Borovnica spada u porodicu Erika, Vrijesovki (Ericaceae), a radi se o listopadnom grmu koji može narasti od 20 do 50 cm u visinu. U Hrvatskoj se često može naći u borovim, bukovim i smrekovim šumama.
Borovnica cvjeta u svibnju i lipnju, a plodovi se očekuju od lipnja do kolovoza. Plodovi u obliku tamnoljubičastih bobica, promjera su od 5 do 10 cm te su slatko-kiselog okusa. Borovnica sadrži organske kiseline, tanin, vitamine i minerale te boje.
Na plantažama se najviše uzgoja sorte duke, a slijede je srote bluecrop, patriot te draper i huron te one koje sazrijavaju nešto kasnije, liberty i aurora.
Sadnja borovnica
Borovnica se obično uzgaja u obliku grma i kao živa ograda. Ako ćete je uzgajati na većim visinama, neka smjer redova bude sjever-jug jer će tada imati dovoljno svjetlosti. U nižim, dobro osvijetljenim i toplim predjelima daje se prednost smjeru istok-zapad jer se tako može spriječiti isušivanje i pretjerano zagrijavanje tla. Uz to, biljka će tako biti i manje osjetljiva na pojavu mraza.
Borovnici odgovaraju topli i sunčani položaji, pa birajte upravo takve za podizanje nasada borovnica. Najbolje joj odgovaraju tla s blagim nagibom kako bi se stalno mogla odvijati cirkulacija zraka.
Prije sadnje, preporučuje se da se tlo obradi do dubine od 20 centimetara, a ako je tlo vlažno rade se humci široki 120 centimetara i visoki od 15 do 30 centimetara.
Borovnica se razmnožava iz korijena, podzemnim izbojcima. Prije sadnje, potrebno je ukloniti suvišno tlo jer je sadnica prije toga bila u rasadniku.
Borovnica se sadi u listopadu i studenom, a prije sadnje korijen borovnice je potrebno potopiti u vodu na nekoliko sati. Kod sadnje preporučuju se razmaci od 120 centimetara u redu između svakog visokogrmnog nasada te 3 metra između redova.
Uzgoj borovnica
Hidroponski uzgoj
Najčešće se uzgaja na zemljištu, ali sve češći je i hidroponski uzgoj. Hidroponski uzgoj znači da se podignu gredice i otvore jamice što će spriječiti zadržavanje vode i gušenje korijena. Ovakav uzgoj razvijen je u Austriji, a borovnice se sade u tegle od 10 litara. Prednost ovakvog uzgoja je lakše zalijevanje i prihrana te zaštita od glodavaca.
Tlo
Borovnica će uspjeti na kiselom tlu pH vrijednosti od 4 do 5,2. Može se uzgajati i na vapnenom tlu, ali u tom slučaju mora postojati dubok sloj kiselog humusa.
Gnojidba
Kod obrade tla, prije sadnje, u svaki rupu se dodaje gnojivo, ali ne ono koje sadrži vapno ili kalcij. Upravo zbog vapna propadaju nasadi borovnica koji su posađeni uz ograde i zidove jer vapno s njih ulazi u tlo.
U održavanju nasada borovnica, bitno je znati da ako je tlo dobro opskrbljeno fosforom, koristi se NPK gnojivo u omjeru 12:4:8, a ako nije, koristi se omjer 10:10:10. Dodajte 30 grama svakom grmu u proljeće nakon pupanja i u jesen poslije berbe.
Količina gnojiva povećava se kako grm raste u visini do 2,5 metra te se u konačnici dodaje do 150 grama po grmu.
Prvu godinu nakon sadnje borovnica ne primjenjuju se dušična gnojiva jer je korijen borovnice iznimno osjetljiv. Druge godine se dodajte u UREA.
Temperatura
Borovnica je otporna na zimske uvjete i hladnoću, stoga može podnijeti temperature od minus 20 do minus 25 stupnjeva bez da nasadi pretrpe štete. U slučaju da bude prekrivena snijegom, može izdržati i puno niže temperature jer snijeg je dobar izolator.
Voda
Za vrijeme vegetacije borovnici će trebati dosta vlage. Preporučuje se navodnjavanje u ljetnim mjesecima kada nema dovoljno vlage. Pošto ima plitak korijen, jako je osjetljiva na sušu pa ako joj nećete osigurati dovoljne količine vode, njezini nasadi bi se mogli ozbiljno oštetiti što se može vidjeti po slabijem urodu, kržljavom rastu i sušenju grmova.
Održavanje nasada
U slučaju suše, obvezno je redovito zalijevanje borovnice te navodnjavanje mladih nasada.
Prve godine nakon sadnje, uklanjaju se cvjetni pupoljci, a kada borovnica naraste do 1 ili 1,5 metra obavlja se rezidba borovnice kako bi se obnovile sve rodne grane. Prvo je potrebno ukloniti sve slabe, bolesne i stare grane, a s preostalih grana se orezuju se one koje su narasle i dale prinos u posljednje dvije godine. Novi izbojci, pojavit će se odmah ispod reza.
Zaštita od bolesti
Borovnicu napada velik broj štetočina i bolesti pa na vrijeme treba poraditi zaštiti stabljike i plodova. U protivnom, bolesti bi joj mogle nanijeti velike štete. Početkom lipnja najveća je opasnost od plamenjače borovnice, a bolest se javlja u obliku pjega promjera 2 do 20 milimetara. Obično se javlja na lišću, granama i nezrelim plodovima, a zaraza je veća u doba čestih kiša, vlage i visokih temperatura.
Osim toga, valja obratiti pažnju i na hrđu stabljike i listova. Ako ste primijetili tamne pjege veličine od 2 do 3 milimetara, reagirajte odmah jer bolest se može proširiti na čitav grm. Najveća opasnost za pojavu hrđe je potkraj proljeća i početkom ljeta.
Plamenjača i hrđa se suzbijaju istim zaštitnim sredstvom, a važno je savjetovati se sa stručnjacima kako bi vam napravili pravilan program zaštite.
Od drugih bolesti najvažnije su: siva plijesan ili palež cvjetova, antraknoza plodova, rak stabljike, monilioza, pjegavost lišća, trulež korijena, crvenilo lišća i druge.
U lipnju je važno sačuvati nasade od biljnih uši i redovito raditi na suzbijanju korova. Trebate biti oprezni kako korov ne bi preuzeo biljku i zauzeo vodeće mjesto. Zbog plitkog korijena borovnice, zemlja oko sadnice se minimalno obrađuje i to jedan do dva metra oko sadnice. Da biste uništili korov, može se primijeniti i kombinacija herbicida i malčiranja. Prostor između redova se zatravljuje, ali važno je travu redovito održavati i kositi.
Preporučuje se i korištenje mreža koji, osim što će štititi od tuče, bit će i zaštita od ptica koje su veliki ljubitelji plodova.
Berba borovnica
Borovnica se ne bere odjednom, već više puta u sezoni, obično 3 do 7 puta i to u 5 do 8 dana. Razlog tome je taj što borovnice ne sazrijevaju u isto vrijeme.
Berba borovnica traje od 6 do 8 tjedana, a vrijeme berbe ovisi i o klimatskim uvjetima.
Peteljke borovnica skidaju se ručno ili posebnim češljevima za branje, a berba se obično odvija u ranim jutarnjim satima. Kod berbe borovnica treba biti oprezan kako se ne bi oštetili plodovi.
Skladištenje borovnica
Nakon berbe, borovnice se mogu čuvati u hladnjačama na temperaturi od 0 do 2 stupnjeva do mjesec dana. Preporučuje se relativna vlažnost zraka od 85 do 90 posto.
Plodovi se pakiraju u plitke, male, plastične posudice, a pošto slabo podnose transport, obično se odmah zamrzavaju i čuvaju u hladnim komorama sve do trenutka prodaje ili prerade.
Želite li svježe borovnice zamrznuti, prije nego ih spremite u zamrzivač, uklonite sve pljesnive i zdrobljene bobice kako se ostali plodovi ne bi pokvarili. Nemojte ih prati prije spremanja u zamrzivač, već prije nego što ćete ih konzumirati.
U hladnjaku ih možete čuvati tri dana u zatvorenoj posudi.
Borovnice u kuhinji
Osim što su jako zdrave, borovnice se često koriste u kulinarstvu i to najčešće za pripremu slastica ili slatkih deserata. Osim toga, često se jedu i svježe, bez ili sa šećerom i nekoliko kapi limunovog soka. Koriste se pri pripremi savijača, pita i peciva, muffina te smoothieja i shakea. U ljetnim mjesecima često se mogu naći u zdjelici sa zobenim pahuljicama kao zdravi doručak. Za pripremu nekih slastica mogu se koristiti i smrznute borovnice, bez prethodnog odmrzavanja. Pošto su sve popularnije, može se pronaći i pekmez ili džem od borovnica te kao preljev na cheesecake torti.
Ljekovita svojstva
Borovnica spadaju u superhranu jer su prepune nutrijenata. Imaju brojne pozitivne učinke za zdravlje, a u isto vrijeme imaju jako malo kalorija. Bogate su vitaminima C i K, fosforom, kalijem, kalcijem te dijetalnim vlaknima. Imaju velike količine pektina koji pomaže u snižavanju kolesterola te antocijana koji spada u neke od najjačih antioksidansa. Antocijan daje boju voću, a osim toga štiti od pojave raka i upala.
Borovnice imaju niski glikemijski indeks pa ih tako mogu konzumirati i osobe koje boluju od šećerne bolesti. Čak se smatra da utječu na regulaciju šećera kod onih koji pate od dijabetesa tipa 2. Osim toga, odlične su za reguliranje krvnog tlaka, smanjuju sistolički i dijastolički tlak.
Redovito konzumiranje borovnica čuva mrežnicu oka te smanjuje negativan utjecan sunca i štiti oko od oksidativnog stresa. Osim toga, istraživanja pokazuju da su one važan saveznik u sprječavanju Alzheimerove bolesti.
Uz sve to odlične su kod poboljšanja pamćenja i koncentracije, poboljšavaju rast kose, sprječavaju urinarne infekcije te smiruju menstrualne bolove.
Zanimljivosti
Borovnica je porijeklom iz Sjeverne Amerike, a danas se tamo i dalje najčešće uzgaja. Na našim područjima također su najčešće sjevernoameričke borovnice. Najveći proizvođači borovnice su SAD, Čile, Kanada te u Europi Poljska, Njemačka i Francuska.
Foto: Nowaja / Pixabay
Odgovori