već više od 2000 godina. U početku se uzgajala u talijanskoj provinciji Kalabriji, zbog čega je i dobila dodatak u nazivu – Calabrese.

Njen latinski naziv brachium u prijevodu znači ruka ili grana, što najvjerojatnije potječe od njenog izgleda, odnosno stapki koje podsjećaju na grane.

Foto: chris_esther / Pixabay