• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to footer

VRTLARICA

digitalna enciklopedija biljaka

  • Biljke
  • Vrste
  • Porodice
  • Zimnica
bonsai drvo

Bonsai

Objavljeno: 24.09.2022.
Vrsta: Grmlje, Ukrasno drveće

  • 1 Vrste
  • 2 Uzgoj
  • 3 Zalijevanje
  • 4 Prihranjivanje
  • 5 Orezivanje
  • 6 Presađivanje
  • 7 Priprema za zimu
  • 8 Njega preko zime

Bonsai (japanski “sadnja u posudi”) je maleno drvce koje raste u posudi. Smatra se da je za njegov uzgoj, osim vrtlarskog umijeća, potreban i umjetnički talent. Umjetnost uzgajanja bonsai drvca započela oko 200 godina prije Krista u Kini, a tada se bonsai nazivao penjing. Penjing ili panzai je zapravo drevna kineska umjetnost prikaza i oblikovanja minijaturnih stabala, biljaka i pejzaža.

Vrste

Postoje tri glavne vrste penjinga:

  • shumu penjing
  • shanshui penjing
  • shuihan penjing

Shumu penjing znači sadnju jednog ili više stabala u posudi. Stabalca se mogu kombinirati i s nekim drugim biljkama. Stabalce se orezuje i oblikuje uz pomoć žice.

Shanshui penjing su zapravo minijaturni pejzaži s pomno odabranim i oblikovanim kamenjem, a koje obično stoji u posudi s vodom. Stabalca se sade, pa tako upotpunjuju kompoziciju, tj. pejzaž.

Shuihan penjing je kombinacija prvih dviju vrsta (dakle, kombinacija stabalaca, vode i figurica).

Postoji nekoliko legenda o tome kako se bonsai prvi put pojavio. Jedna od poznatijih kaže da je jedan car (koji je bio pretio) mislio da je putovati jako zamorno i naporno. Stoga je, kako bi u svakom trenutku mogao vidjeti svaki dio svog carstva, u dvorištu palače dao napraviti minijaturnu kopiju carstva. A za one koji pokušaju učiniti nešto slično, predvidio je kaznu u obliku pogubljenja.

Kasnije je penjing posao statusnim simbolom. Posebno su ga cijenili od 10. do 13. stoljeća, odnosno za vrijeme dinastije Song. Nekako je u to vrijeme počeo i uzgoj u pojedinačnoj posudi. U tim počecima su se stabla najčešće oblikovala u životinje i zmajeve. Kako se kineska sila širila, tako je i bonsai postajao dijelom kulturne razmjene među narodima.

Postoji nekoliko vrsta bonsai drvaca, a najjednostavnija podjela je na:

  • bonsai drvca za uzgoj u zatvorenim prostorima
  • bonsai drvca za uzgoj u otvorenim prostorima

Bonsai drvca po veličini:

  • keshitsubo (od 3 do 8 cm)
  • shito (od 5 do 10 cm)
  • mame (od 5 do 15 cm)
  • shohin (od 13 do 20 cm)
  • komono (od 15 do 25 cm)
  • katade-mochi (od 25 do 46 cm)
  • chumono/chiu (od 41 do 91 cm)
  • omono/dai (od 76 do 122 cm)
  • hachi-uye (od 102 do 152 cm)
  • imperial (od 152 do 203 cm)

Ako se odlučite na kupnju bonsai drvca, valja se informirati baš o određenoj vrsti, a mi u nastavku donosimo općenite savjete za uzgoj bonsai drvaca.

Uzgoj

Bonsai drvce ne podnosi temperature niže od 15°C. U ljetnim mjesecima preporučuje se da ga u jutarnjim satima držite na direktnom suncu, a preostali dio dana u sjeni.  Drvce bi trebalo stajati na povišenom. Zimi se preporučuje da bonsai drvce stavite pored prozora. Važno je da prima dovoljno sunca (zato se preporučuje da stoji na južnoj strani).

Zalijevanje

Redovito i pravilno zalijevanje jedan je važnijih uvjeta za uspjeh bonsai drvaca. Odmah valja napomenuti da se zemlja u koju je drvce posađeno nikada ne smije osušiti u potpunosti. S druge strane, drvce se nikada ne smije niti previše zalijevati. Točnije, zimi se preporučuje zalijevati jednom u dva dana, a ljeti se može zalijevati čak i nekoliko puta dnevno, ovisno o položaju na kojem se nalaze i o vrućini.

Najbolje ih je zalijevati malenom prskalicom zbog toga što vole prskanje po lišću, ali i dosta vlage u zraku. Zbog toga bi zimi bilo poželjno ovlaživati zrak u grijanom prostoru oko drvca.

Mlaka voda je najbolji izbor za zalijevanje. Štoviše, zbog manjeg udjela kamenca od vode iz slavine, najbolji izbor je kišnica. Nikako ne treba ići u drugu krajnost, tj. zalijevati destiliranom vodom jer ona nema potrebne minerale.

Bonsai drvce se može zaliti i tako da posudu u kojoj se nalazi uronite u vodu (primjerice, u kantu) i ostavite tako otprilike 5 minuta. Nakon što posudu izvadite iz vode, pobrinite se da višak vode iscuri.

Općenito govoreći, teško je procijeniti koliko vode bonsai drvu treba, to ponajviše ovisi o vremenskim uvjetima u kojima se nalazi, veličini posude u koju je posađeno drvce te o vrsti zemlje (supstrata). U početku je važno provjeravati zemlju drvca pa prema tome zalijevati.

Idealno vrijeme za zalijevanje je rano jutro ili večer. Pripazite tijekom jako vrućih dana. Voda se može previše zagrijati i tako naštetiti korijenu drvca.

Prihranjivanje

Preporučuje se prihranjivanje bonsai drvca umjetnim tekućim gnojivom, odnosno standardnim gnojivom za bilje. Vrlo je važno prihranjivati drvce jer voli propusnu zemlju, što znači da takva zemlja teže zadržava hranjive tvari. Valja biti oprezan s količinom gnojiva koju koristimo. Savjetuje se upola manja količine od preporučene.

Ako koristite tekuće gnojivo, treba ga nanijeti u već vlažnu zemlju. Ako pak koristite gnojivo u obliku štapića ili kuglica, opet treba pripaziti na količinu. Što se vremenskog razmaka između prihranjivanja tiče, u proljeće, ljeto i jesen se preporučuje prihranjivanje dva puta tjedno, a zimi jednom mjesečno. U ljeto na četiri tjedna treba napraviti pauzu od prihranjivanja.

Orezivanje

Orezivanje bonsai drvca možda je najkompliciraniji dio održavanja ove biljke. Kako biste u tome bili uspješni, potrebno je vrijeme i iskustvo. U nastavku donosimo opće smjernice o “bonsai tehnici”.

Drvce treba redovito orezivati jer mu se tako daje i održava oblik. Obično se širi prema gore i van što se naziva apikalnom dominacijom. Redovitim orezivanjem se pospješuje i rast unutrašnjih grana blizu debla.

Osnovno orezivanje se radi tako da se svi prerasli izboji (koji izlaze iz oblika) režu oštrim škarama. Orezuju se debele i velike grane. Vrlo često je teško odlučiti koje grane treba, a koje ne treba orezivati. Orezivanje se obavlja u rano proljeće ili kasnu jesen (prije ili poslije razdoblja rasta biljke).

Prije orezivanja drvce valja očistiti od suhog lišća. U pravilu se orezuju jedna od dvije nasuprotne grane ili jedna od dvije grane koje rastu paralelno. Također, treba ukloniti i grane koje se križaju s linijom drvca. Uklanjaju se i grane pri vrhu krošnje (kako bi drvce izgledalo skladnije). Za uklanjanje većih grana (debljih) potrebno je koristiti konkavna kliješta (kako bi se izbjegla pojava ožiljka koji se eventualno može ukloniti posebnom pastom).

Presađivanje

Kada korijenje napuni posudicu u kojoj bonsai raste, treba ga presaditi. U pravilu se presađuje svake 2 do 3 godine. Naravno, treba pratiti rast drvca i prema tome odlučiti kada ga presaditi. Presađivanje se obavlja u razdoblju mirovanja, tj. kasnu jesen ili rano proljeće. Kratko razdoblje nakon presađivanja, drvce treba držati na sjenovitom mjestu.

Priprema za zimu

Priprema bonsai drvca za zimu započinje u studenom. U tom razdoblju gnojenje treba malo prorijediti. Listopadna bonsai drvca treba očistiti od osušenog lišća. Nakon toga, drvca se mogu ožičiti. Budući da bakrena žica može ostaviti mrlje na drvcu, možda je bolji izbor koristiti aluminijsku foliju.

U razdoblju pripreme za zimu, drvce treba i preventivno prskati vapno-sumporovom otopinom. Ona ubija ličinke i jajašca kukaca, a štiti drvce i od gljivica. Nadalje, površinu treba očistiti od supstrata. Miče se 1 do 2 cm-a s vrha supstrata. Dio koji ste skinuli nadomjestite svježim supstratom, a potom ga dobro zalijte.

Njega preko zime

Zima je idealna za ožičavanje bonsai drvaca. Ožičavanje je prilično složen postupak. Svakako se teži sa što manje žice, postići što bolje položaje grana. Nikada ne smijete križati žice. Svježe ožičeno drvce treba zaštititi od mraza i vjetra, ne smije ga se prskati te ga treba držati na temperaturi oko 4 stupnjeva.

Uzgojiti bonsai drvce i uspješno ga održavati na životu može se činiti jako teškim, ali zapravo samo zahtijeva dosta informiranja i opreza. Upute koje smo ovdje pružili vrijede općenito za bonsai drvca, ali nakon kupnje treba obratiti pozornost na vrstu i informirati se upravo o njoj.

Autor: S.V., Foto: robbrownaustralia / Pixabay

Zadnje objave

paprika

Paprika

Paprika (lat. Capsicum) je biljka čiji je uzgoj dobro poznat na našim područjima. Radi se o jednogodišnjoj biljci koja spada u porodicu pomoćnica (Solanaceae). Korijen joj je razgranat i vretenast, no nalazi se blizu površine. … [više] about Paprika

krumpir

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je jedna od najčešće uzgajanih povrtnih kultura. Porijeklom je iz Amerike, a pripada porodici pomoćnica (Solanaceae) kojoj pripada i paprika. Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci koja se … [više] about Krumpir

jagoda

Jagoda

Jagoda (lat. Fragaria) pripada u skupinu višegodišnjih zeljastih biljaka u porodici ružovki (Rosaceae). Naziv potječe je spajanja dviju riječi, fragum što u prijevodu znači jagoda i fragrare što znači mirisati, a nastao je zbog … [više] about Jagoda

jabuka

Jabuka

Jabuka (lat. Pyrus malus L.) je biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Najpopularnije je voće na svijetu, a uzgaja se zbog okruglog jestivog ploda, najčešće crvene ili zelene boje. U svakom supermarketu bez problema možete naći … [više] about Jabuka

javor biljka

Javor

Javor (lat. Acer) je rod listopadnih stabala i grmova, a pripada porodici sapindovki (Sapindaceae). Stablo javora može narasti i do 30 m visine. Deblo je najčešće kratko i obraslo crvenkasto-smeđom korom koja se pločasto ljušti. … [više] about Javor

divlji kesten

Divlji kesten

Divlji kesten (lat. Aesculus hippocastanum L.) je listopadno stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Prirodno je rasprostranjen u jugoistočnoj Europi, sve od nizinskih pa do brdskih područja. Uzgaja se i kao ukrasno drvo u … [više] about Divlji kesten

kala biljka

Kala

Kala (lat. Zantedeschia aethiopica) je trajna zeljasta biljka koja pripada u porodicu kozlačevki (Araceae). Jedna je od najpoznatijih ukrasnih biljaka koja cvijeta predivnim bijelim cvijetom i može narasti i više od jednog metra. … [više] about Kala

verbena biljka

Verbena

Verbena (lat. Verbena officinalis L.) ili ljekoviti sporiš pripada u skupinu jednogodišnjih ili dvogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice sporiševki (Verbenaceae) kojoj pripada i lantana. Još se naziva brstica, boriš, slezenica, … [više] about Verbena

tisa biljka

Tisa

Tisa (lat. Taxus) je rod od desetak vrsta porodice tisovki (Taxaceae), a može narasti do 20 m visine. Zapadna Azija, sjeverna Afrika i niži dio Europe su područja na kojima je tisa prirodno rasprostranjena. Može živjeti i više od … [više] about Tisa

dunja

Dunja

Dunja (lat. Cydonia oblonga), listopadno je stablo niskog rasta od 2 do 7 m visine, koje svrstavamo u porodicu ružovki (Rosaceae). Krošnja dunje je široka i gusta, kora stabla je smeđe zelenkasta, a mlade grane su joj … [više] about Dunja

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Footer

Kategorije: cvijeće, drveće, gljive, grmlje, industrijske biljke, povrće, sukulenti, ukrasno drveće, voće, začini, žitarice

Copyright © 2019–2023 • Mastermind • O nama • Sva prava pridržana.
hrvatski | srpski