Banana

Banana (Musa) jedna je od najpopularnijih i najkonzumiranijih voćki svijeta. Ovo je tropska biljka, no u posljednje vrijeme sve češće ju nalazimo i u drugim klimatskim pojasevima. Ipak, važno je naglasiti da banana rađa samo u tropskim klimama.

Ako želite uzgajati bananu kod kuće budite spremni na kompromis: biljka će niknuti i biti jako lijepa na oko i to je sve. Plodovi koje ponekad banane s kontinenta daju su jako gorki i nejestivi zbog nedostatka vrelog tropskog sunca.

Karakteristike

Banana je najveća zeljasta cvjetnica. Njeno stablo može narasti do 7 metara, no u našim krajevima ta visina ne premašuje 3 do 3,5 metra. Njen nadzemni dio je jednogodišnji, dok se rizom, tj. Višegodišnje stablo nalazi pod zemljom. Iz njega izbijaju korijeni i lišće, a potom i veliki cvijet purpurne boje. Svaki list je u obliku valjanog cilindra. Gornji dio lista je adaksijalni, dok je donji abrazivni. Zreli listovi sastoje se od školjki, peteljki, srednjih točaka i lopatica. Novi, mladi list, u povoljnim uvjetima naraste za sedam dana. Čvrsto je presavijen, bjeličast i jako krhak. Često je u uporabi kao dekorativno pomagalo ili pri posluženju i pakovanju hrane u Azijskim krajevima.

Postoje tri osnovne faze razvitka biljke banana. Prva se naziva baka i ona donosi plodove ove godine. Sljedeća je kćerka i plodonosna je naredne godine. Posljednja je unuka i ona rađa godinu nakon kćerke. Svako stablo je okruženo velikim brojem tzv. Unuka. Kada unuke dostignu oko pola metra visine, sijeku se sve osim jedne za koju se smatra da bi trebala dati najviše plodova.

Iz rizoma raste spomenuti veliki purpurni cvijet, i to između dva najgornja lista. Svi cvjetovi rastu jednako. Imaju po tri cjevaste latice i tri čašice. Latice su bijele boje, a cvjetovi koji ih prekrivaju ljubičasti i tamnocrveni. Mali sisavci i ptice vrše ulogu oprašivača tijekom dana. Noću su oprašivači slijepi miševi. Cvijet daje grozd banana, odnosno svežanj. On se pod težinom objesi na dolje i počne opadanje latica. Nakon toga se javlja oko 10 do 15 nerazvijenih šaka banana. Svaka šaka nosi 20 ili više banana koje, svaka za sebe, zovu se prsti. Ti prsti isprva rastu horizontalno, no pod težinom se počinju povijati u prepoznatljivi oblik banana.

Podrijetlo

Sve sorte današnjih banana potječu od dvije vrste: Musa acuminata i Musa balbisiana. Od pamtivijeka je ova voćka bila osnova prehrane ljudi iz tropskih krajeva. Originalno potječu iz jugoistočne Azije. No, možemo ih naći i u južnoj Aziji, Africi, srednjoj i južnoj Americi, tj. gdje god ima dosta kiše i tropske klime. Smatra se da su banane prvi put pronađene u Maleziji. Budistički spisi koji ovo potvrđuju datiraju oko 6. Stoljeća prije Krista. Od tada su žitelji Indije počeli kultivirati ovu voćku. Aleksandar Veliki je upoznao banane i ponudio da se iz Azije prenesu u Europu. Međutim, klimatske prilike u Europi nisu povoljne za uspješan uzgoj banana. Do 18. Stoljeća čitav svijet bio je upoznat s ovim iznimno ukusnim voćem, te i njegovim uzgojem. Stablo banane ima relativno dug životni vijek, oko dvadesetpet godina. Plodove daje pola godine nakon sadnje.

Sorte banana

Banane su voće s preko 700 sorti! Broj je, doista, impresivan, no većina sorti se ne koristi u uzgoju. Razlog je njihova neotpornost na pojedine bolesti i nametnike.

Najpopularnije sorte su: Cavendish, Lady Finger i Candy Apple

Cavendish banana

Cavendish banane čine 80% svih banana u svijetu. To je najpopularnija sorta. Plodovi su dugi, žuti i slatki, te ih nalazimo u našim supermarketima. Ovo je ujedno i najveća komercijalna sorta banana. Sve ostale su manje od Cavendisha.

Lady Finger banana

Lady Finger banane su manje i slađe od sorte Cavendish. Drugih razlika skoro pa i nema.

Candy Apple banana

Candy Apple banane su dobile ime po svom iznimno slatkom okusu. Njihova postojbina su prašume Havaja. Plod je tvrd i ružičast. Veliku prednost imaju Candy Apple banane u kulinarstvu u odnosu na ostale sorte. Naime, plod ne pocrni tako brzo nakon rezanja, što ih čini pogodne za spravljanje poslastica.

Divlje sorte banana

S obzirom na veliki broj vrsta, naravno je da postoje i divlje, nejestive, banane. U pitanju su neke od sljedećih sorti: crvena, ružičasta i plava banana

Crvena banana

Ove banane imaju okus slatkog, bobičastog voća, te veliku količinu kalija. Kora im je crvena zbog visoke razine antocijana koji djeluje kao antioksidans. Sadrže mnogo vlakana i vitamina C. Za razliku od ostalih banana, crvene imaju povećanu razinu mineral i vitamina. Sporije oslobađaju šećer i pomažu u održavanju energije, čime su pogodno voće za dijabetičare.

Ružičasta banana

Iako je na oko ugodnog izgleda i jestiva, ružičasta banana nije mesnata. Obično se sadi kao ukrasna biljka u parkovima. Posjeduje velike listove i izdržljiva je tijekom mrazeva.

Plava banana

Plave banane doista postoje. Riječ je o voću koje možemo pronaći samo na otoku Javi. Slatke su, kremaste, i obično se koriste kao predjelo ili desert.

Sadnja banana

Kako bi banane uspijevale potrebno je da je tlo dobro zbijeno i bogato, te duboko i dobro ocijeđeno. Visok postotak vlage je izuzetno bitan kao i zaštita od vjetra. Stabla banana su izuzetno visoka i razgranata, pa se najmanje sadnice sade na tri metra udaljenosti, a poželjno je i više.

Banane treba saditi na dubini od najmanje 60 cm. Nije toliko bitno koje je vrste tlo sve dok je dobro drenirano, rastresito i pH vrijednosti je od 5,5 do 7.

Uzgoj banana

Ako temperatura ne pada ispod 19°C i nije veća od 30°C moguć je uzgoj u staklenicima. Uzgoj u loncima je također moguć ako biljku iznesete van na sunčano tijekom ljetnih mjeseci. Idealno bi bilo da bananu u loncu iznesete na otvoreno krajem travnja ili početkom svibnja. Naravno, važno je pronaći lonac dovoljne veličine kako bi se biljka mogla neometano razvijati. Poželjno je da biljka ostane vani do rujna, te da se dovoljno zalijeva i bude osunčana.

Razmnožavanje

Pojedine sorte banana, ukrasne ili male, mogu narasti iz sjemenke. Ipak, najbolji način razmnožavanja je uz pomoć komada gomolja s pripadajućim pupoljcima.

Banane se razmnožavaju dijeljenjem bočnih izdanaka koji se nalaze pri dnu stabla. Da bi potakli bolji rast trebalo bi ukloniti sve suhe dijelove i listove, te orezati biljku.

Razmnožavanje mladicama se može vršiti kada banana izbaci svoj peti ili šesti list. Tada se mladica odvaja od velike. Prvo se oprezno razgrana zemlja i provjeri da li je korijen prisutan. Nožem ili drugim oštrim predmetom se odstrani rizom i to što bliže odrasloj banani. Mjesta rezova treba tretirati drvenim pepelom ili sličnim sredstvom da se rane osuše. Mladica se, potom, stavlja u što manji lonac. Zemlja je obična i bez prihrane. Biljka se treba staviti na toplo mjesto, sjenovito is a povišenom vlagom u zraku. Kada rana kod odrasle banane zaraste onda treba ponovo zagrnuti zemlju i vratiti biljku u prvobitno stanje.

Održavanje

Prezimljavanje banana u tegli iziskuje pripremu. Stablo treba unijeti u toplu prostoriju i zalijevati 1 do 2 puta mjesečno. Proces zaštite banana koja raste slobodno u zemlji je nešto opsežniji. Listovi se trebaju orezati, a biljka skratiti na metar visine radi lakšeg utopljavanja. Zemljište se mora malčirati, a biljku obložiti slamom ili nekim sličnim materijalom radi topline. Preko obloge se obavezno navuče najlon ili vreća koja će pokriti i vrh biljke da ne bi došlo do prodiranja vlage i truljenja.

Ipak, truljenje je ponekad neizbježno. Tada ne treba očajavati. Smrznuti vrh treba skratiti sve do zdravog dijela. Ako je cijela biljka smrzla ili istrulila, imajte na umu da će se iz podzemnog dijela razviti novo nadzemno stablo.

Kao i većina biljaka, i banane se presađuju u proljeće, u veće lonce, svake godine. Tada se zemlji dodaje treset s malo pijeska. Dovoljna količina komposta je neophodna za normalni razvitak. Svakodnevno orošavanje biljke se podrazumijeva.

Zalijevanje

Ovo voće traži dosta vode. Listovi banana su veliki i s njih isparava dosta vode. Stoga je potrebno održavati vlažnost zraka na 60%. Ljeti se zalijeva 1-2 puta tjedno. Zimi je zalijevanje rjeđe, tek onda kada se gornji sloj humusa osuši. Izuzetno je važan način na koji se vrši zalijevanje. Naime, tlo se navodnjava u više navrata manjom količinom vode. Ako se zalije većom količinom vode prijeti opasnost od truljenja korijenja.

Obrezivanje

Banane bolje rađaju ako ih obrezujete. Stablo daje plodove oko pola godine nakon sadnje, i to samo jedna stabljika. Nakon branja plodova reže se i stabljika. Iako je životni vijek dugačak, komercijalne sorte banana bi trebalo mijenjati svakih deset godina.

Bolesti i štetnici

Stablo banana je izuzetno otporno na štetočine. Nikakva posebna zaštita nije potrebna. No, ako dođe do napada gusjenica, uholaža, skakavaca ili drugih štetočina, prskanje insekticidima će riješiti problem. Također, prskanje listova vodom ili mješavinom od 50% vode i 50% etanola će otjerati nametljivce kao što su uši.

Berba

Banane se beru u jesen. Biljka rađa nakon godinu dana. Idealno bi bilo ubrati plodove dok su još zeleni, jer sami sazrijevaju nakon branja.

Zavisno od doba godine, plodovi se na banana mogu javiti tri do šest mjeseci po izbijanju purpurnog cvijeta.

U prosjeku jedan grozd banana spreman za prodaju teži oko 35 kg. Grozd se zaštiti plastičnom vrećom kako se plodovi ne bi oštetili pri rukovanju. Nakon sječe na porcije od po tri do šest banana, plodovi se uranjaju u fungicid. Banane se, potom, slažu u kartonske kutije s otvorima za zrak i skladište u tzv. Zrionicu. Tu ostaju dan ili dva, a potom kreću u transport.

Skladištenje

Kao što je već spomenuto, banane su tropsko voće. S obzirom na to da se beru zelene banane dozrijevaju u transportu. Skladištenjem na toplom mjestu postići će svoju žutu boju. Ovo voće ne podnosi niske temperature, stoga je loš izbor držati ih u frižideru.

Upotreba banana

Kao jedna od sorti voća koja nam je dostupna tijekom cijele godine, banane bi trebalo konzumirati svakodnevno. Njene hranjive vrijednosti su iznimno velike. Popularan je izbor za sve one kojima je potrebna energija, naročito sportaše. Energija koju dvije banane dnevno daju jednaka je radu od 90 minuta. Ovo voće sadrži velike količine ugljenih hidrata, malo proteina, te malo masti. Čak 80% otpada na vodu! Banana je prava mala riznica vitamina B, A, D i C. Izvor je kalija, magnezija, željeza i fosfora.

Izuzev hranjivih svojstava, banane imaju i brojna ljekovita svojstva. Zbog velike količine magnezija i vitamina B, banane su borci protiv tjeskobnih napadaja,nesanice, depresije, psihičke napetosti. Pomažu pri koncentriranju i boljem pamćenju.

Banane sadrže triptofan koji se u tijelu pretvara u hormone sreće, serotonin. Zbog toga je ovo voće poznato kao voće dobrog raspoloženja. Vitamin B6 kojeg banana sadrži je također dobar za dobro raspoloženje.

Osobe koje pate od visokog krvnog tlaka trebale bi konzumirati banane zbog sadržaja kalija. Kalij regulira puls i količinu vode u organizmu. Ovaj mineral se ubrzano troši pod stresom stoga je neophodno nadomjestiti manjak unošenjem banana u ishranu.

Male banane sadrže više minerala i vitamina od velikih plodova. U njima su skoro svi vitamin skupine B. Spomenuta skupina vitamina povoljno djeluje na rad živčanog i kardiovaskularnog sustava, e poboljšava cjelokupno zdravlje i otpornost na stres.

Banane sadrže vitamin C koji igra ulogu u stvaranju radikala koji sprječavaju nastanak kancerogenih ćelija, te usporava starenje. Zajedno s željezom kojeg ovo voće ima u izobilju, odličan su čimbenik u borbi protiv anemije.

Osim plodova, korisni su i drugi dijelovi ovog voća. Naime, u pojedinim kulturama čaj od cvijeta banane se koristi protiv dijabetesa i bronhitisa. Sok iz stabljike odličan je protiv grčeva. Listovi služe kao obloge i pomoć kod opekotina. Kora banane je iznimno bogata kalijem i fosforom što ju čini odličnom hranom za biljke, tj. gnojivom.

Blagodati ekstrakta banana odavno su poznati kozmetologiji. Prave se hranjive kreme i serumi protiv starenja. No, postoje određene stavke koje ne smijemo zanemariti kada su u pitanju banane i naše zdravlje. Naime, dijabetičari i pretili ljudi bi trebali izbjegavati ili smanjiti unos banana zbog visoke energetske vrijednosti.

S obzirom na to da su banane jako popularne, popularan je i njihov uzgoj na velikim plantažama. To dovodi do korištenja tretmana sa štetnim tvarima i pesticidima. Takve banane uzrokuju alergije, probavne smetnje, pa čak i trovanje.

Foto: PublicDomainPictures / Pixabay